Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014

C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (C16) obuhvaća poddjelatnosti piljenja i blanjanja drva (C16.1) i proizvodnju proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala (C16.2).

Globalni trendovi razvoja

• 
  Izrazito velika potražnja za drvom i drvnim proizvodima stalna je, uz manje iznimke kriznih godina. Predviđa se da će, s rastom i razvojem svjetskog gospodarstva, i dalje rasti po stopi od oko 3% godišnje.
  

• 
  Globalizacija je imala značajan utjecaj na ovo područje, posebno u vidu globalne trgovine svim drvnim proizvodima. Još jedan vrlo značajan trend je snažan porast proizvodnje i potrošnje drvenih peleta. Proizvodnja istih se na globalnoj razini u razdoblju 2000. – 2010. gotovo upeterostručila. Od ukupne količine m³ drveta u svijetu, više od polovice koristi se kao drvo za energetske potrebe. Kako bi se zadovoljile potrebe koje je postavio koncept održive gradnje, proizvodi za primjenu u građevinskom sektoru također su postali važan segment u djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva.
  

• 
  Sjeverna Amerika je u razdoblju 2000. – 2008. bila kontinent s najvećom proizvodnjom i potrošnjom industrijske oblovine, a slijedi je Europa s obzirom na oba parametra. Amerika je također najveći proizvođač i potrošač piljene građe, dok je Azija 2002. i 2003. preuzela vodstvo u proizvodnji i potrošnji panela koje je zadržala i do danas. Kina je zemlja koja je postala najveći uvoznik industrijske oblovine i najveći izvoznik proizvoda sekundarne obrade.
  

Trendovi razvoja u Europskoj uniji

• 
  U nefinancijskom gospodarstvu EU27, djelatnost prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala obuhvaća 0,8 % svih poduzeća, 0,8% svih zaposlenika i 0,5% ukupno ostvarene dodane vrijednosti. Produktivnost rada ove djelatnosti nešto je niža od produktivnosti u drugim djelatnostima.
  

• 
  Unutar prerađivačke industrije EU27 sektor proizvodnje drva i proizvoda od drva u 2010. zapošljavao je 3,5% zaposlenika i ostvario 2,0% dodane vrijednosti prerađivačke industrije.
  

• 
  Od ukupne dodane vrijednosti promatrane djelatnosti u 2010., 76,9% realiziralo se unutar poddjelatnosti proizvodnje proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala, a preostalih 23,1% unutar poddjelatnosti piljenja i blanjanja drva. Obje poddjelatnosti zabilježile su relativno nisku produktivnost rada i prosječne troškove zaposlenika u EU27 u 2010., posebno piljenje i blanjanje drva.
  

• 
  Najveće udjele u dodanoj vrijednosti analizirane djelatnosti u okviru EU27 2010. godine imale su Njemačka i Italija.
  

• 
  U EU27 vidljiv je snažan utjecaj malih i srednjih poduzeća u ovoj djelatnost. Naime, mala i srednja poduzeća (≤250 zaposlenika) su u 2010. godini imala udio od 84,6% u ukupnoj strukturi sektora (drugi najveći udio u strukturi prerađivačke industrije EU27), te 77,3% u ukupno dodanoj vrijednosti.
  

Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj

• 
  Djelatnost je prema obračunu sati rada zapošljavala ukupno 11.305, 11.247 i 11.930 zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. Ukupna aktiva djelatnosti se u razdoblju 2010. – 2012. povećala. Omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine je u svim godinama bio oko 55:45. Specifičnost djelatnosti je da fiksna imovina u sve tri promatrane godine čini preko 94% dugotrajne imovine (potreba za proizvodnim kapitalom). Ističe se veći iznos kratkoročnog od dugoročnog duga te relativno niži udio kapitala i rezervi, s udjelom od 25%. Kratkoročne obveze odnose se najviše na obveze prema dobavljačima, a dugoročne obveze većinom čine obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama (zbog financiranja dugotrajne imovine).
  

• 
  Poslovni prihodi i rashodi čine više od 94% ukupnih prohoda i rashoda u razdoblju 2010. -2012. Ukupni prihodi su u razdoblju 2010. – 2012. povećani za visokih 20,03% na 4,63 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi povećani za 15,23% na 4,70 milijardi kuna.
  

• 
  Iz računa dobiti i gubitka očito je da je profitabilnost u razdoblju 2010. – 2012. bila negativna, iako su negativne stope smanjene do kraja 2012. Naglo povećanje obujma poslovanja nije bilo popraćeno racionalizacijom troškova i povećanjem profitnih marži. Međutim, poprilično bolju sliku pokazuje EBITDA. Takav profit osjetno je povećan – sa 183,03 milijuna kuna iz 2010. na čak 325,56 milijuna kuna u 2011., da bi 2012. završio na 266,61 milijun kuna. Djelatnost je izuzetno povećala iznos stvorene dodane vrijednosti – s 22,78 milijuna kuna na 124.42 milijuna kuna (2011. je iznosila čak 176,88 milijuna kuna).
  

• 
  Pokazatelji međunarodne razmjene govore o izvozno orijentiranoj djelatnosti s udjelom izvoza u ukupnom prihodu od 47,63% (2012.). Izvoz i uvoz povećavao se u razdoblju 2010. – 2012. te je djelatnost uspjela povećati i iznos neto izvoza s 1,3 milijarde kuna (2010.) na 1,75 milijarde kuna (2012.). Usporedne prednosti (RCA) vrlo su visoke te su povećavane iz godine u godinu. Općenito gledajući, snaga ove djelatnosti je u prodaji proizvoda i usluga u inozemstvu.
  

• 
  Bruto dodana vrijednost djelatnosti raste u razdoblju 2010. – 2012. za 12,3% te se njezin udio povećao u udjelima bruto dodane vrijednosti gospodarstva (na 0,36% u 2011., dok za 2012. nema podataka), iako njezin udio pada u udjelu bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije (BDV industrije raste brže). Djelatnost iskazuje visoku interindustrijsku razmjenu.
  

• 
  Proizvodnost rada i kapitala djelatnosti u promatranom razdoblju raste zbog više nego proporcionalnog povećanja ostvarene bruto dodane vrijednosti u odnosu na povećanje broja zaposlenih i fiksnog kapitala. Jedinični trošak rada je u trogodišnjem razdoblju smanjen s 0,70 na 0,61 kunu jer je ostvarena bruto dodana vrijednost povećana proporcionalno više od povećanja troška rada. Opremljenost rada kapitalom je smanjena (više radnika po jedinici dugotrajne materijalne imovine).
  

• 
  Ulaganja u istraživanje i razvoj djelatnosti zanemariva su. U 2010. iznosila su tek 130.000 kuna. Za 2011. i 2012. godinu, u vrijeme izrade ove analize, nije bilo podataka.
  

• 
  Likvidnost ove djelatnosti je vrlo niska i ostala je gotovo nepromijenjena u razdoblju 2010. – 2012. Kad se oduzmu zalihe, ova djelatnost imala je krajem svake godine tek 55% potrebne likvidne imovine za pokriće kratkoročnih obveza. Udio gotovine u imovini je također iznosio vrlo niskih 2,46%. Analizom ukupne zaduženosti i njezinom usporedbom s likvidnosti uviđaju se temeljni problemi koji muče ovu djelatnost, a to su nedovoljna likvidnost i pretjerana zaduženost.
  

• 
  Broj zaposlenih po godinama u razdoblju 2010. – 2012. kretao se redom 11.305, 11.247 i 11.930, što predstavlja rast od 5,53% u promatranom razdoblju. U prerađivačkoj industriji navedeno predstavlja udio od 5,32% ukupnog broja zaposlenih, a u ukupnom gospodarstvu 0,83%. U razdoblju 2010. – 2012. dolazi do rasta neto plaća od 1,98%, dok su u prosjeku bruto plaće pale zanemarivih 0,01%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (47,55% u 2012.), a slijede NKV radnici s udjelom od 21,13% u 2012.
  

• 
  U ovoj djelatnosti veći udio, po svim kategorijama bilance, čini poddjelatnost Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala (C16.2). Omjer navedene djelatnosti i poddjelatnosti Piljenje i blanjanje drva (C16.1) iznosi oko 60:40 po stavkama aktive u sve tri promatrane godine. Isti omjer zabilježen je kod ostvarenih ukupnih prihoda poddjelatnosti. Međutim, profitabilnost se uvelike razlikuje. Kumulativna ostvarena dobit obje poddjelatnosti je u 2012. bila gotovo podjednaka, ali je kumulativni gubitak poddjelatnosti C16.2 u 2012. bio gotovo četiri puta veći od gubitka poddjelatnosti C16.1. Unatoč manjoj profitabilnosti iz redovitog poslovanja, poddjelatnost C16.2 ostvaruje veći udio bruto dodane vrijednosti u djelatnosti. Vanjskotrgovinska bilanca pokazuje izuzetno visok izvozni karakter obje poddjelatnosti. Broj zaposlenih u poddjelatnostima odgovara omjeru njihovih veličina po aktivi i prihodima. Neto i bruto plaće slične su u obje poddjelatnosti.
  

• 
  Drvna industrija u Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, a obilježava je i disperzija gospodarskih subjekata te relativno niska ulaganja u poslovne procese i programe.
  

• 
  Glavno obilježje promatrane industrijske djelatnosti je visoka ovisnost o raspoloživosti i dostupnosti sirovine. U Hrvatskoj se 48% ukupnog teritorija nalazi pod šumama. Od ukupnog teritorija koji se nalazi pod šumom, 75% je u vlasništvu države i njime upravljaju Hrvatske šume d.o.o., dok je preostali manjinski dio u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Ulazak u industriju relativno je jednostavan, no nužno je imati pouzdanog dobavljača i stalan izvor sirovine. Oko 95% sirovine za potrebe djelatnosti dolazi iz Hrvatske, a glavni su dobavljač Hrvatske šume d.o.o. Također, radi se o radno intenzivnoj i izvozno orijentiranoj industrijskoj djelatnosti s udjelom izvoza u ukupnom prihodu od 47,63% (za 2012. godinu).
  

• 
  Glavni problemi djelatnosti su: nepostojanje dugoročnih ugovora za opskrbu sirovinom; nedostupnost kapitala; malo domaće tržište (stoga je nužna orijentacija na inozemno u kojem vlada znatno jača konkurencija); razvijeno neformalno gospodarstvo (siva ekonomija); slaba povezanost obrazovnih institucija i gospodarstva; niska razina obrade proizvoda; odnosno nizak stupanj dovršenosti proizvoda; velike razlike među regijama; nužnost uvođenja standardizacije proizvoda.
  

• 
  Izvozni potencijal ove djelatnosti je visok, ali ponajprije zahvaljujući relativno velikoj raspoloživosti sirovine. Međutim, osnovni i prvi cilj djelatnosti trebao bi biti što viši stupanj dovršenosti proizvoda i novostvorene vrijednosti, a tek onda povećanje izvoza.
  

Zaključni prikaz pokazatelja

Tablica 68. Kvantitativni pokazatelji (C16)

Pokazatelj	2010.	2011.	2012.
Verižni indeksi proizvođačkih cijena	100,40	101,40	101,68
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje	86,2	101,1	85,1
Broj zaposlenih prema satima rada	11.305	11.247	11.930
Ukupni prihod (HRK)	3.918.761.663	4.251.655.482	4.631.094.146
EBITDA (HRK)	183.031.107	325.559.432	266.606.408
Operativna marža profita (%)	-0,76	3,35	1,12
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)	346.640	378.026	388.189
Bruto dodana vrijednost (HRK)	948.312.502	1.066.515.393	1.064.899.693
Dobitak po zaposlenome (HRK)	10.180	11.956	16.605
Gubitak po zaposlenome (HRK)	26.819	13.163	24.435
Odnos izvoza i uvoza	4,29	5,01	4,91
Trgovinska bilanca (HRK)	1.304.410.002	1.533.157.168	1.756.738.034
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)	43,39	45,04	47,63
RCA	2,45	2,83	2,88
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)	2.39	2.30	2.33
Grubell-Lloydov indeks	0,378	0,333	0,338
Proizvodnost rada (HRK)	83.884	94.827	89.262
Proizvodnost kapitala	0,32	0,41	0,36
Jedinični trošak rada (HRK)	0,70	0,61	0,65
Koeficijent zaduženosti	0,74	0,74	0,75

Tablica 69. Kvalitativni pokazatelji (C16)

Čimbenici razvoja	Analiza utjecaja
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika	Radna snaga i ostali prirodni resursi kvalitetni i dostupni. Kapital manje dostupan.
Obilježja potražnje	Radi se većinom o intermedijarnim proizvodima koji se koriste u drugim djelatnostima. Potražnja za proizvodima relativno je visoka, ali radi se većinom o inozemnoj potražnji.
Tehnološka opremljenost	Nedovoljna tehnološka opremljenost.
Izdaci za istraživanje i razvoj	Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
Zakonodavno okruženje	Dobavljač sirovine je državno poduzeće koje ima monopol na tržištu. Propisi u području nabave sirovine znatno utječu na djelatnost.
Koncentracija u djelatnosti	100 poduzeća ostvaruje 76% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 65% zaposlenih u djelatnosti.
Izvozni potencijal	Izvozni potencijal visok, posebno u poddjelatnosti C16.2 Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala.
Potencijal rasta i zapošljavanja	Potencijal rasta je prilično visok, posebno u poddjelatnosti C16.2 Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala. Nužnija su ulaganja u tehnološku opremljenost. Relativno je visok potencijal zapošljavanja djelatnika u području istraživanja i razvoja.
Ovisnost o uvozu	Mala ovisnost o uvozu. Sirovina većinom domaćeg porijekla.