Sveučilište u zadru odjel za izobrazbu učitelja I odgojitelja Ulica dr. Franje Tuđmana 24i

SVEUČILIŠTE U ZADRU

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Ulica dr. Franje Tuđmana 24i

23000 Zadar


PROGRAM STRUČNOG STUDIJA ZA ODGOJITELJE


Pročelnik Odjela
Doc.dr. sc. Robert Bacalja

ECTS koordinator
Dr.sc. Maja Cindrić

U Zadru, 20. rujna 2011.

1. UVOD
1 . 1.
Nova koncepcija stručnog studija za odgojitelje temelji se na odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 23. srpnja 2003. i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 21. srpnja 2004, te Statutu Sveučilišta u Zadru (pročišćeni tekstu od srpnja 2004). Ovaj prijedlog novog nastavnog plana i programa odgojiteljskog studija u skladu je s načelima Bolonjske deklaracije. Program studija temelji se na tradicionalnim vrijednostima i dostignućima suvremene znanosti iz područja odgojnih i drugih znanstvenih polja. Kao takav može se uspješno integrirati u europske procese, a da pri tome udovoljava nacionalnim i regionalnim potrebama. Trogodišnji stručni studij za odgojitelje predškolske djece u potpunosti je usporediv sa sličnim studijem na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mariboru, (Republika Slovenija) i Sveučilištem u Brightonu. Prijedlog za izvođenje novog programa rezultat je dosadašnje procjene učinkovitosti postojećeg studija te potrebe osuvremenjivanja u skladu s razvojem suvremenog društva i usporedivosti sa sličnim europskim programima.
1. 2.
Studiji za učitelje i odgojitelje Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru nastavljaju dugu tradiciju škola za učitelje u Zadru. Upravo je Zadar snažno, kulturno i prosvjetno središte ovog dijela Hrvatske (Generalni studij Dominikanaca od 1396., zatim i prvi učitelj hrvatskog jezika franjevac trećoredac Stjepan Belić dobiva u Zadru pravo podučavati 1494. na narodnom jeziku). Početkom 19. stoljeća, nakon odlaska Francuza, Austrija nastoji podići pučko školstvo u Dalmaciji, stoga organizira u Zadru tečajeve "od devet odnosno šest mjeseci za obrazovanje učitelja". Prije toga u Zadru djeluje niz samostanskih škola - kod franjevaca trećoredaca i kod dominikanaca. Godine 1827. osnovano je u Zadru Povjereništvo za školske poslove u Dalmaciji kojem predsjeda zadarski nadbiskup. Prva učiteljska škola otvorena je u Zadru 1852. godine "Corso biennale de Preparandi Maestri", a 1866. započela je s radom učiteljska škola s hrvatskim kao nastavnim jezikom (Ilirski preparandij), ("c. k. Zavod za narodne učitelje u Arbanasih"). Zahvaljujući djelovanju muške učiteljske škole u Zadru, Austrija može od šezdesetih godina 19. st. intenzivirati otvaranje pučkih škola u Dalmaciji koje preuzimaju zadarski učenici. U "c. k. Zavodu za narodne učitelje" djelovao je niz istaknutih upravitelje i nastavnika: Stjepan Buzolić bio je prvi upravitelj preparandije, a u periodu do kraja Prvog svjetskog rata školu vode Luko Zore, Antun Ströll i Vicko Danilo.

Učiteljska škola u Zadru nastavlja rad neposredno po završetku Drugog svjetskog rata (u jesen 1945.).

Novo razdoblje obrazovanja nastavnika i učitelja nastaje osnivanjem Pedagoške akademije u sastavu Filozofskog fakulteta u Zadru (29. rujna 1961.).

