Sveučilište u zadru odjel za izobrazbu učitelja I odgojitelja Ulica dr. Franje Tuđmana 24i



Download 1.67 Mb.
bet3/16
Sana22.06.2017
Hajmi1.67 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA PEDAGOGIJA


IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc.dr.sc. S.Zrilić;V.Valjan-Vukić, prof.

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/ semestar: 1/ I

  • Status kolegija : obvezni

  • Uvjet upisa kolegija :

  • Broj tjedana po semestru/ broj sati tjedno: 15/ 3

  • ECTS BODOVI (koeficijent opterećenja studenta): 4 ( 112 )

  • Opis/sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Student će usvojiti najrelevantniju znanstvenu i stručnu pedagošku terminologiju, te sustav spoznaja iz teorije odgoja i prakse odgajanja kako bi znao osmisliti odgojno-obrazovnu praksu glede: cilja/ciljeva odgoja, odgojnih metoda i sredstava, pedagoškog odnosa i narav njihovih odnosa. Student će se osposobiti za razumijevanje i kritičko gledanje na pitanja i probleme suvremene pedagoške teorije i prakse. S obzirom na problematiziranje odgojne prakse, student će moći samostalno koncipirati manja istraživanja učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja.

Sadržaj:

Pedagogija - znanost o odgoju; Odnos pedagogije s drugim znanostima i znanstvenim disciplinama; Interdisciplinarnost i transdisciplinarnost u pedagogiji; Sustav pedagogijskih disciplina; Metodologija istraživanja u pedagogiji; Odgoj i obrazovanje kao djelatnost; Odgoj i obrazovanje kao proces; Edukacija; Socijalizacija; Akulturacija; Permanentno obrazovanje; Povratno obrazovanje; Kvalifikacijska ljestvica; Sustav odgoja i obrazovanja u RH; Ciljevi odgoja i obrazovanja; Ne-neutralnost ciljeva odgoja i obrazovanja; Odgoj i obrazovanje determinira društvo; Odgoj i obrazovanje determinira kultura; Poučavanje; Učenje; Odgojna područja: Intelektualni odgoj; Moralni odgoj; Karakter; Radni odgoj; Stvaralaštvo; Nadarenost; Talentiranost; Genijalnost; Obilježja suradničkog ponašanja. Odgojno-obrazovni čimbenici; Obitelj; Grupe vršnjaka; Dječji vrtić; Škola; Mediji; Slobodno vrijeme; Oblici njihove suradnje; Metode i sredstva odgoja i obrazovanja prema odgojnim područjima; Pouka, savjet, navika, kazna, nagrada, opomena, pokuda, prijekor, kontrola, nadzor, disciplina; Mogućnosti i granice odgojnih metoda i sredstava; Rezultati istraživanja o njihovoj učinkovitosti; Metode i sredstva odgoja u nastavi; Neverbalna komunikacija; Ličnost odgajatelja; Ličnost učitelja/nastavnika; Ličnost roditelja; Kompetencije odgajatelja, učitelja i roditelja; Društvena uloga odgajatelja i učitelja; Odgajanje kao poziv; Autoritet i odgovornost; Moralne norme; Moralna svijest; Moralna savijest; Odgojno-socijalni rad; Djeca koju je teško odgajati; Preventivni rad u odgoju i obrazovanju; Odgojna pomoć: dom, obiteljska skrb, usvojenje.





  • Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:predavanja, radni zadaci, diskusije, eseji, istraživanje, pojedinačne i grupne konzultacije.

  • Obveze studenata: radni zadaci, eseji, istraživanje

  • Praćenja nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: primjena upitnika za evaluaciju nastavnog rada , permanentno praćenje rada studenta tijekom nastave i pismeni ispit.

