|
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda (C15) obuhvaća poddjelatnost štavljenja i obrade kože; proizvodnje putnih i ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorade i bojenja krzna (C15.1) i proizvodnju obuće (C15.2).
Globalni trendovi razvoja -
Obuća je glavni izvor rasta globalne proizvodnje kože i srodnih proizvoda. Udio proizvodnje kože i kožne odjeće u ovoj industrijskoj djelatnosti je u padu, dok je udio ostalih segmenata proizvodnje u porastu. Očekuje se porast obujma trgovine kožom i srodnim proizvodima za 6% godišnje do 2020., kada će izvoz obuće činiti 60% izvoza industrijske djelatnosti, a druga poddjelatnost po važnosti bit će kožni proizvodi.
-
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda ostvarila je značajan napredak vezano uz zaštitu okoliša. Povećala se primjena biotehnologije s ciljem smanjenja količine kemikalija prilikom prerade te je primjetan značajan odmak od primjene nerazgradivih proizvoda. Dodatan način smanjenja onečišćenja je uporaba otpada kao izvora sirovina za proizvodnju. Industrijska djelatnost proizvodnje kože i srodnih proizvoda danas je značajno uređena relevantim propisima, što se tiče štetnih emisija poput emisija otpadnih voda, krutih otpada i štetnih tvari u zrak. Osobito važno pitanje je reguliranje uporabe kroma.
-
U cjelokupnom prehrambenom lancu, uloga i važnost proizvodnje kože i srodnih proizvoda nisu zanemarujuće budući da upravo ova industrijska djelatnost iskorištava i na taj način smanjuje otpadne proizvode prehrambene industrijske djelatnosti. Proizvodnja kože i srodnih proizvoda osigurava višu dodanu vrijednost materijalima u mnogobrojnim lancima vrijednosti, prvenstveno proizvodnji namještaja, odjevnoj i automobilskoj industriji.
-
Glavni tehnološki izazov proizvodnje kože i srodnih proizvoda je usmjerenost na stvaranje dodane vrijednosti i preoblikovanje proizvoda, procesa, materijala i organizacije u ekološki prihvatljive i održive.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Europska unija ima važnu ulogu na međunarodnom tržištu kožom. Kako bi osigurala konkurentnost vlastite proizvodnje kože i srodnih proizvoda, Europske unija radi na smanjivanju prepreka uvozu sirovina i izvozu gotovih proizvoda s ciljem ulaska na inozemna tržišta. Europska proizvodnja kože i srodnih proizvoda sastoji se od više različitih poddjelatnosti od kojih su neke visoko industrijalizirane, a neke su usmjerene na tradicionalne obrtničke vještine, dok ima i onih koje su usmjerene na trgovinu i ostale prateće usluge. Iako se udio proizvodnje kože i srodnih proizvoda Europske unije na globalnom tržištu smanjuje, ona i dalje predstavlja jednog od najvećih svjetskih proizvođača. Ukupni prihodi od proizvodnje kože i srodnih proizvoda čine 26,7% ukupnih svjetskih prihoda, što Europu čini drugom u svijetu po ostvarenim prihodima (prva je Kina). Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u EU sastavljena je uglavnom od malih i srednjih poduzeća, ali postoje i velika poduzeća u ovoj industrijskoj djelatnosti.
-
U međunarodnoj razmjeni europski se proizvođači kože i srodnih proizvoda susreću s dvije vrste trgovinskih prepreka: prepreke izvozu gotovih proizvoda i prepreke pristupu sirovinama. Najvažnije izvozno tržište je Kina iza koje slijedi SAD. Europski proizvođači kože i srodnih proizvoda izloženi su rastućoj konkurenciji iz mnogih zemalja, uključujući i one s nižim troškovima rada. Očuvanje okoliša i reguliranje proizvodnje kože i srodnih proizvoda u EU definirana su Direktivom 96/61/EC o prevenciji i kontroli integriranog zagađenja. Obrazovanje i usavršavanje, suvremena oprema i postrojenja, učinkovitost procesa, automatizacija, vrhunska zaštita okoliša te društvena odgovornost integralni su dijelovi strategije održivog razvoja europske proizvodnje kože i srodnih proizvoda.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u Hrvatskoj porasla je 2011. godine u odnosu na 2010. za 3,4%, a 2012. u odnosu na 2010. pala za 11,4%. Uspoređujući 2012. s 2011., ostvaren je pad proizvodnje od 14,3%. U prva četiri mjeseca 2013. ostvaren je pad od 5,8% u odnosu na prva četiri mjeseca 2012. Proizvođačke cijene porasle su za 5% 2012. u odnosu na 2010., a u travnju 2013. za 4,4 % u odnosu na 2010.
-
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda prema obračunu sati rada zapošljavala je ukupno 8.257, 7.882 i 8.362 zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. Broj poduzeća u djelatnosti iznosio je 134 u 2011. i 133 u 2012., što znači da je prema obračunu sati rada jedno poduzeće u prosjeku zapošljavalo 58,82, odnosno 62,87 radnika.
-
Prema analizi najvećih 100 poduzeća po prihodima i metodi ponderirane vrijednosti udjela u kapitalu, 73% kapitala djelatnosti inozemnog, dok je 26% domaćeg porijekla, a najveći dio inozemnog kapitala nalazi se u 11 najvećih poduzeća. Oko 80% ukupnih prihoda djelatnosti ostvaruje šest poduzeća što ukazuje na snažnu koncentraciju ove djelatnosti.
-
Ukupna aktiva djelatnosti se u tri promatrane godine smanjila za gotovo 200 milijuna kuna, uz izuzetak 2011. kada je došlo do malog povećanja u odnosu na 2010. (oko 21 milijun kuna). U strukturi pasive, kratkoročne obveze su u sve tri promatrane godine četiri puta veće od dugoročnih obveza. Poduzeća u ovoj djelatnosti najvećim se dijelom financiraju iz kapitala i rezervi, potom kratkoročnim obvezama, a najmanjim dijelom dugoročnim obvezama (dugoročna zaduženost nije izražena). Djelatnost je od pozitivne dobiti 2010., u 2012. završila s gubitkom od 70.470.244 kune.
-
Obujam poslovanja je u razdoblju 2010. – 2012. mjeren promjenom poslovnih prihoda i rashoda, povećan za 17,13% (poslovni prihodi) i 15,77% (poslovni rashodi). Oni su činili preko 98% ukupnih prihoda i rashoda. Iako je došlo do povećanog obujma djelatnosti, rashodi su rasli više nego prihodi zbog čega je smanjena profitabilnost. Zarade prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) su naglo smanjene unatoč visokoj vrijednosti ostvarenoj u 2011. Stope profitabilnosti postale su negativne u 2012., uključujući operativnu maržu profita, ROA, ROE i ROI. Stvorena dodana vrijednost i stopa bruto operativnog viška također su postale negativne u 2012.
-
Proizvodnja kože je strogo izvozna djelatnost jer joj se udio izvoza u ukupnom prihodu kretao od 78,76% u 2010., preko 79,43% u 2011. do 81% 2012. Odnos izvoza i uvoza pozitivan je u sve tri godine, ali je smanjen prema kraju promatranog razdoblja. Usporedne su se prednosti smanjile, no ukupno gledajući, obujam inozemnog trgovanja povećao se i jasno je da se ova poduzeća sve više okreću inozemnim tržištima.
-
BDV je u razdoblju 2010. – 2012. pao za 9,36%, unatoč povećanju obujma poslovanja. Razlog se nalazi u vrijednosti kumulativnog, objedinjenog gubitka. Udio državnih subvencija i potpora je zanemariv. Prema pokazatelju specijalizacije, ova djelatnost ostvaruje visoku intraindustrijsku razmjenu.
-
Proizvodnost rada smanjena je u promatranom trogodišnjem razdoblju jer se povećao broj zaposlenih, a istovremeno se smanjila ostvarena bruto dodana vrijednost. Unatoč padu broja zaposlenih, smanjene su plaće (odnosno troškovi rada). Jedinični trošak rada ipak nije povećan jer je bruto dodana vrijednost smanjena znatno više od smanjenja troška zaposlenih. Proizvodnost kapitala je pak povećana jer je djelatnost smanjila vrijednost kapitalne imovine za 31,36%, odnosno za proporcionalno veću vrijednost od smanjenja ostvarene bruto dodane vrijednosti. Time je proizvodnost kapitala umjetno povećana.
-
Analiza likvidnosti pokazuje dobru likvidnost ove djelatnosti. Primjetan je i rast sposobnosti podmirenja obveza. Koeficijent tekuće likvidnosti porastao je s razine od 1,45 (2010.) na razinu od 1,79 (2012.), dok je koeficijent ubrzane likvidnosti porastao s 1,04 (2010.) na konačnu razinu od 1,08 u 2012. Na temelju analize zaduženosti zaključuje se kako ova djelatnost nije prezadužena.
-
Uz zadržavanje gotovo jednakog broja poduzeća porastao je broj zaposlenih, što znači da je u djelatnosti došlo do dodatnog zapošljavanja kadra. U razdoblju 2010. – 2012. dolazi do pada neto plaća od 6,79%, dok su u prosjeku bruto plaće pale za 5,77%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (47,04% u 2012.), a zatim udio NKV radnika (26,13% u 2012.). 96,41% zaposlenih u ovoj djelatnosti ima razinu obrazovanja srednje stručne spreme ili niže.
-
U ukupnoj aktivi (pasivi) poddjelatnost štavljenja i obrada kože; proizvodnja putnih i ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorada i bojenje krzna te proizvodnja obuće, sudjeluju s gotovo jednakim udjelom: 48:52. Štavljenje i obrada kože puno je produktivnija i profitabilnija poddjelatnost koja čini preko 70% ukupnih prihoda, rashoda i ukupnog izvoza i uvoza djelatnosti. Nasuprot tome, proizvodnja obuće je veća po broju poduzeća i broju zaposlenih (obuhvaća 60% poduzeća i zapošljava 59,49% zaposlenika ukupne djelatnosti), no istovremeno je odgovorna za gotovo cjelokupno povećanje gubitaka djelatnosti u 2012.
-
Ograničavajući čimbenici djelatnosti ogledaju se u vrlo nesigurnom tržištu, podložnom stalnom utjecaju mode i kratkom životnom ciklusu proizvoda, nerazvijenim poslovnim/proizvodnim procesima, malim ulaganjima u tehnologiju, nedovoljno poznatim brendovima (osobito kada se uzme u obzir šire tržište EU-a i svjetsko tržište), te slaboj konkurentnosti poduzeća. Kao dodatna ograničenja proizvodnje kože i srodnih proizvoda u Hrvatskoj, mogu se izdvojiti nedovoljno razvijena distribucijska mreža, starosna struktura radne snage, nedovoljno razrađeni kriteriji za dodjelu poticaja, nesklonost bankarskog sektora, prijetnja povećanja konkurencije nakon ulaska u EU, uz očekivan porast troškova (primjerice, porast troškova uvoza iz trećih zemalja), te mali broj velikih, snažnih i konkurentnih poduzeća u industrijskoj djelatnosti. Problemi ove industrijske djelatnosti uključuju i visoke troškove zbrinjavanja otpada, mulja te primjena ekoloških standarda u proizvodnji.
-
Potencijali razvoja i snage hrvatske proizvodnje kože i srodnih proizvoda pronalaze se u raspoloživosti kvalitetnim sirovinama, poput kvalitetne sirove goveđe kože (iako se zbog nedovoljne raspoloživosti velik dio sirove kože uvozi); tradiciji poslovanja i razvijenoj recepturi; te blizini drugim europskim tržištima što olakšava i omogućuje brzinu isporuke.
Zaključni prikaz pokazatelja Tablica 66. Kvantitativni pokazatelji (C15)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
97,40
|
101,50
|
103,45
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
129,4
|
103,4
|
85,7
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
8.257
|
7.882
|
8.362
|
Ukupni prihod (HRK)
|
2.631.575.160
|
2.931.639.623
|
3.005.533.627
|
EBITDA (HRK)
|
51.415.424
|
163.638.477
|
21.826.530
|
Operativna marža profita (%)
|
0,08
|
4,03
|
-1,15
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
318.708
|
371.941
|
359.428
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
584.992.952
|
671.261.225
|
530.253.848
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
4.437
|
13.635
|
17.690
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
3.312
|
2.876
|
26.117
|
Odnos izvoza i uvoza
|
2,119
|
1,457
|
1,342
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
1.094.434.736
|
730.783.469
|
619.810.512
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
78,76
|
79,43
|
81,00
|
RCA
|
1,260
|
0,661
|
0,532
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV prerađivačke industrije (%)
|
1,47
|
1,45
|
1,16
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,641
|
0,814
|
0,854
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
73.781
|
80.237
|
74.713
|
Proizvodnost kapitala
|
0,51
|
0,47
|
0,42
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,77
|
0,65
|
0,82
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,49
|
0,44
|
0,45
|
Tablica 67. Kvalitativni pokazatelji (C15)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Ograničen pristup kapitalu. Dostupna je prikladna radna snaga. Djelatnost zapošljava SSS i NKV radnu snagu. Nedovoljna dostupnost domaćih sirovina za proizvodnju.
|
Obilježja potražnje
|
Proizvodnja uglavnom intermedijarnih proizvoda. Nesigurno tržište krajnjih proizvoda, podložno stalnom utjecaju mode i kratkom životnom ciklusu proizvoda.
|
Tehnološka opremljenost
|
Radno intenzivna djelatnost i slabo tehnološki opremljena (zastarjela oprema).
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Nedovoljni izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Visoki ekološki standardi proizvodnje. Ne postoje značajna zakonska ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija djelatnosti. 1 poduzeće, Boxmark Leather d.o.o. ostvaruje 93% ukupnog uvoza djelatnosti, oko 80% ukupnog izvoza djelatnosti i oko 68% svih prihoda. S još 20 poduzeća zapošljava oko 77% svih zaposlenih u djelatnosti (od ukupno 133 poduzeća). 6 najvećih poduzeća ostvaruje oko 80% ukupnih prihoda djelatnosti. Visoka koncentracija s obzirom na zapošljavanje: 21 poduzeće zapošljava 77% od ukupno zaposlenih u djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal postoji u poddjelatnosti C15.1 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja putnih i ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorada i bojenje krzna. Izvoz je izrazito koncentriran. Usporedne prednosti se smanjuju.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Djelatnost ima 700%-tni rast gubitka 2012. u odnosu na 2011. od čega 99,57% otpada na poddjelatnost Proizvodnje obuće. Poddjelatnost C15.1 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja putnih i ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorada i bojenje krzna ostvaruje preko 70% ukupnih prihoda i rashoda djelatnosti te preko 70% udjela u ukupnoj dobiti, te ima potencijal rasta i zapošljavanja za razliku od poddjelatnosti C15.2.
|
Ovisnost o uvozu
|
Ovisnost o uvozu sirovina za proizvodnju.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
