Sveučilište u zadru odjel za izobrazbu učitelja I odgojitelja Ulica dr. Franje Tuđmana 24i



Download 1.67 Mb.
bet4/16
Sana22.06.2017
Hajmi1.67 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16

Uvod u problematiku djece s posebnim potrebama: definicija, klasifikacije, vrste oštećenja i poremećaja.Djeca sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja. Jezično - govorne teškoće. Oštećenja sluha. Oštećenja vida Djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima Djeca s poremećajem pažnje (ADHD-om). Odgojno-obrazovna integracija.





  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, konzultacije

  • Obveze studenata: prisustvovanje nastavi, seminarski rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pohađanje nastave, aktivnost na nastavi,pismeni ispit, seminarski rad

  • Literatura:




    1. Obvezna:

  • Greenspan,S.I.,Wieder,S. (2003): Dijete s posebnim potrebama, Ostvarenje, Lekenik.

  • Galić – Jušić,I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Ostvarenje, Lekenik.

  • Ljubešić, M. (ur.)(1997): Jezične teškoće školske djece, Školske novine, Zagreb (odabrana poglavlja)

  • Kocijan-Hercigonja, D.(2002): Hiperaktivno dijete, Slap, Jastrebarsko.




    1. Dopunska:

  • Blaži, D., Banek, LJ. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34,2, str.183-190.

  • Blaži, D. (2003): Rani jezični razvoj., u: Ljubešić, M. (ur.): «Biti roditelj – Model dijagnostičko-savjetodavnog praćenja ranoga dječjeg razvoja i podrške obitelji s malom djecom». Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb. (str. 116-134)

NAZIV KOLEGIJA: ZAŠTITA ZDRAVLJA I NJEGA PREDŠKOLSKOG DJETETA

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc.dr.sc. Marija Matek-Sarić, mr.sc. Nataša Skitarelić

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 2 / II

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Osposobiti studente da znanja iz zdrvastrvene problematike primjene u specifičnim sadržajima rada kao sastavni dio njege, zaštite, odgoja i obrazovanja. Osposobiti studente za rano otkrivanje i prepoznavanje poremećaja zdravlja. Usvojiti nužna znanja o čuvanju zdravlja i njegi predškolskog djeteta.

Sadržaj:

Stjecanje temeljnih znanja o psihofizičkom rastu i razvoju predškolskog djeteta; o njezi i skrbi te zdravoj prehrani i energetskim potrebama predškolskog djeteta, i o njezinom značenju za pravilan psiho-fizički razvoj, kao i o ostalim preventivnim mjerama poput obvezatnog cijepljenja protiv zaraznih bolesti (kalendar cijepljenja). Saznanja o najčešćim zaraznim i nezaraznim bolestima predškolske dobi kao i stjecanje temeljnih znanja o najčešćim udesima djece predškolske dobi i načinu pružanja prve pomoći. U kolegiju se nadalje govori o higijeni u dječjim ustanovama i ekološkim čimbenicima neposrednog dječjeg okruženja za boravka u predškolskim dječjim ustanovama i zdravstvenom prosvjećivanju roditelja i odgojitelja. Studenti, također stječu znanja o medicinskoj psihologiji bolesnog djeteta i najčešćim oblicima smetnji ponašanja; stjecanje osnovnih spoznaja i vještina o primopredaji djeteta u predškolsku ustanovu i razdoblju adaptacije i stvaranju socio-emocionalne veze u novom okruženju, te o pojmu emocionalne inteligencije i temeljima ekološke edukacije predškolskog djeteta.




  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, Internet, diskusija, konzultacije

  • Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit,

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit,

  • Literatura:

    1. Obvezna:

  • Penelope Leach: Vaše dijete, Algoritam, Zgb, 2004.

  • Stopić, Malčić, Ilić: Pedijatrija, Školska knjiga, Zgb, 2003.

  • M. D. Kovrigina: Sestra odgajateljica u jaslicama i dječjem vrtiću, priručnik za njegu i odgoj djeteta do treće godine života, Školska knjiga, Zgb, 1980.

  • Miljak Arjana: Odgoj i njega djece u drugoj i trećoj života, priručnik za odgajatelje, Školske novine, Zgb, 1986.

b) Dopunska:

  • Penelope Leach: Prvo djeca, Algoritam, Zgb, 2003.

  • Nikolić Staniša: Svijet dječje psihe, Prosvjeta, Zgb, 1996.

  • Košiček Marijan i Tea: I vaše dijete je ličnost, Panorama, Zgb, 1968.

  • Daniel Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb, 1997.