  • Literatura

    1. Obvezna :

  • Bratanić, M. (1990), Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja, Zagreb: Školska knjiga

  • Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa

  • Mialaret, G. (1989), Uvod u edukacijske znanosti, I i II poglavlje, Zagreb: Školske novine

  • Vukasović, A. (1998), Pedagogija, Zagreb: Hrvatski katolički zbor “MI”

b)Dopunska :

  • Lenzen, D. (2002), Vodič za studij znanosti o odgoju, Zagreb: Educa

  • Mijatović, A. /ur./ (1999), Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor ( odabrana poglavlja)

  • Pastuović, N. (2000), Edukologija, Zagreb: Znamen ( odabrana poglavlja)


NAZIV KOLEGIJA: PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA I

IME NOSITELJA KOLEGIJA: dr. sc. Diana Nenadić-Bilan, prof.visoke škole

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / I

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15/ 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti će se upoznati metodološkim, psihološkim, socijalnim i filozofskim aspektima predškolske pedagogije. Student će se osposobiti za razumijevanje i kritičko gledanje na pitanja i probleme suvremene predškolske teorije i prakse. S obzirom na problematiziranje odgojne prakse, student će moći samostalno koncipirati manja istraživanja u predškolskim ustanovama.

Sadržaj:

Predmet, cilj i zadaće kolegija. Predškolska pedagogija u sustavu odgojnih znanosti i pedagoških disciplina. Povezanost predškolske pedagogije s drugim znanostima. Interdisciplinarni pristup u proučavanju odgoja predškolskog djeteta. Temeljni pojmovi predškolske pedagogije. Metodologija istraživanja u predškolskoj pedagogiji. Akcijska istraživanja. Povijesni razvoj ideje o predškolskom odgoju. Razvoj predškolskog odgoja i vrste predškolskih programa u Republici Hrvatskoj. Predškolski odgoj u zapadnoeuropskim državama. Različiti pristupi i koncepcije predškolskih programa. Humanistički pristup u predškolskom odgoju. Njega i odgoj djece u dječjim jaslicama i dječjem vrtiću. Obiteljski odgoj predškolskog djeteta. Partnerstvo roditelja i odgojitelja predškolske djece.




  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, seminar, konzultacije, diskusija, Internet

  • Obveze studenata: seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispiti

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

  • Literatura:




    1. Obvezna

        • Milanović, M. i dr. ( 2000 ) : Skrb za dijete i poticanje razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Targo, Zagreb

        • Miljak, A. ( 1996 ) : Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja, Persona, Zagreb

        • Došen-Dobud, A. ( 2001 ) : Predškola, Alinea, Zagreb

        • Došen-Dobud, A. ( 2004 ): S djecom u jaslicama, Alinea, Zagreb

        • Seitz, M., Hallwachs, U. ( 1996 ) : Montessori ili Waldorf, Educa, Zagreb

    2. Dopunska

        • Milanović, M. ( 1997 ) : Pomozimo im rasti, Ministarstvo prosvjete i športa RH, Zagreb

        • Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja, Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, 7/8, 1991, Zagreb

        • Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece, Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, 7/8, 1991, Zagreb

        • Szanton, E. ( 2000 ) : Kurikulum za jaslice, Grafa, Zagreb




    1. Internet izvori




        • http://www.ioe.ac.uk

        • http://www.eric.ed.gov


NAZIV KOLEGIJA: PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA II

IME NOSITELJA KOLEGIJA: dr.sc. Diana Nenadić-Bilan, prof. visoke škole

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / II

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti će se upoznati metodološkim, psihološkim, socijalnim i filozofskim aspektima predškolske pedagogije. Student će se osposobiti za razumijevanje i kritičko gledanje na pitanja i probleme suvremene predškolske teorije i prakse. S obzirom na problematiziranje odgojne prakse, student će moći samostalno koncipirati manja istraživanja u predškolskim ustanovama.

Sadržaj:

Odgoj u ranom djetinjstvu. Odgoj i socijalizacija. Odgoj kao komunikacija i interakcija. Akceleracija ili amplifikacija razvoja. Aktivnost djeteta kao čimbenik razvoja. Teorije o dječjoj igri. Klasifikacija igre djeteta. Temeljne komponente dječje igre. Igra i igračka.Igra i odgoj. Igra i stvaralaštvo. Struktura odgojno-obrazovnog procesa i igra. Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma. Stvaralačko-integracijske i kurikulumsko-strategijske paradigme u funkciji humanističkog pristupa odgoju. Orijentacijsko planiranje i programiranje djelatnosti. Dinamičko planiranje i akcijska evaluacija djelatnosti. Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju. Različite uloge odgojitelja u odgojnom procesu. Odgojitelj kao refleksivni praktičar. Timski rad odgojitelja. Obrazovanje i stručno usavršavanje odgojitelja.