Studij predškolskog odgoja na Pedagoškoj akademiji u Zadru otvoren je neposredno prije integracije Pedagoške akademije s Filozofskim fakultetom u Zadru. Osnutku studija za školovanje odgojitelja prethodile su dugotrajne i mukotrpne priprave. Temeljem analize tadašnjih potreba za odgojiteljima predškolske djece utvrđeno je da nedostaje 60 odgojitelja za rad u predškolskim ustanovama. Naime, 75 % tadašnjih odgojitelja radi sa srednjom stručnom spremom. Stoga Pedagoška akademija u Zadru 1976./77.šk.god. otvara jednogeneracijski izvanredni studij predškolskog odgoja, a od 1977./78. utemeljuje se redovni studij za odgojitelje predškolske djece.

Ustrojem nove vlasti u slobodnoj Hrvatskoj 1992. god. Ministarstvo znanosti, kulture i športa i Sveučilište u Splitu verificirali su novi plan i program dvogodišnjeg studija za odgojitelje predškolske djece, pa je prva generacija redovitih studenata upisana školske godine 1992./93.

Kako bi se cijeli obrazovni proces zaokružio Odsjek za predškolski odgoj u suradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture organizira i stručne ispite za odgojitelje.

U teškim ratnim godinama nekolicina nastavnika održala je studije i uvela nove kvalitete (izvanredni studij i stručni ispiti), što je cjelokupnom ustroju dalo novi smisao.

Na takav način ustrojeni studij realizira se kontinuirano. U jesen 1997. god. na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije ustrojeno je Stručno vijeće stručnih studija sa zadaćom da razradi koncepciju studija i mehanizme odvajanja stručnih od sveučilišnih studija. Od 1998. god. stručni studiji za odgojitelje izvode se na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru. Ustroj Visoke škole čine dva odsjeka – Odsjek za razrednu nastavu i Odsjek za predškolski odgoj. Uz učiteljski četverogodišnji studij izvodi se i dvogodišnji stručni studij za odgojitelje. Djelatnosti visoke škole vezuju se i uz pokretanje studijskog programa doškolovanja učitelja i izvanrednog studija za odgojitelje. Uz redovitu nastavnu djelatnost, obavlja se stručni i znanstveni rad iz područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Pokrenuta je izdavačka djelatnost i kontinuirani znanstveno-stručni skupovi.

Osnutkom Sveučilišta u Zadru (veljača 2003.) Visoka učiteljska škola se transformira u Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, te u konačnici u Sveučilišni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja.
1. 3.

Polazišta za organizaciju Studija za odgojitelje temelje se na sljedećim činjenicama.

Kvalitetan odgoj djece u izvanobiteljskim uvjetima od velikog je interesa za današnju obitelj i hrvatsko društvo usmjereno na razvoj i budućnost.

Stručne rasprave i nastojanja stručnjaka i eksperata oko promišljanja kvalitetnijeg obrazovanja odgojitelja predškolske djece i osuvremenjivanja programa studija predškolskog odgoja traju kod nas već jedno desetljeće. Iskustva su pokazala da je dvogodišnji program obrazovanja odgojitelja prekratak da bi dovoljno osposobio odgojitelja za sve brojne i odgovorne zadaće koje institucionalni odgoj pred njega postavlja. U središtu pozornosti su pitanja produljenja trajanja studija i ostvarivanje prava na profesionalno napredovanje odgojitelja. Studij za odgojitelje u većini europskih zemalja traje tri godine. U nastojanju da se prilagodimo europskim sustavima obrazovanja, s obzirom na buduće pridruživanje naše zemlje Europskoj uniji, potrebno je i program obrazovanja odgojitelja osuvremeniti i osigurati njegovu kvalitetu novim sadržajima, oblicima rada i dužim vremenskim trajanjem, kako bi bio usklađen s potrebama vremena, društvenom zbiljom i dostignućima znanosti.

Trogodišnji preddiplomski stručni program izobrazbe odgojitelja uzima u obzir demokratske vrijednosti, društvene promjene i promjene u obitelji, a temelji se na humanističkim odgojnim vrijednostima i znanstvenim dostignućima odgojnih znanosti. Ovaj se suvremeni pristup očituje u novim sadržajima, novim kolegijima, u programu, kao i u organizacijskim aspektima studija.
1. 4.

