|
Djelatnost Proizvodnja papira i proizvoda od papira (C17) uključuje proizvodnju celuloze, papira i kartona (C17.1) i proizvodnju papira i kartona (C17.2).
Globalni trendovi razvoja -
Posljednjih 10 godina svjetska proizvodnja papira i kartona bilježi rast od gotovo 30%, te je vidljiv porast proizvodnje ambalaže koja trenutno predstavlja najjači segment grafičke industrije. Navedeno se očituje i iz činjenice da se 40-50% ukupno proizvedenog papira i kartona koristi upravo za izradu ambalaže.
-
Najveći svjetski proizvođači celuloze su Sjeverna Amerika (36,8%), Europa (24,5%) i Azija (23,7%), dok su njezini najveći svjetski potrošači Azija (33%), Sjeverna Amerika (31,1%) i Europa (27,3%). Iako pokazatelji ukazuju na trend rasta proizvodnje celuloze, porast se ipak ostvaruje po nižoj stopi od prosječne stope porasta ukupne industrije.
-
Papirna industrija EU-a suočava se s nekoliko najvažnijih izazova posljednjih godina: zahtjevi za bržim isporukama i nižim cijenama te suočavanje s višim troškovima proizvodnje u odnosu na istočna tržišta i tržišta u nastajanju. Možda je najveći izazov upravo pitanje kako odgovoriti na sve strože zahtjeve propisa o zaštiti okoliša. U Europi je danas čak polovica svih šuma zaštićeno FSC certifikatom, dok sve ostale svjetske regije značajno zaostaju za tom brojkom. Najviše celuloze u Europi proizvode Švedska i Finska, a slijede ih Njemačka i Portugal. Najviše papira i kartona po toni najviše proizvode Švedska, Finska, Njemačka, Francuska, Španjolska, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
-
Proizvodnja papira i proizvoda od papira prema obračunu sati rada, zapošljavala je ukupno 4.113, 3.691 i 3.562 u razdoblju 2010. – 2012. U 2012. godini je u odnosu na 2011. smanjen broj poduzeća, sa 178 na 173. Poddjelatnost Proizvodnja proizvoda od papira i kartona zapošljava preko 70% zaposlenika djelatnosti (u 2012. godini).
-
Prema ponderiranom vlasništvu kapitala (ponder je ukupni prihod), čak 77% se nalazi u domaćem vlasništvu, dok je 22% kapitala inozemnog porijekla. 18 najvećih poduzeća ostvaruje oko 80% ukupnih prihoda ove djelatnosti. 80% aktive drži 25 poduzeća, a 80% zaposlenika radi u 27 poduzeća. Jača koncentracija djelatnosti može se vidjeti u razini uvoza i izvoza. 9 poduzeća izvozi oko 77% ukupnog izvoza djelatnosti, dok 11 poduzeća uvozi gotovo 79% ukupnog uvoza promatrane djelatnosti.
-
Ukupna imovina (aktiva) djelatnosti smanjena je za visokih 33,09% u razdoblju 2010. – 2012. Omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine kretao se u promatrane tri godine oko 55:45. U strukturi pasive najmanji udio činile su dugoročne obveze, nakon kojih slijede kratkoročne, a najveći udio činile su stavke kapitala i rezervi. U ovoj djelatnosti zamjetno je financiranje pretežito iz vlastitih sredstava. U udjelu duga u sve tri promatrane godine ističu se dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama. U kratkoročnim obvezama najveći udio činile su obveze prema dobavljačima. Na smanjenje aktive i pasive najviše utječe poddjelatnost Proizvodnja celuloze, papira i kartona. Nasuprot smanjenju imovine i obveza, u ovoj su djelatnosti poduzeća uspjela zadržati približno isti iznos ukupnih prihoda u razdoblju 2010. – 2012. Međutim, poslovni rashodi osjetno su povećani u 2012. (s 2,46 milijardi iz 2011. na 2,81 milijardu kuna). Analizom poddjelatnosti utvrđeno je da je djelatnost C17.1 značajno smanjila ukupne prihode i povećala ukupne rashode, dok je C17.2 osjetno povećala ukupne prihode i tek neznatno povećala ukupne rashode.
-
Profitabilnost djelatnosti je prema svim analiziranim pokazateljima bila negativna u sve tri promatrane godine, uz vrlo velik pad u 2012. kada je i EBITDA postala negativna. I u ovom slučaju pad profitabilnosti isključivo je rezultat poslovanja poduzeća iz poddjelatnosti C17.1., jer je profitabilnost poddjelatnosti C17.2 povećana u promatranom razdoblju. Ukupni prihod po zaposlenome i kumulativna dobit po zaposlenome povećali su se u promatranom razdoblju (zahvaljujući poddjelatnosti C17.2), međutim kumulativni gubitak po zaposlenome se i više nego udvostručio.
-
Trgovinska bilanca djelatnosti smanjena je u razdoblju 2010. – 2012. iako je i dalje ostala pozitivna. Uvozna zavisnost i prodor uvoza u djelatnosti povećani su. Istovremeno dolazi do pada ukupne vrijednosti izvoza, pada udjela izvoza u ukupnom prihodu, ali rasta izvoza po zaposlenome (uzrok u smanjenju broja zaposlenih). Usporedne prednosti (RCA) smanjivale su se iz godine u godinu. Unatoč padu poslovne aktivnosti, poddjelatnost C17.1 najviše doprinosi pozitivnoj vrijednosti vanjskotrgovinske bilance djelatnosti, dok je uvoz izražen kod poddjelatnosti C17.2.
-
Bruto dodana vrijednost djelatnosti čini vrlo mali udio u bruto dodanoj vrijednosti industrije (0,74% u 2012.). Pokazatelj specijalizacije govori o kretanju prema visokoj intraindustrijskoj razmjeni. Državne potpore i subvencije činile su mali udio u ukupnim prihodima djelatnosti.
-
Proizvodnost rada raste od 2010. do 2011., nakon čega slijedi oštar pad, što je u skladu s promjenama u ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti. Broj zaposlenih smanjuje se, ali za proporcionalno manju stopu od pada bruto dodane vrijednosti. S druge strane, kapitalna imovina smanjuje se za čak 34,02% od 2010. do 2012., uslijed čega proizvodnost kapitala raste. Jedinični trošak rada povećan je sa 0,67 kuna na 0,92 kune zbog više nego proporcionalnog smanjenja ostvarene bruto dodane vrijednosti u odnosu na smanjenje troška rada. Pad bruto dodane vrijednosti i gotovo stagnirajući prihodi govore o tome da je smanjenje broja zaposlenih i posljedično smanjenje troška rada nastalo prvenstveno zbog smanjenja pritiska na troškove te da nije provedeno uz racionalizaciju poslovanja koja bi dovela do povećanja prihoda i ostvarene bruto dodane vrijednosti.
-
Vrijednosti pokazatelja likvidnosti nisu se značajnije promijenile u razdoblju 2010. – 2012. Analizom je utvrđeno kako je likvidnost ove djelatnosti bila nedovoljna, s time da poddjelatnost C17.2 u svakom slučaju iskazuje bolje stanje likvidnosti od poddjelatnosti C17.1., a razlog se primarno nalazi u relativno manjoj vrijednosti dugoročnog duga u odnosu na kapital.
-
Broj zaposlenih u djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. smanjen za 13,4%. U poddjelatnosti C17.2 došlo je do zapošljavanja, a u poddjelatnosti C17.1 do otpuštanja radnika (pad od visokih 42%). U razdoblju 2010. – 2012. na razini djelatnosti dolazi do rasta neto plaća od 8,16%, dok su u prosjeku bruto plaće porasle za 6,93%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (56,36% u 2012.).
-
Neki od važnijih ograničavajućih čimbenika ove industrije u njezinom rastu su nepostojanje raspoloživosti sirovina u Hrvatskoj, a cijeli se repromaterijal (prvenstveno papir) uvozi kao i prekapacitiranost hrvatskih tiskara, osobito kod proizvodnje valovite transportne ambalaže.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 70. Kvantitativni pokazatelji (C17)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
105,60
|
107,10
|
98,41
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
115,50
|
99,20
|
96,2
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
4.113
|
3.691
|
3.562
|
Ukupni prihod (HRK)
|
2.562.722.225
|
2.585.520.327
|
2.560.706.546
|
EBITDA (HRK)
|
199.258.863
|
180.674.624
|
-203.807.061
|
Operativna marža profita (%)
|
1,97
|
1,81
|
-14,84
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
623.079
|
700.493
|
718.896
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
502.612.340
|
589.858.739
|
339.870.598
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
13.905
|
15.221
|
18.860
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
51.583
|
15.512
|
126.241
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,645
|
1,437
|
1,211
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
393.267.255
|
321.541.955
|
164.437.414
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
39,13
|
40,89
|
36,80
|
RCA
|
0,836
|
0,637
|
0,348
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
1,26
|
1,27
|
0,74
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,756
|
0,821
|
0,904
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
122.201
|
159.810
|
95.416
|
Proizvodnost kapitala
|
0,32
|
0,45
|
0,32
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,67
|
0,55
|
0,92
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,59
|
0,53
|
0,60
|
Tablica 71. Kvalitativni pokazatelji (C17)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga i ostali prirodni resursi kvalitetni i dostupni. Kapital manje dostupan.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se o proizvodima koji se koriste u drugim djelatnostima. Potražnja za proizvodima ovisi o ostalim djelatnostima (osobito prehrambenoj, farmaceutskoj i kemijskoj).
|
Tehnološka opremljenost
|
Tehnološka opremljenost vrlo je dobra.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema znatnog utjecaja na razvoj industrije.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
100 poduzeća ostvaruje 99% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 98% zaposlenih u djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal visok.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta na domaćem tržištu moguć je jedino putem rasta ostalih djelatnosti prerađivačke industrije, osobito prehrambene i farmaceutske. Potencijal rasta na vanjskom tržištu relativno je visok. Najveći potencijal iskazan je u poddjelatnosti C17.2 Proizvodnja proizvoda od papira i kartona, dok najveće gubitke ostvaruje C17.1 Proizvodnja celuloze, papira i kartona.
|
Ovisnost o uvozu
|
Visoka ovisnost o uvozu. Gotovo 100%-tna ovisnost o sirovinama iz uvoza.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