  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanje, seminar, konzultacije, diskusija, Internet

  • Obveze studenata: seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispiti

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

  • Literatura:

a)Obvezna

        • Slunjski, E. ( 2001 ) : Integrirani predškolski kurikulum , Mali profesor, Zagreb

        • Šagud, M ( 2002 ) : Odgajatelj u dječjoj igri, Školske novine, Zagreb

        • Duran, M. ( 2001 ) : Dijete i igra, Slap, Jastrebarsko

        • Duran, M. ( 2003 ) : Simbolička igra i stvaralaštvo, Slap, Jastrebarsko


b)Dopunska

        • Katz, L.G., McClellan, D.E. ( 1999 ) : Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Educa , Zagreb

        • Bredekamp, S. ( 1996 ): Kako odgajati djecu: Odgojno primjerena praksa za djecu od rođenja do osme godine, Educa, Zagreb

        • Sullo, R. ( 1995 ): Učite ih da budu sretni, Alinea, Zagreb

  • Nenadić-Bilan, D. ( 2000 ) : Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2/2000.,Zagreb,119-127 .


c)Internet izvori http://www.ioe.ac.uk

        • http://www.eric.ed.gov

NAZIV KOLEGIJA: UVOD U RAZVOJNU PIHOLOGIJU

IME NOSITELJA KOLEGIJA: prof. dr. sc. Mira Klarin

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / I

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija je stjecanje znanja o zakonitostima razvoja. Zadatak kolegija je pružiti studentima najnovije spoznaje iz područja razvoja djeteta razvojne dobi ranog djetinjstva i srednjeg djetinjstva i predadolescencije. Bogatstvo recentne literature iz ovog područja i specifičnost ovih razvojnih razdoblja zahtijeva osobitu pozornost.


Sadržaj:

Sadržaj kolegija čine temeljne spoznaje iz područja opće psihologije koje će studentima pomoći u stjecanju znanja iz drugih područja psihologije npr. razvojna psihologija II i III, odgoj u obitelji, komunikacijske vještine. Stoga sadržaj uključuje temeljne pojmove iz kognitivne psihologije (učenje, pamćenje, mišljenje, pažnja), temeljne pojmove iz psihologije ličnosti (temperament, karakter, sposobnosti), motivacije i čuvstva. Stečena znanja korisna su podloga za stjecanje znanja i vještina iz specifičnih, užih područja psihologije i struke.



U uvodnom dijelu studenti se upoznaju sa znanošću (određenje psihologije, metode istraživanja u psihologiji, metodologija znanstvenog istraživanja u psihologiji, primijenjena područja psihologije). Sljedeća cjelina čini različite teorijske pristupe u psihologiji (psihodinamski pristup, pristup teorije socijalnog učenja, bihevioristički pristup, kognitivistički pristup, humanističko-egzistencijalistički pristup). Fiziološka osnova psihičkih pojava cjelina je u kojoj će se studenti upoznati s osjetima, percepcijom i faktorima koji ih uvjetuju. Potom slijede teme iz kognitivne psihologije poput: temeljnih metoda učenja; pamćenje (razine pamćenja, kognitivni model pamćenja); zaboravljanje (teorije zaboravljanja; pozitivni i negativni transfer, mnemotehnike); mišljenje (mišljenje kao proces rješavanje problema, kreativno mišljenje, vrste mišljenja, razvojne razine mišljenja); govor (govor kao sredstvo komunikacije, govor kao sredstvo mišljenja, jezik i mišljenje); inteligencija (osnovne podjele intelektualnih sposobnosti, determinante inteligencije). Posljednja cjelina odnosi se na teme iz područja konativne psihologije poput motivacija i čuvstava (teorije motivacije, potrebe, motivacijski ciklus, motiv za postignućem, nivo aspiracije, dimenzije čuvstava, osnovna emocionalna stanja, emocije kao pokretači ponašanja), te ličnost (odabrane teorije ličnosti, crte ličnosti, temperament, karakter - moral, stavovi, interesi).