Nova koncepcija studija za odgojitelje omogućuje pokretljivost studenata i mogućnost praćenja dijela nastave na domaćim i inozemnim srodnim sveučilišnim studijima. Unutar Sveučilišta studenti mogu izabrati kolegije na srodnim studijima pedagogije, psihologije, kroatistike i stranih jezika. Takva mobilnost je moguća i prema istovrsnim studijima u Republici Hrvatskoj. Odjel je već pokrenuo projekt razmjene studenata i nastavnika prema institucijama u inozemstvu – Pedagogische Akademie Burgenland (Austrija) i Sveučilište u Pečuhu (Mađarska).

1. 5.

Danas studiji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja imaju 637 upisanih studenata (redovni, izvanredni) koji dolaze iz različitih dijelova Hrvatske. Realiziraju se redoviti i izvanredni studijski programi, te program doškolovanja za učitelje. Prijedlog novog programa trogodišnjeg studija za odgojitelje predškolske djece pruža mogućnost realizacije studija doškolovanja za odgojitelje. Metodička praksa studenata realizira se ne samo u zadarskim osnovnim školama i dječjim vrtićima već i u hrvatskoj školi i vrtiću "Katarina Zrinska" u Serdehelju (Mađarska). Osim nastavne djelatnosti, Odjel intenzivno nastavlja izdavačku djelatnost u obliku dviju edicija – znanstveno-stručna biblioteka "Živa baština" i časopisa koji izlazi jedanput godišnje. Na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem, koji se organizira svake godine okupljaju se nastavnici i znanstvenici sa svih učiteljskih, odgojiteljskih i srodnih studija iz Hrvatske i inozemstva. Odjel surađuje s drugim odjelima Sveučilišta u Zadru i s raznim institucijama u gradu Zadru: osnovnim školama i vrtićima, sa Znanstvenom knjižnicom, Povijesnim arhivom, Arheološkim muzejom, Gradskom knjižnicom, Visokom teološko - katehetskom školom u Zadru pri Katoličko-bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Suradnja se uspješno realizira sa svim visokim učiteljskim školama u RH i Učiteljskom akademijom u Zagrebu, Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Edukacijsko – rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu. Međunarodna suradnja uspostavljena je s Pedagogische Akademie Burgenland (Austrija) Sveučilištem u Pečuhu (Mađarska), a u tijeku je povezivanje sa Sveučilištem u Floridi i Sveučilištem u Oslu.

2.OPĆI DIO
2.1.

Naziv studija: Stručni studij za odgojitelje

2.2.

Nositelj studija: Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

2.3.

Trajanje studija: 3.g.

2.4.

Uvjeti upisa na studij : završena četverogodišnja srednja škola i položen razredbeni ispit

2.5.

Stručni studij:

Studij predškolskog odgoja osposobljava buduće odgojitelje predškolske djece za rad u:

- cjelodnevnim i poludnevnim standardnim predškolskim programima u predškolskim ustanovama,

- predškoli ( u programima pripreme za osnovnu školu),

- različitim odgojno-obrazovnim, kulturnim, umjetničkim, sportskim, vjerskim i drugim posebnim,

kraćim i povremenim programima,

- programima pedagoško-psihološke naobrazbe roditelja.

2.6.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom trogodišnjeg studija:
stručni prvostupnik- odgojitelj predškolske djece (bacalaureus)
2.7.

