Te u osijeku ekonomski fakultet u osijeku

6.6PREDNOSTI I KORISTI, NEDOSTATCI I OPASNOSTI MEĐUNARODNIH HOTELSKIH BRANDOVA

Ključne koristi od članstva u međunarodnim hotelskim brandovima su već nabrojene i opisane, a one proizlaze iz zajedničkoga profesionalnog i globalnog:

• 
  prodajnoga servisa branda koji poboljšava dostupnost gostiju,
  
• 
  marketinga servisa kojim hotel komunicira s ključnim segmentima gostiju,
  
• 
  distribucije i ostalih povezanih usluga branda koje se nalaze u “paketu branda”,
  
• 
  stjecanje standarda branda s pozicijom na tržištu,
  
• 
  prepoznatljivost i globalna snaga branda,
  
• 
  viša razina dokazanoga upravljanja hotelskim poslovanjem,
  
• 
  stalan razvoj standarda i oplemenjivanje usluga branda,
  
• 
  širenje tržišta i druge mjerljive i nemjerljive koristi, što sve pridonosi većoj konkurentnosti hotelskih proizvoda s brandom.
  

Izrazite prednosti za hotel nastaju prilikom izbora koncepta razvoja hotela s brandom, jer se na taj način mogu ostvariti značajne financijske uštede u razvoju i poslije u racionalnijem poslovanju hotela.

Najvidljivije su svakako velike marketinške uštede i uštede koje nastaju uporabom najboljih kanala distribucije i prodaje hotela. Isto je s velikom uštedama koje proizlaze iz mogućnosti zajedničke nabave.

Uštede u upravljanju poslovanjem značajne su, kao i kod brojnih tehničkih usluga koje stoje na raspolaganju.

Disperzija rizika značajna je ušteda koja proizlazi iz činjenice da se odvaja upravljanje poslovanjem od upravljanja imovinom hotela.

Nedostatci i opasnosti u poslovanju s međunarodnim brandovima, u skladu s analiziranim, mogu se sažeti kao:

• 
  vISOki troškovi postavljanja standarda branda,
  
• 
  vISOke naknade koje proizlaze iz sklopljenoga ugovora s brandom,
  
• 
  rizici gubitka postojećeg tržišta zbog porasta cijena,
  
• 
  komunikacija unutar branda zbog mogućega sukoba interesa,
  
• 
  nadzor nad brandom i troškovi nadzora,
  
• 
  nerazumijevanje specifičnosti sredine i načina poslovanja,
  
• 
  skriveni troškovi raskida ugovora prije roka,
  
• 
  naknade za rezervacijski sustav,
  
• 
  obvezatni sastanci i osposobljavanje menadžmenta i zaposlenika,
  
• 
  marketinški programi ako su obvezatni, a ne opcionalni za hotel dr.
  

Zbog potrebe da se istaknu sve prednosti i koristi, a smanje mogući nedostatci i opasnosti pri sklapanju i poslovanju s međunarodnim hotelskim brandovima posebno će u nastavku rada biti propisana standardna pravila i postupci za brandiranja hotela s franšizom. Propisanim standardima obuhvatit će se odabir davatelja hotelske franšize, program za unaprjeđenje proizvoda na temelju ugovora, standardi pregovora o franšiznome ugovoru i menadžment ugovoru kao i pravila upravljanja hotelom za menadžment tvrtku i dr.

Konkurentnost hotelskih brandova Best Western Hotela, Sol Melia i World Hotels zasniva se na hotelskim standardima, što se može zaključiti prema analiziranome profilu i konkurentnosti tih brandova.

Veza između hotelskih standarda i poslovne uspješnosti neposredna je. “Hotelski standardi i uspješnost poslovanja usko su povezani jer standardi čine osnovnu usporednu veličinu ili normalu pri ocjenjivanju kadrova, imovine, poslovnog rezultata i uspješnosti poslovanja hotela.”⁴⁵⁹ To znači da se konkurentnost poslovanja mjeri i ocjenjuje u skladu s hotelskim standardima s pomoću kojih menadžeri upravljaju poslovanjem.