  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, Internet, diskusija, konzultacije

  • Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje

  • Literatura:

    1. Obvezna:

      • Rathus,S.A. (2000): Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko.

      • Andrilović, Čudina, M. (1990): Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zagreb.

      • Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja)

b) Dopunska:

  • Bukatko, D., Daehler,M. (2001): Child development, a thematic approach, New York,

  • Thomas, R. M. (2001.): Recent theories of human development, London, Sage Publication, (str. 1 - 192).

  • Keenan, T. (2002.): Introduction to child development, London, Sage Publication, (str. 1 – 64)


Priručnici i časopisi:

  • Znanstveni i stručni časopisi, domaći i strani, iz područja psihologije


NAZIV KOLEGIJA: DJEČJA PSIHOLOGIJA

IME NOSITELJA KOLEGIJA: prof. dr. sc. Mira Klarin

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / II

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 3 ( 84 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija je stjecanje znanja o zakonitostima razvoja. Zadatak kolegija je pružiti studentima najnovije spoznaje iz područja razvoja djeteta razvojne dobi ranog djetinjstva i srednjeg djetinjstva i predadolescencije. Bogatstvo recentne literature iz ovog područja i specifičnost ovih razvojnih razdoblja zahtijeva osobitu pozornost.


Sadržaj:

Prenatalno razvojno razdoblje čini prvu cjelinu ovog kolegija u kojoj se raspravlja o razvoju od začeća do poroda, kvaliteti života majke i razvoju ploda, ulozi teratogenih faktora. Razvoj perceptivnih sposobnosti i razvoj motorike u ranom djetinjstvu od osobitog su značaja. Sljedeće teme obrađuju razvoj pažnje i pamćenja djeteta. Razvoj mišljenja obrađuje se u svjetlu Piagetove teorije kognitivnog razvoja. Emocionalni razvoj djeteta (privrženost, uloga obitelji, i drugih socijalizacijskih faktora), razvoj socijalnih odnosa djece predškolske i školske dobi (važnost socijalne podrške) i temeljni oblici socijalnog ponašanja, upravljanje skupinom, nenasilno rješavanje sukoba, suočavanje s gubitkom posljednje su teme ovog kolegija.




  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, Internet, diskusija, konzultacije




  • Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje

  • Literatura:

    1. Obvezna:

      • Rathus,S.A. (2000): Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko.

      • Andrilović, Čudina, M. (1990): Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zagreb.

      • Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja)



b) Dopunska:

  • Katz,L.G., McClellan, D.E. (1997): Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Educa 39.

  • Shaffer, D.R. (2000): Social and Personality Development, Wadsworth, Thomson Learning, USA (odabrana poglavlja).

  • Bohart, A.C., Stipek, D.J. (2001): constructive & destructive Behavior, Implications for Family, School, and Society, Americahn Psychological Association, Washington, DC. (odabrana područja).

  • Arendell, T. (1997): Contemporary Parenting, Challenges and Issues, Understanding Families, Sage Publications, London.

  • Lacković-Grgin, K. (2000.): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko

  • Keresteš, G. (2002.): Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje u kontekstu rata, Naklada Slap, Jastrebarsko.


NAZIV KOLEGIJA: PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

IME NOSITELJA KOLEGIJA: prof. dr. sc. Mira Klarin, mr.sc. Slavica Šimić-Šašić

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 2 / III

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 2

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 2 ( 56 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:


Cilj ovog kolegija bio bi stjecanje spoznaja o problematici procesa učenja i poučavanja predškolskog djeteta. Naime, bolje razumijevanje ovih procesa omogućilo bi uspješniju primjenu takvih spoznaja u svrhu unapređivanja i valjane organizacije procesa učenja i poučavanja u predškolskoj ustanovi.

U tom smislu, studenti bi bili upoznati s zakonitostima i pojavama koje prate proces učenja, kao i sa svim relevantnim faktorima koji na taj proces utječu kod predškolskog djeteta. Kroz pregled teorija učenja poseban osvrt bio bi dan na zastupljenost i osnovne karakteristike svakog mehanizama učenja kod predškolskog djeteta. K tome, studenti bi dobili dovoljno informacija za oblikovanje kritičnog uvida u efikasnost i primjerenost metoda poučavanja za djecu ovog uzrasta. Na kraju, bile bi obrađene specifičnosti procesa učenja kod djece s posebnim potrebama, kako one darovite, tako i one s različitim psihofizičkim poteškoćama.


Sadržaj:
Odnos maturacije i učenja, teorije učenja i njihova primjena u odgoju predškolskog djeteta, klasično uvjetovanje, uvjetovanje emocija kod djece, instrumentalno uvjetovanje, principi potkrepljivanja (pozitivno i negativno potkrepljivanje), principi kažnjavanja (pozitivno i negativno kažnjavanje), učenje pokušajima i pogreškama, učenje uvidom i njegov odnos s kognitivnim razvojem djeteta, učenje opažanjem: uloga modela, utiskivanje i privrženost, metode poučavanja predškolskog djeteta, igra kao oblik poučavanja, suradnja i natjecanje, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca,

djeca s psihofizičkim razvojnim smetnjama



  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, samostalno istraživanje, Internet, diskusija, konzultacije




  • Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, seminarski rad, istraživanje

  • Literatura:

    1. Obvezna:




  • Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (2000): Dječja psihologija .Slap. Jastrebarsko

  • Zarevski, P. (1995): Psihologija učenja i pamćenja. Slap. Jastrebarsko

  • Rathus, S.A. (2000): Temelji psihologije (Odabrana poglavlja). Slap. Jastrebarsko.

b) Dopunska:


  • Wood. D. (1995): Kako djeca misle i uče. Educa, Zagreb.

  • Buggle, F. (2002): Razvojna psihologija Jeana Piageta. Slap. Jastrebarsko.

  • Ayers, J. A. (2000): Dijete i senzorna integracija. Slap. Jastrebarsko

NAZIV KOLEGIJA:HRVATSKI JEZIK I

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Marija Musa,prof.,Slavica Vrsaljko, prof.

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / I

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 5 ( 140 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Usvojiti teorijska znanja o jezičnim kategorijama na razini gramatike, leksikologije, pravogovora i pravopisa hrvatskog književnog jezika. Osposobiti studente za sve značajnije oblike jezične komunikacije na hrvatskom književnom jeziku.
Sadržaj:

Govorni i književni jezik. Važnost jezika. Putovi hrvatskog književnog jezika (povijesni preg­led od početaka do današnjih dana).

Fonologija. Glas i fonem. Fonetika i fonologija. Fonem i alofon. Govorni organi. Nastanak glasa (fbnema). Podjela fonema. Samoglasnici po načinu i mjestu izgovora. Suglasnici: sona-nti i šumnici po načinu i po mjestu artikulacije te po zvučnosti.

Prozodcmski sustav. Opće oznake prozodemskog sustava hrvatskoga književnog jezika: akcenat i zanaglasna dužina kao prozodemske vrojednosti. Osnovne odlike hrvatskog akcenta. Prokliza. Oblici sa zanaglasnim dužinama. Izražajne vrijednosti naših prozodema. Uloga akcenta u rečeničnoj intonaciji.

Morfologija. Morfem, morf, alomorf. Vrste morfema. Prva i druga artikulacija govornog lanca. Vrste rijeci. Kategorija roda, broja, padeža i lica. Pregled imenica svih triju deklinacija. Pridjevi po značenju i po obliku. Glagolski oblici. Ostale vrste riječi (u pregledu). Tvorba riječi. Način tvorbe, sufiksacija, prefiksacija, slaganje. Tvorbena osnova i tvorbeni morfem. Pregled plodnih sufiksalnih tvorbi. Uloga prozodema u tvorbi. Sintaksa.