Specijalistički diplomski stručni studij
Nakon trogodišnjeg preddiplomskog stručnog studija moguć je specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od 1 godine.
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom jednogodišnjeg specijalističkog diplomskog stručnog studija:
specijalist-odgojitelj predškolske djece

3. OPIS PROGRAMA PREDDIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA ZA ODGOJITELJE
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i brojem ECTS bodova

I.GODINA
I. SEMESTAR

Šifra	Tip	Predmet	ECTS	Br.sati
PDŠ 101	A	Filozofija odgoja	3	45
PDŠ 102	A	Strani jezik I	3	30
PDŠ 103	A	Kultura duha	4	45
PDŠ 104	A	Opća pedagogija	4	45
PDŠ 105	A	Predškolska pedagogija I	4	45
PDŠ 106	A	Uvod u razvojnu psihologiju	4	30
PDŠ 107	A	Hrvatski jezik I	5	45
PDŠ 108 PDŠ 109 PDŠ 110	B* C*	Ekologija Informatika Glazbena radionica I Izborni predmet s drugih odjela	3 3 3	30 30 30
		UKUPNO	30	345

II. SEMESTAR

Šifra	Tip	Predmet	ECTS	Br.sati
PDŠ 113	A	Strani jezik II	2	30
PDŠ 114	A	Predškolska pedagogija II	4	45
PDŠ 115	A	Dječja psihologija	3	30
PDŠ 116	A	Zaštita zdravlja i njega predšk.djeteta	4	45
PDŠ 117	A	Hrvatski jezik II	4	45
PDŠ 118	A	Osnove kineziologije	4	45
PDŠ 119	A	Žanrovi u dječjoj književnosti	4	45
PDŠ 120	A	Glazbeni praktikum I	2	15
PDŠ 121 PDŠ 122 PDŠ 123	B* C*	Radionica stvaralaštva u pokretu Vizualna pismenost I Komunikacijske vještine Izborni predmet s drugih odjela	3 3 3	30 30 30
		UKUPNO	30	360

II. GODINA


III. SEMESTAR

Šifra	Tip	Predmet	ECTS	Br.sati
PDŠ 201	A	Informatika	3	45
PDŠ 202	A	Psihologija učenja i poučavanja	2	30
PDŠ 203	A	Pedagogija djece s posebnim potrebama	3	45
PDŠ 204	A	Hrvatska dječja književnost	3	30
PDŠ 205	A	Metodika predškolskog odgoja I	4	45
PDŠ 206	A	Likovna kultura s metodikom I	4	30
PDŠ 207	A	Glazbena kultura s metodikom I	4	30
PDŠ 208	A	Kineziološka metodika I	4	30
PDŠ 209 PDŠ 210 PDŠ 211	B* C*	Obiteljska pedagogija I Vizualna pismenost II Likovna radionica A Izborni predmet s drugog odjela	3 3 3	30 30 30
		UKUPNO	30	345

IV. SEMESTAR

Šifra	Tip	Predmet	ECTS	Br.sati
PDŠ 214	A	Lutkarstvo i scenska kultura I	4	45
PDŠ 215	A	Glazbeni praktikum II	2	30
PDŠ 216	A	Metodologija istraživanja u predškolskom odgoju	4	45
PDŠ 217	A	Metodika predškolskog odgoja II	5	45
PDŠ 218	A	Likovna kultura s metodikom II	4	45
PDŠ 219	A	Glazbena kultura s metodikom II	4	45
PDŠ 220	A	Kineziološka metodika II	4	45
PDŠ 221 PDŠ 222 PDŠ 223 PDŠ 224	B* C*	Hrvatska usmena književnost Dramska radionica Obiteljska pedagogija II Likovna radionica B Izborni predmet s drugih odjela	3 3 3 3	30 30 30 30
		UKUPNO	30	360

III. GODINA

V. SEMESTAR

Šifra	Tip	Predmet	ECTS	Br.sati
PDŠ 301	A	Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju	4	45
PDŠ 302	A	Glazbeni praktikum III	3	30
PDŠ 303	A	Metodika predškolskog odgoja III	5	60
PDŠ 304	A	Likovna kultura s metodikom III	5	45
PDŠ 305	A	Glazbena kultura s metodikom III	5	45
PDŠ 306	A	Kineziološka metodika III	5	45
PDŠ 307 PDŠ 309	B* C*	Baština i predškolsko dijete Suradnja obitelji i dječjeg vrtića Izborni predmet s drugih odjela	3 3	30 30
		UKUPNO	30	330

VI. SEMESTAR

Šifra	Tip	Predmet	ECTS	Br.sati
PDŠ 312	A	Lutkarstvo i scenska kultura II	2	15
PDŠ 313	A	Medijska kultura	3	45
PDŠ 314	A	Integrirani predškolski kurikulum	2	30
PDŠ 315	A	Metodika predškolskog odgoja IV	3	30
PDŠ 316	A	Likovna kultura s metodikom IV	4	45
PDŠ 317	A	Glazbena kultura s metodikom IV	4	45
PDŠ 318	A	Kineziološka metodika IV	4	45
PDŠ 319	A	Završni rad	5
PDŠ 320 PDŠ 321 PDŠ 322 PDŠ 123	B* C*	Glazbena radionica II Strani jezik- Engleski jezik Etika i ljudska prava Psihologija obitelji i roditeljstva Izborni predmet s drugih odjela	3 3 3 3	30 30 30 30
		UKUPNO	30	360

B* Studenti su obvezni izabrati jedan izborni predmet.

C* Izborni predmet koje nude drugi odjeli Sveučilišta.


3.2.Opis svakog predmeta

NAZIV KOLEGIJA: FILOZOFIJA ODGOJA

IME NOSITELJA KOLEGIJA: mr.sc. Milena Radovan Burja

• 
  ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja
  
• 
  Godina/ semestar: 1/ I
  
• 
  Status kolegija : obvezni
  
• 
  Uvjet upisa kolegija :
  
• 
  Broj tjedana po semestru/ broj sati tjedno: 15/ 3
  
• 
  ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenta): 3 / 84
  
• 
  Opis/ sadržaj kolegija:
  

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija: kroz filozofski pristup odgojnoj problematici, kritičko promišljanje i istraživanje bitnih pitanja odgoja da bi se odgovorno odnosilo prema svim pitanjima u vezi s odgojem i obrazovanjem danas

Zadaci kolegija: upoznavanje s temeljnim pitanjima kojima se bavi filozofija odgoja, posebno sa spoznajnog i vrijednosnog aspekta, da bi se razumjeli problemi i promišljala pitanja odgoja i obrazovanja unutar kulturnih, društvenih i općenito suvremenih prilika, te njegovanje kreativnog, kritičkog i odgovornog odnosa prema svim pitanjima i problemima odgoja važnim za razvoj osobe i društva općenito
Sadržaji kolegija:

Filozofija i njena temeljna pitanja. Pojam filozofije odgoja; Predmet filozofije odgoja.Mjesto filozofije odgoja u filozofiji; Odnos prema drugim znanostima. Pedagoški i filozofski pristup odgojnoj problematici. Ciljevi odgoja, filozofski temelji i polazišta. Moralni razvoj i odgoj; Teorije moralnog razvoja (J. Piaget, L. Kohlberg). Razvoj moralnog prosuđivanja kod djece. Filozofija, djeca i razvoj kritičkog mišljenja. Moral i razvoj karaktera. Pojam slobode; Sloboda i autoritet u odgoju. Odgoj i poštivanje osobe. Odgoj i dječja iskustva; Igra i stvaralaštvo u odgoju. Odgoj i odnos prema pitanjima: nasilja, ljudskih prava, poštivanja života, diskriminaciji, solidarnosti, toleranciji, spolnosti…Odgoj i demokracija. Vrijednosti i ciljevi demokracije. Problemi demokratizacije u odgoju i pitanja razvoja. Značajniji predstavnici u filozofiji odgoja i njihov doprinos teoriji odgoja: sofisti, Sokrat, Platon, Aristotel, J. Locke, J. J. Rousseau, I. Kant, J. Dewey, A. S. Neill, Mary Wollstonecraft, J. S. Mill. Filozofija odgoja i hrvatski mislioci: Marko Marulić, Franjo Petrić, Nikola Gučetić, Stjepan Basariček, Franjo Marković, Albert Bazala, Pavao Vuk- Pavlović

• 
  Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja i seminari,diskusija i radionice
  
• 
  Obveze studenta: usmeni i / ili pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi
  

• 
  Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: istraživanje,kontinuirana provjera znanja i seminarski rad
  

• 
  Literatura:
  

a ) obvezna:

-Milan Polić (1997): Čovjek-Odgoj-Svijet, Mala filozofijskoodgojna razložba, Kruzak, Zagreb

-Milan Polić (1993): K filozofiji odgoja, Zagreb, Znamen

-Louis Legrand (1995): Moralna izobrazba danas, Educa, Zagreb

-Alain Mougniotte (1996): Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb
b) dopunska:

-Edgar Morin (2002). Odgoj za budućnost: sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju, Zagreb

-Milan Polić(1993): Odgoj i svije(s)t, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo

c)Internet izvori:

www.radionicapolic.hr,www.vusst.hr/~berislav/personal, http://depts.washington.edu/nwcenter/

NAZIV KOLEGIJA: INFORMATIKA

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Josip Cindrić, prof.

• 
  ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja
  
• 
  Godina/ semestar: 2 / III
  
• 
  Status kolegija : obvezni
  
• 
  Uvjet upisa kolegija :
  
• 
  Broj tjedana po semestru/ broj sati tjedno: 15/ 3
  
• 
  ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenta): 3 ( 84 )
  
• 
  Opis/ sadržaj kolegija:
  

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Proširiti znanje i sposobnosti budućih odgojitelja iz područja informatike. Osposobiti studente za korištenje računala u procesu odgoja i obrazovanja.

Sadržaj kolegija:

Manipulacija sa datotekama, kopiranje i premještanje. Primjena računala u obradi teksta – Microsoft Word. Izgled programa, alatne trake i zadane vrijednosti (View, Tool-Options). Oblikovanje dokumenta, pojmovi riječ, red i odlomak. Izbornici za oblikovanje (Oblikovanje slova (Font) i oblikovanje odlomaka (Paragraf)). Ispis i pregled prije ispisa. Pohranjivanje dokumenta. Postavke stranice. Popisi, označavanje, numeracija i sortiranje. Pisanje u kolonama. Prekid stranice i zaglavlje. Tekstni okviri, umetanje slika, formula, simbola i footnota. Tablice. Grafički prikaz podataka, crtanje i WordArt. Predložak dokumenta (obrasci - templates). Skupna pisma.

• 
  Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, vježbe u skupinama od 12 do 16 studenata
  
• 
  Obveze studenta:
  

Redovito pohađanje i izrada vježbi – potpis

Pismeni ispit – rad na računalu, praktična primjena stečenih znanja u izradi zadataka uz pomoć računala

• 
  Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: praktični rad, pismeni ispit
  

• 
  Literatura:
  

a ) obvezna:

• 
  Informatika, Bože Plazibat i Sanda Jerčić, Veleučilište u Splitu, 2002.,
  
• 
  kopija radnih materijala sa predavanja i vježbi (na disketi)
  

b) dopunska:

• 
  Microsoft Word 2002 korak po korak, On Line Press Inc., prijevod Mirela Žutić, 2003.
  
• 
  Brzi tečaj za MS Word 2000, Joyce Cox, prijevod Sanja Čavlović, 1999.
  
• 
  Brzi tečaj za MS Word 98, prijevod Miroslav Benak, 1998.
  

c) Internet izvori:

• 
  http://zavod.skolstvo.htnet.hr/elearner/register.htm
  
• 
  http://www.baycongroup.com/word.htm
  
• 
  http://www.computertim.com/howto/
  
• 
  http://www.bcschools.net/staff/WordHelp.htm