Suvremeno hotelijerstvo počiva na stalnome razvoju standarda hotela. Od najboljih lokalnih standarda hotela razvili su se brojni nacionalni i svjetski hotelski brandovi kao globalno prepoznatljivi hotelski proizvodi. To znači da je standard samo način na koji su brojni velikani hotelijerstva ostvarili uspješno poslovanje hotela svudau svijetu osiguravši njegovu konkurentnost.

Konkurentnost hotelske industrije mjeri se i ocjenjuje prema istodobnoj konkurentnosti kvalitete i dobiti ugostiteljsko-turističkih proizvoda. Upravljanje kvalitetom ulazi u fazu upravljanja poslovnom izvrsnošću u skladu s većim brojem vodećih svjetskih modela upravljanja kvalitetom koji se primjenjuju na temelju propisanih standarda hotelskih tvrtki s brandovima. Hotelski proizvod s brandom upravo propisanim standardima branda povezuje i osigurava upravljanje kvalitetom i dobiti. Upravljanje konkurentnom dobiti osigurava se jedinstvenom strukturom računa dobiti i gubitka po metodi USALI, koja istodobno na isti način prati potrebe kupaca za pojedinačnim hotelskim proizvodom ili širim paketom turističkoga proizvoda.

Uz upravljanje strukturom i potrebama gostiju suvremeni informatički sustavi omogućuju sve bolje upravljanje ravnotežom ponude i potražnje tih ugostiteljsko-turističkih proizvoda. Za konkurentnost hotelskih brandova važno je da menadžment branda hotelske tvrtke i hotela razumije razne oblike vlasništva i načina upravljanja hotelskim poslovanjem. Pritom je osobito važna veza između turističke politike i politike branda i brandiranja užega i širega turističkog proizvoda. O pogodnostima ugostiteljsko-turističkoga proizvoda s brandom i marketingu tih proizvoda još se uvijek se zna dovoljno posebice kod vlasnika i menadžmenta neprivatiziranih hotelskih tvrtki i u javnosti općenito. Zbog toga je nužno što više istraživati i isticati konkurentne primjere uspješnijega upravljanja ugostiteljsko-turističkim proizvodom, kojih je svakim danom sve više i u hrvatskom turizmu.

7.BRANDING HOTELA S OGRANIČENOM I PUNOM USLUGOM I KONKURENTNOST HRVATSKOGA TURIZMA

Brandiranje hotela, osobito hotela s ograničenom uslugom, veoma je važno za aktualnu konkurentnost hrvatskoga turizma zbog činjenice da Hrvatska takvih hotela više nema u svojoj smještajnoj ponudi. U Hrvatskoj je hotel općenito rijetka i najugroženija vrsta smještajnoga objekta. Zbog toga hotel, prema hrvatskome standardu, nije najbolji predstavnik smještajnih objekata, jer je praktično zabranjen svaki hotelski objekt s ograničenom uslugom, kakav je potpuno uobičajen u Europi i svijetu. Činjenica je da Hrvatska zakonski ne priznaje hotel s ograničenom uslugom ili limited service hotel ili garni hotel. Zbog toga se deformirala cijela struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. U ponudi smještaja dominira kapacitet privatnoga smještaja, koji je kao dopunski smještaj u stvarnosti postao glavni smještajni kapacitet Hrvatske. Razloge treba tražiti u činjenici što su za mnoge male i obiteljske hotele izgradnja i vođenje poslovanja u hotelu s punom uslugom preskupi i preteški za obiteljsko poslovanje. Dosadašnja osobna istraživanja pokazala su da je nužno i prioritetno ispraviti najprije status i standard pojma hotel u Hrvatskoj tako da ga se izjednači s istim pojmom koji hotel uživa na turističkim tržištima Europe i svijeta. To zapravo znači da bi i Hrvatska morala ponovno uvesti hotel s ograničenom uslugom, poznat i kao garni hotel, koji je ukinut 2002. godine tadašnjim, ali nažalost i aktualnim Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, NN br. 138/2006 i dalje.⁴⁶⁰