  • Grupa američkih autora Akcije za Zemlju: 50 jednostavnih stvari koje djeca mogu učiniti za spas zemlje, ZGO, Zgb, 1994.

c) Internet:

www. raisingkids.co.uk



www.kidshealth.org,www.mameibebe.net

NAZIV KOLEGIJA: ŽANROVI U DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc. dr. sc. Robert Bacalja, dr.sc. Katarina Ivon

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / II

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija: Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom prikazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.

Sadržaj:


Uvod u dječju književnost. Recepcija dječje književnosti. Kultura čitanja. Izgradnja suvremenog čitatelja. Dječja književnost i dječja dob. Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. Pregled žanrova: slikovnica, dječja priča, dječja poezija, romani i pripovijetke o djetinjstvu, igrokaz; granične vrste: basna, roman o životinjama, pustolovni, povijesni i znanstveno-fantastični roman, strip. Značenje dječjih časopisa i listova za razvoj dječje književnosti.


  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, seminari, rasprave, konzultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinama

  • Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad usmeni i pismeni ispit,

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje rada u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit




  • Literatura:



    1. Obvezna:

  • Milan Crnković, Dubravka Težak, Povijest hrvatske dječje književnosti( od početaka do 1955.), Zagreb, Znanje 2002.

  • Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Zagreb, Školska knjiga, 1991.

  • članci

  • Robert Bacalja, Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, 1999., str. 22-30.

b) Dopunska:

  • Bruno Bettelheim, Smisao i značenje bajki, Cres, Poduzetništvo Jakić, 2000.

  • Milan Crnković, Hrvatske malešnice, Zagreb, Školska knjiga, 1998.

  • Joža Skok, Od riječi do igre, Zagreb, F.D. Šibenik, Školska knjiga, 1985. (pogovor)

  • Ivo Zalar, Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Zagreb, Školska knjiga 1987. (uvodna poglavlja)

  • Ivo Zalar, Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Zagreb, Školska knjiga, 1991.

c) ostali izvori

priručnici i znanstveni i stručni časopisi, zbornici sa znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, Internet



NAZIV KOLEGIJA: HRVATSKA DJEČJA KNJIŽEVNOST

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc. dr. sc. Robert Bacalja, dr.sc. Katarina Ivon

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 2 / III

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 3 ( 84 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija: Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom prikazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.

Sadržaj:

Svjetski predstavnici dječje priče: Perrault, braća Gimm, Puškin, Andersen i Carroll (od bajke do fantastične priče); Carlo Collodi, Oscar Wilde, James M. Barrye, Lyndon F. Baum, Karel Čapek, Kenneth Grahame, Selma Lagelof, Hugh Lofting, John Ronald Reulen Tolkien, Pamela Travers, Antoine de Saint-Exupery, Astrid Lindgren, Marcel Ayme.

Hrvatski predstavnici dječje priče: Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Jagoda Truhelka, Zlata Kolarić-Kišur, Slavko Kolar, Joža Horvat, Dragutin Horkić, Višnja Stahuljak, Sunčana Škrinjarić, Nikola Pulić, Anto Gardaš, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj, Nada Iveljić, Ljudevit Bauer, Luko Paljetak, Zlatko Krilić, Zvjezdana Odobašić i drugi.

Hrvatska dječja poezija: kratka povijest – Filipović- Kuten-Nazor-Kovačić-Vitez- Balog-Kanižaj-Paljetak-Kušec i drugi

Dječiji romani i pripovijesti: Mark Twaine, Ferenc Molnar, Erich Kastner, Johanna Heusser-Spiry i drugi; hrvatski pisci: Ivan Brlić-Mažuranić, Jagoda Truhelka, Mato Lovrak, Ivan Kušan, Milivoj Matošec, Zvonimir Milčec, Zlatko Krilić, Hrvoje Hitrec, Mladen Kušec, Jozo Vrkić, Nikola Pulić, Maja Glušćević, Nada Iveljić i drugi.

Basna od Ezopa do Ivana Krilova. Hrvatski strip od Maurovića do Marušića.




  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, seminari, rasprave, konzultacije, samostalno istraživanje, rad u skupinama

  • Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad usmeni i pismeni ispit,

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: ocjenjivanje samostalnih projekata, ocjenjivanje rada u skupinama (projekti i rezultati suradničkog učenja) pismeni ispit, usmeni ispit

  • Literatura:

    1. Obvezna:




  • Milan Crnković, Dubravka Težak, Povijest hrvatske dječje književnosti, Zagreb, Znanje, 2002.

  • Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Zagreb, Znanje, 1998.

  • članci

  • Robert Bacalja, Dječja poezija Ivana Gorana Kovačića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34-35 (24-25) 1996., str. 177-188.


b) Dopunska:

  • Zvonimir Diklić, Dubravka Težak, Ivo Zalar, Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, DiVič, 1996.

  • Stjepan Hranjec, Dječji hrvatski klasici, Zagreb, Školska knjiga, 2004.

  • Stjepan Hranjec, Smijeh dječje hrvatske književnosti, Varaždinske Toplice, Tonimir, 2000.


NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE KINEZIOLOGIJE

IME NOSITELJA KOLEGIJA: mr.sc. Predrag Saratlija

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / II

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:



Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Upoznati studente s osnovnim zakonitostima upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja. Osposobiti studente za organizaciju i provedbu osnovnih kinezioloških transformacija s djecom predškolske dobi.


Sadržaj:

Osnove kineziologije; Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije; Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije; Povijesni razvoj kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja; Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog vježbanja; Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja; Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta; određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i slijed postupaka programiranja; Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnog vježbanja; Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja, provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog vježbanja: Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja Ѯa morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na funkcionalne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje.






  • Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja; Seminar; Diskusija; Konzultacije; Samostalno istraživanje

  • Obaveze studenata: Usmeni ispit; Seminarski rad; Aktivno sudjelovanje u nastavi

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: Usmeni ispit; Seminarski rad

  • Literatura:

  1. Obvezna:




    • Mraković, M. (1992): Uvod u sistematsku kineziologiju, Kineziološki fakultet Zagreb

    • Katić, R. i D. Bobacin, (2001): Kineziologija za sva vremena, Sveučilište u Splitu

    • Prskalo, I. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinji




  1. Dopunska:




    • Bonacin, D., Katić, R. i N. Zagorac (2001): Model kineziološke edukacije, Sveučilište u Splitu

    • Findak, V. i I. Prskalo, (2004): Kineziološki leksikon za učitelje, Visoka učiteljska škola Petrinja

    • Korica, P. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Zadaru


NAZIV KOLEGIJA: LUTKARSTVO I SCENSKA KULTURA I

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc. dr. sc. Teodora Vigato

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 2 / IV

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Naučiti studenete kako odabrati i vrednovati tekstove za dramske igre. Naučiti ih osnovama lutkarske abecede.Svladati oblikovanje scenske lutke. Osposobitiu ih samostalno režirati malu dramsku igru, lutkarske kolaže i lutkarsku dramatizaciju.

Sadržaj:


Kolegij ima zadatak upoznati se s lutkarskom umjetnošću i osposobiti studente kako bi mogli samostalno izvoditi lutkarske etide, a zatim lutkarske/kazališne zakonitosti primjenjivati u didaktičke svrhe. Sadržaj obuhvaća upoznavanjem sa svim sastavnicama kazališnog izraza, tehnologiju izrade lutaka, animaciju, osobitosti lutkarske režije i upotrebu zakonitosti lutaka u svakodnevnom radu odgojitelja.


  • Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja, samostalno istraživanje, radionice

  • Obaveze studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, praktični rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, praktični rad

  • Literatura:

a) obvezna:



  • Coffou, V. (2004.) Lutka u školi, Školska knjiga, Zagreb

  • Pokrivka V. (1991.) Dijete i scenska lutka, Školska knjiga, Zagreb

  • Glibo, R. (2000.) Lutkarstvo i scenska kultura, Ekološki glasnik, Zagreb

  • Varla, B. (1999.) Lutka na štapu, Lutka na koncu, Međunarodni centar za usluge u kulturi.


b) dopunska :

  • Trefalt, Uroš (1993.) Osnove lutkarske režije, Zveza kulturnih organizacij u Sloveniji, Ljubljana

NAZIV KOLEGIJA: LUTKARSTVO I SCENSKA KULTURA II

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc.dr.sc. Teodora Vigato

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 3 / VI

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 1

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 2( 56 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija je upoznati studente s lutkarskom umjetnošću i osposobiti studente kako bi mogli samostalno izvoditi lutkarske etide, a zatim lutkarske/kazališne zakonitosti primjenjivati u didaktičke svrhe.
Sadsržaj:

Zadatak kolegija Lutkarstvo II je upoznati studente s lutkarskim teorijama i s poviješću svjetskog i hrvatskog lutkarstva. Studenti se moraju upoznati s dva osnovna smjera u lutkarskom izrazu: narodni i umjetnički. U svjetskom lutkarstvu odabiremo poglavlja iz lutaka dalekog istoka s posebnim osvrtom na sve oblike kazalište sjena i kazalište s otoka Jave zbog direktnog utjecaja na europsko kazalište. Zatim se upoznaju sa svim oblicima europskog kazališta. Upoznajemo sva hrvatska profesionalna lutkarska kazališta.




  • Načini izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja, samostalno istraživanje, radionice

  • Obaveze studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, praktični rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni ispit, usmeni ispit, praktični rad

  • Literatura:


a) obvezna:


  • Glibo, R. (2000.) Lutkarstvo i scenska kultura, Ekološki glasnik, Zagreb


Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16


Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2017
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa