|
C14 Proizvodnja odjeće
Djelatnost Proizvodnja odjeće (C14) obuhvaća proizvodnju odjeće, osim krznene odjeće (C14.1), proizvodnju proizvoda od krzna (C14.2) i proizvodnju pletene i kukičane odjeće (C14.3).
Globalni trendovi razvoja -
Proizvodnja odjeće radno je intenzivna industrijska djelatnost u kojoj su troškovi rada vrlo bitni za rast i razvoj. Seli se u zemlje s niskim troškovima rada, posebno azijske zemlje.
-
Trgovinska ograničenja rezultirala su međunarodnim rascjepkavanjem vrijednosnog lanca, u kojem su zemlje s niskim nadnicama najčešće šivale uvezene tekstilne materijale i izvozile gotove proizvode.
-
Najveći izvoznici odjeće na svijetu su Kina, zemlje članice EU-a, Hong Kong, Bangladeš i Indija, a najveći uvoznici odjeće su zemlje članice EU-a, SAD, Japan, Kanada i Rusija.
-
Najveći nisko-troškovni proizvođači odjeće među zemljama u razvoju uspješno su povećali udio svog izvoza na svjetskom tržištu. Ovo je odraz učinka zamjene kao posljedice ekonomske krize jer se skuplji dobavljači zamjenjuju povoljnijima. Primjetno je i smanjenje broja zaposlenih u industrijskoj djelatnosti i zatvaranje tvornica, otežan pristup kapitalu, povećana potpora države, sve izraženija potreba za pružanjem pune usluge (uključujući dizajn, upravljanje zalihama i slično).
-
Svjetski proizvođači sve se više počinju baviti maloprodajom i otvaraju vlastite trgovine; proizvođači preuzimaju ulogu posrednika i umjesto vlastite proizvodnje razvijaju mrežu globalnih dobavljača; raste broj privatnih marki; proizvođači luksuznih marki udružuju se s masovnim trgovcima. Rastuća je važnost ekološke održivosti i društvene odgovornosti te je izražena potreba za brzim odgovorima na promjene na tržištima.
-
Regulativna politika u industrijskoj djelatnosti proizvodnje odjeće nužna je kako bi se omogućilo djelovanje sustava upravljanja. Pravila ponašanja, odgovorna kupnja te pravila ugovaranja moraju biti odgovarajuće uređeni. Proizvođači i trgovci moraju ulagati veće napore u poboljšanje poslovnih procesa putem usvajanja inovativnih tehnologija, suradnjom i stvaranjem sinergijskih učinaka, cjelovitih rješenja od proizvodnje preko distribucije do trgovina.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Proizvodnja odjeće u EU prolazi kroz intenzivan proces restrukturiranja i modernizacije čiji su učinci zatvaranje poduzeća i pad udjela proizvodnje odjeće u ukupnoj prerađivačkoj industriji, ali i rast produktivnosti.
-
Proizvodnja odjeće u Europi suočava se s padom obujma proizvodnje i broja zaposlenih. Unatoč sporom rastu potražnje, niskoj produktivnosti i jakoj međunarodnoj konkurenciji poduzeća koja su opstala na tržištu ostvaruju profit usporediv s ostalim manjim industrijskim djelatnostima. Potrošački trendovi imaju velik utjecaj na proizvodnju odjeće. Najnoviji modni trendovi šire se globalno uz pomoć masovnih medija i Interneta, što utječe na potražnju. Međutim, cijene odjeće su u padu, uvoz masovnih proizvoda iz zemalja s nižim troškovima je u porastu, a maloprodajni lanci koji nude jeftinije proizvode pobjeđuju na tržištu. Potrošači su vrlo cjenovno osjetljivi i brzo odustaju od kupnje.
-
Čimbenici uspjeha razvoja djelatnosti jesu modernizacija putem razvoja novih proizvoda s većim udjelom dodane vrijednosti, razvoj i marketing vlastitih proizvoda, razvoj vlastite marke te ulaganja u istraživanje i razvoj. Europski su proizvođači odjeće na nove trendove i konkurenciju iz Kine odgovorili vertikalnom diferencijacijom koja označava orijentacije na proizvode s visokom dodanom vrijednosti.
-
Potencijal za rast, osobito u modnom sektoru, nalazi se u osvajanju tržišta zemalja u razvoju. Stoga je važno osigurati pristup tim tržištima kroz razvijanje posebnih strategija ulaska na tržišta.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja odjeće u Hrvatskoj porasla je 2011. godine u odnosu na 2010. za 5,1%, a 2012. pala za 8,9% u odnosu na 2010. Uspoređujući 2012. s 2011. godinom, proizvodnja je pala za 13,3% u 2012. U prva četiri mjeseca 2013. ostvaren je pad od 13,7% u odnosu na prva četiri mjeseca 2012. Proizvođačke cijene pale su za 1,7% 2012. u odnosu na 2010., a u travnju 2013. za 3,9% u odnosu na 2010. Proizvodnja odjeće u Hrvatskoj bilježi značajan pad udjela u ukupnoj prerađivačkoj industriji.
-
U djelatnosti proizvodnje odjeće u razdoblju 2010. – 2012. došlo je do smanjenja broja zaposlenih u apsolutnom iznosu od 1.932 osobe, odnosno relativno 11,23%. Također, broj poduzeća u djelatnosti iznosio je 556 u 2011. te 514 u 2012., što znači da je prema obračunu sati rada jedno poduzeće u prosjeku zapošljavalo 29,93 odnosno 29,71 radnika.
-
Ukupna aktiva i stavke kratkotrajne i dugotrajne imovine djelatnosti povećale su se u razdoblju 2010. – 2012., i to prvenstveno zbog povećanja tih kategorija u 2011. (11,04%). U strukturi pasive zamjetno je smanjenje kapitala i rezervi u trogodišnjem razdoblju, unatoč povećanju u 2011. S najvećim udjelom u pasivi sudjeluju upravo kratkoročne obveze s 48,78% u 2012., dok su na drugom mjestu kapital i rezerve (34,13%).
-
Ukupni prihodi i rashodi djelatnosti povećani su u razdoblju 2010. – 2012. kao i kod aktive, najveći rast ostvaren je u 2011. (6,81%) te je godinu kasnije došlo do blažeg smanjenja (pad od 1,48%). Poslovni prihodi i rashodi čine više od 95% ukupnih prihoda i rashoda u 2012.
-
Negativna strana poslovanja djelatnosti očituje se u većem trogodišnjem povećanju kumulativnog gubitka (14,12%) od povećanja kumulativnog dobitka (6,7%). Pokazatelji profitabilnosti većinom nisu pozitivni. Iznimka je operativna marža profita koja je u sve tri godine bila pozitivna.
-
Trgovinska bilanca djelatnosti poboljšala se u razdoblju 2010. – 2012., a i usporedne prednosti (RCA) djelatnosti znatno su se poboljšale. Udio izvoza u ukupnim prihodima povećao se, a uvozna zavisnost smanjila.
-
Bruto dodana vrijednost djelatnosti znatno je smanjena u razdoblju 2010. – 2012. (pad u apsolutnom iznosu od 128 milijuna kuna, odnosno u relativnom iznosu od 10,11%). Pokazatelj stupnja specijalizacije pokazuje umjereno visoku intraindustrijsku razmjenu u prve dvije godine analize, uz pad na razinu od 0,48 u 2012.
-
Proizvodnost rada u razdoblju 2010. – 2012. ponajprije naglo raste u 2011., da bi u 2012. uslijedio blaži pad. Ukupno je u tri promatrane godine proizvodnost rada povećana za 1,26%. Istovremeno se smanjuje broj zaposlenih i bruto dodana vrijednost, ali se bruto dodana vrijednost smanjila manje od broja zaposlenih. Troškovi rada time se smanjuju, ali jedinični trošak rada prvo pada u 2011. na 0,65 kuna zbog privremenog povećanja ostvarene bruto dodane vrijednosti, da bi se godinu kasnije jedinični trošak rada naglo povećao na 0,71 kunu, uslijed više nego proporcionalnog smanjenja bruto dodane vrijednosti u odnosu na smanjenje troška zaposlenih. Učinkovitost korištenja radne snage raste jer se s manjim brojem zaposlenih ostvario veći prihod, ali jedinični trošak rada u odnosu na ostvarenu bruto dodanu vrijednost ipak pokazuje povećanje. Proizvodnost kapitala u trogodišnjem se razdoblju smanjila za 16,84%.
-
Ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj prema dostupnim podacima u 2010. iznosila su 2,2 milijuna kuna te se u ovoj djelatnosti neznatno ulaže u istraživanje i razvoj.
-
Djelatnost je obilježena nelikvidnošću imovine, što posebice potvrđuje omjer likvidne imovine umanjene za zalihe i kratkoročnih obveza (0,6 u 2012.). Likvidnost je pogoršana u razdoblju 2010. – 2012.
-
Broj zaposlenih je u razdoblju 2010. – 2012. osjetno smanjen za 11,23%. U promatranom razdoblju poduzeća iz ove djelatnosti povećane su neto plaće za 5,52%, dok su u prosjeku bruto plaće porasle za 3%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (51,55% u 2012.).
-
Proizvodnja odjeće, osim krznene odjeće čini najveći udio u djelatnosti po svim promatranim kriterijima, zbog čega poslovanje upravo te poddjelatnosti određuje poslovni i financijski rezultat cjelokupne djelatnosti. Navedena poddjelatnost u ukupnoj djelatnosti u 2012. čini 85,22% ukupnog broja poduzeća, 76,65% aktive, 74,92% ukupnih prihoda, 77,70% ukupnih rashoda, 56,51% dobiti, 93,31% gubitka, 24,36% EBITDA, 64,30% izvoza, 26,24% uvoza, 85,22% zaposlenih, 82,86% ukupnog troška zaposlenih i 82,90% neto plaća za zaposlene.
-
Ako se usporedi broj zaposlenih i veličina prihoda i aktive, poddjelatnost Proizvodnja pletene i kukičane odjeće ostvaruje veću produktivnost s proporcionalno manjom imovinom i manje zaposlenih od poddjelatnosti proizvodnje odjeće, osim krznene odjeće. Poddjelatnost Proizvodnja proizvoda od krzna čini zanemariv udio u djelatnosti po svim promatranim kategorijama u sve tri godine u razdoblju 2010. – 2012. (<0,6%).
-
Industrijsku djelatnost proizvodnje odjeće obilježava proizvodnja usmjerena na poslove dorade. Takva usmjerenost znači da poduzeća imaju zadane cijene i usvojen know how od inozemnog kupca.
-
Ova djelatnost je radno intenzivna te bilježi trend rasta proizvodnosti rada. Ulaganja u novu opremu su nedostatna. S obzirom na globalno širenje proizvoda iz azijskih zemalja, može se zaključiti da postoji opasnost od novih konkurenata i zamjenskih proizvoda, koji prvenstveno konkuriraju nižom cijenom. Gubitak usporednih prednosti proizvodnje odjeće vezan je uz spore strukturne prilagodbe, što je rezultiralo padom izvoza značajnog dijela tekstilnih i odjevnih proizvoda na tržište EU-a.
-
Potencijali razvoja i snage djelatnosti ogledaju se u sposobnosti izrade proizvoda visokog stupnja dovršenosti, posljedičnom potencijalu izvoza i stvaranju održivih radnih mjesta. Domaća je radna snaga kvalificirana i stručna te u tom pogledu konkurentna s inozemnom. Rastuća je potražnja za asortimanom ove djelatnosti, no zahtjevi kupaca sve su veći i brzo se mijenjaju.
-
Perspektive za budući rast i razvoj hrvatske proizvodnje odjeće te ostvarivanje većih cijena proizvoda temelje se na preusmjeravanju s poslova dorade na vlastitu proizvodnju, no to znači i veća ulaganja u istraživanje i razvoj, marketing, vlastitu robnu marku i razvijanje prodajne mreže.
-
Hrvatska bi poduzeća trebala ustrajati na fleksibilnosti, kvaliteti, brzini isporuke i stručnosti radne snage. Razvoj vlastite marke, ponuda visoko kvalitetnih proizvoda i dodatnih usluga te konkurentne cijene također su ključni pri repozicioniranju na tržištu.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 64. Kvantitativni pokazatelji (C14)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
98,90
|
100,90
|
97,42
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
94,1
|
105,0
|
86,7
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
17.207
|
16.646
|
15.275
|
Ukupni prihod (HRK)
|
3.595.304.817
|
3.840.113.656
|
3.595.304.817
|
EBITDA (HRK)
|
219.602.740
|
334.926.820
|
212.922.674
|
Operativna marža profita (%)
|
1,61
|
4,86
|
1,11
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
208.944
|
230.693
|
247.671
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
1.269.554.524
|
1.335.617.584
|
1.141.238.931
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
14.208
|
16.875
|
17.078
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
16.737
|
11.393
|
21.516
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,941
|
1,646
|
3,152
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
939.799.573
|
886.334.014
|
1.578.993.546
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
53,91
|
58,83
|
61,13
|
RCA
|
1,114
|
0,875
|
2,080
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
3,19
|
2,88
|
2,49
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,680
|
0,756
|
0,482
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
73.781
|
80.237
|
74.713
|
Proizvodnost kapitala
|
0,51
|
0,47
|
0,42
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,70
|
0,65
|
0,71
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,61
|
0,62
|
0,64
|
Tablica 65. Kvalitativni pokazatelji (C14)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Ograničen pristup kapitalu. Dostupna je prikladna radna snaga. Djelatnost velikom većinom zapošljava žene, nižih obrazovnih kvalifikacija. Proizvodnost rada varira, ali pokazuje rast u promatranom razdoblju. Nedovoljna dostupnost domaćih sirovina za proizvodnju.
|
Obilježja potražnje
|
Rastuća je potražnja za asortimanom ove djelatnosti, no zahtjevi kupaca sve su veći i brzo se mijenjaju. Porast ulaska stranih proizvođača na tržište, s nižim cijenama, prvenstveno azijskih.
|
Tehnološka opremljenost
|
Radno intenzivna djelatnost i slabo tehnološki opremljena (zastarjela oprema).
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Nedovoljni izdaci za istraživanje i razvoj, odnosno marketinške aktivnosti.
|
Zakonodavno okruženje
|
Ne postoje značajna zakonska ograničenja. Propisi koji omogućuju otvaranje tržišta, posebno azijskim zemljama, ograničavaju razvoj domaće proizvodnje.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija uvoza, izvoza i ukupnih prihoda djelatnosti. 5 poduzeća ostvaruje oko 80% ukupnog uvoza, 11 poduzeća ostvaruje gotovo oko 80% ukupnog izvoza djelatnosti, a 37 od ukupno 514 poduzeća ostvaruje oko 80% ukupnih prihoda djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal postoji, ali je izvoz vrlo koncentriran, unatoč blagom trendu rasta udjela izvoza u ukupnim prihodima. Nedovoljna razvijenost domaćih robnih marki. Pokazatelj RCA veći je od 1, što znači da se ostvaruje relativna usporedna prednost. Izražen izvozni potencijal u okviru djelatnosti ima poddjelatnost C14.3 Proizvodnja pletene i kukičane odjeće.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta i zapošljavanja je nizak, osim u poddjelatnosti C14.3 Proizvodnja pletene i kukičane odjeće koja ima potencijal rasta. Na razini djelatnosti uočava se smanjenje broja zaposlenih. Usmjerenost na doradne poslove. Nedovoljna razvijenost prodajne mreže. Daljnji rast iziskuje značajna ulaganja u marketing, tehnologiju i slično, te stvaranje krajnjih proizvoda veće dodane vrijednosti. Djelatnost je visoko zadužena.
|
Ovisnost o uvozu
|
Ovisnost o uvozu sirovina za proizvodnju.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