  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, vježbe, diskusija, konzultacije

  • Obveze studenata: usmeni i pismeni ispit, seminarski rad,izbor između eseja ili seminarski rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, esej ili seminarski rad

  • Literatura:

    1. Obvezna:

  • Barić i sur.. Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1997.

  • Babić - Finka - Moguš, Hrvatski pravopis, ŠK, Zagreb, 1994./

  • J. Šonje (urednik) Rječnik hrvatskoga jezika, LZ "M.Krleža" i ŠK, Zagreb, 2000.

  • S. Težak i S. Babić, Gramatika hrvatskog jezika, ŠK, Zagreb, 2000.


b) dopunska

  • D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

  • S. Babić, Hrvanja hrvatskoga, ŠK, Zagreb, 2004.

  • M. Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb, 1993.

  • Barić i sur., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb, 1999.

NAZIV KOLEGIJA:HRVATSKI JEZIK II

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Marija Musa, prof., Slavica Vrsaljko, prof.

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 1 / II

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 4 ( 112 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Usvojiti teorijska znanja o jezičnim kategorijama na razini gramatike, leksikologije, pravogovora i pravopisa hrvatskog književnog jezika. Osposobiti studente za sve značajnije oblike jezične komunikacije na hrvatskom književnom jeziku.
Sadržaj:
Gramatičko ustrojstvo rečenice. Subjektni i predikatni skup. Proste rečenice. Složene rečenice. Nezavisno složene rečenice i vrste. Zavisno složene rečenice i vrste. Leksikologija. Leksikologija i leksikografija. Opći i poseban leksik. Leksikološki slojevi. Sinonimi, antonimi, homonimi, paronimi. Denotacija i konotacija.

Pravogovor. Dijalektalne razlike u odnosu na jezičnu normu. Razlike u izgovoru samoglasnika i suglasnika (posebno suglasnika č/ć i dž/đ). Izgovor dvoglasnika ie. Mjesto akcenta u riječi. Razlike u izgovoru akcenta po dužini i intonaciji.

Pravopis. Pisanje dvoglasnika ie: trofonemska (trografemska) zamjena, dvofonemska (dvografemska) zamjena po pravilu i kao izuzetak. Pisanje slivenih glasova č i ć. Jednačenje suglasnika po zvučnosti. Jednačenje suglasnika po izgovorenom mjestu. Ispadanje glasova. Rečenični znakovi (posebno zarez).


  • Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, vježbe, diskusija, konzultacije

  • Obveze studenata: usmeni i pismeni ispit, seminarski rad,izbor između eseja ili seminarski rad

  • Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata: pismeni i usmeni ispit, esej ili seminarski rad

  • Literatura:

    1. Obvezna:

  • Barić i sur.. Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1997.

  • Babić - Finka - Moguš, Hrvatski pravopis, ŠK, Zagreb, 1994./

  • J. Šonje (urednik) Rječnik hrvatskoga jezika, LZ "M.Krleža" i ŠK, Zagreb, 2000.

  • S. Težak i S. Babić, Gramatika hrvatskog jezika, ŠK, Zagreb, 2000.


b) dopunska

  • D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

  • S. Babić, Hrvanja hrvatskoga, ŠK, Zagreb, 2004.

  • M. Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb, 1993.

  • Barić i sur., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb, 1999.


NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc. dr. sc. Smiljana Zrilić

  • ODJEL: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

  • Godina/semestar: 2 / III

  • Status kolegija: obvezni

  • Uvjeti upisa kolegija:

  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 15 / 3

  • ECTS BODOVI ( koeficijent opterećenja studenata): 3 ( 84 )

  • Opis/ sadržaj kolegija:

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Cilj kolegija je upoznati studente s osobitostima, specifičnostima i sposobnostima učenja djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju): djece sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja , djece s jezično - govornim teškoćama, djece s oštećenjem sluha, djece s oštećenjem vida, djece s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima, djece s poremećajem pažnje (ADHD-om). Upoznati studente s pojmom i uvjetima odgojno-obrazovne integracije djece s posebnim potrebama u redovnim (vrtićima). Osposobiti studente za rad s djecom s teškoćama u razvoju u integriranim odgojnim skupinama.

Sadržaj:




Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16


Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2017
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa