|
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme (C25) uključuje proizvodnju metalnih konstrukcija (C25.1), proizvodnju metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda (C25.2), proizvodnju parnih kotlova, osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom (C25.3), proizvodnju oružja i streljiva (C25.4), kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala, metalurgiju praha (C25.5), obradu i prevlačenje metala, strojnu obradu metala (C25.6), proizvodnju sječiva, alata i opće željezne robe (C25.7) i proizvodnju ostalih gotovih proizvoda od metala (C25.9).
Globalni trendovi razvoja -
Djelatnost proizvodnje gotovih metalnih proizvoda različitim proizvodnim procesima pretvara metale u intermedijarne ili krajnje proizvode. Takvi proizvodi najčešće se plasiraju na industrijska tržišta, od kojih su od posebne važnosti automobilska i građevinska industrija, dok se u manjem obujmu plasiraju izravno krajnjim potrošačima.
-
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda nalazi se između proizvođača metala i industrijskih potrošača. Takvo mjesto općenito smanjuje konkurentnost promatrane djelatnosti jer stanje i kretanje u tim industrijskim djelatnostima izravno utječu kako na strukturu ponude i cijene ključnih sirovina tako i na obujam i obilježja potražnje.
-
Globalna gospodarska kriza višestruko je pogodila ovu djelatnost, uzrokovavši smanjenje broja zaposlenih, pad narudžbi i smanjenje proizvodnje, povećanje cijena energije i ključnih sirovina te probleme s likvidnošću i financiranjem iz vanjskih izvora. Budući da je predmetna djelatnost izrazito energetski intenzivna, energetska politika i politika cijena izravno utječu na konkurentnost djelatnosti proizvodnje proizvoda od metala.
-
Zbog radne intenzivnosti industrije, upravljanje troškovima rada predstavlja značajan čimbenik konkurentske prednosti, čime su razvijene zemlje u nepovoljnijem položaju od konkurenata iz azijskih zemalja, prvenstveno Kine i Indije, čija se proizvodnja neprestano povećava tijekom posljednjih godina. Djelatnost proizvodnje gotovih metalnih proizvoda ujedno se (neutemeljeno) percipira kao djelatnost koja uključuje težak fizički rad na neprivlačnim lokacijama, što otežava proces privlačenja kvalitetne radne snage.
-
Kako bi uspješno poslovali, proizvođači se metalnih proizvoda, s obzirom na lanac stvaranja vrijednosti sve više vertikalno povezuju. To čine ne samo kako bi kontrolirali troškove inputa, nego kako bi osigurali pristup strateškim sirovinama. Također, sa srednjoročnim očekivanjima porasta potražnje u zemljama u razvoju, primjetan je i trend premještanja proizvodnje bliže ciljanim tržištima.
-
Zemljopisna blizina opskrbnog lanca i povezanih industrija omogućava metaloprerađivačkoj djelatnosti i proizvodnji metalnih proizvoda točnost, pouzdanost i fleksibilnost. Neka od obilježja djelatnosti proizvodnje metalnih proizvoda su sljedeća: visoka specijalizacija a time i mogućnost prilagodbe promjenama, proizvodnja visokokvalitetnog proizvoda, učinkovito korištenje inputa i praksa visokog stupnja recikliranja, tehnološki intenzivan pristup i strateška usmjerenost na inovacije.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Djelatnost C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, u zemljama EU27 u 2010. je godini obuhvaćala 388.000 poduzeća s oko 3.600.000 zaposlenika. U razdoblju 2000. – 2006. broj zaposlenih u ovoj djelatnosti bio je u stalnom porastu (u iznosu od 8%, odnosno 300.000 radnih mjesta), dok je u iduće četiri godine broj zaposlenika smanjen za 600.000, čime je djelatnost dosegla današnju razinu zaposlenosti. Djelatnost je generirala 149 milijardi eura dodane vrijednosti u 2010. godini.
-
Unutar EU-a, plaćama prilagođen pokazatelj produktivnosti rada u djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda bio je relativno nizak.
-
Operativna profitabilnost mjerena bruto operativnim viškom bila je iznad prosjeka cijeloga nefinancijskoga sektora (10,1%), ali i iznad prosjeka prerađivačke industrije (9%).
-
Najveći udio u prihodima djelatnosti C25 imaju poddjelatnost Proizvodnje metalnih konstrukcija i poddjelatnost Obrade i presvlačenja metala, strojne obrade metala, koje su zajedno pridonijele više od polovice bruto dodane vrijednosti promatrane djelatnosti i zapošljavale preko polovice ukupno zaposlenih.
-
Daleko najveću razinu dodane vrijednosti u djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, 2010. godine imala je Njemačka, dok je u Sloveniji navedeni sektor imao relativno najveću važnost. Osim u Njemačkoj visoka dodana vrijednost registrirana je i u Italiji, Francuskoj i UK. Također, Njemačka je 2010. u 7 od 8 poddjelatnosti odjeljka C25 ostvarila najveću dodanu vrijednost među članicama EU27.
-
Za promatranu djelatnost također je značajno da je prilično rascjepkana po broju poduzeća u okviru industrije. Od 388.000 poduzeća, preko 90% čine mala poduzeća s manje od 50 zaposlenika što istovremeno predstavlja prednost i nedostatak na razini djelatnosti. Takva struktura omogućuje brze prilagodbe proizvodnog asortimana i inovacije, dok s druge strane znatno otežava pristup povoljnim vanjskim izvorima financiranja te onemogućuje postizanje znatnih troškovnih ušteda kroz volumen proizvodnje.
-
Tržište metalnih proizvoda i dalje će biti obilježeno promjenjivošću. Globalna se potražnja mijenja, troškovi energije najvjerojatnije će i dalje rasti, a financijske institucije sve su više povezane s tržištem robe. Stoga tvrtkama više nije dovoljno povezati se za skupu metalnu sirovinu. One se također moraju osigurati od drugih rizika i silaznih trendova. Iako je trend u metaloprerađivačkoj djelatnosti približavanje krajnjim kupcima, proizvodna diversifikacija i diversifikacija u nove tržišne segmente, tvrtke ostaju usmjerene na kontrolu troškova i učinkovitost u proizvodnji.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Prema dostupnim podacima, u razdoblju 2010. – 2012. broj zaposlenika se u djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda stalno povećavao te je iznosio 5,94%. Istovremeno, broj poduzeća u toj se djelatnosti smanjio za 2,31%. S obzirom na prosječan broj radnika po poduzeću, može se zaključiti da je u navedenim godinama došlo do dodatnog zapošljavanja radne snage u ovoj djelatnosti. Najveći udio zaposlenih u 2012. radi u poddjelatnosti C25.1. Proizvodnja metalnih konstrukcija, oko 49%. Prema kriteriju vlasništva kapitala, većinom se radi o kapitalu domaćega porijekla, pri čemu se čak 50,72% promatranih 100 poduzeća nalazi u domaćem vlasništvu.
-
U razdoblju 2010. – 2012. vrijednost ukupne aktive (pasive) je rasla, što je posljedica rasta svih glavnih kategorija bilance. Omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza iznosio je približno 52:48 u sve tri promatrane godine. Uzrok tome je visoka vrijednost potraživanja koja su u 2012. činila 49,68% ukupne kratkotrajne imovine. Također, tome pomaže i visoka vrijednost zaliha (32% u ukupnoj kratkotrajnoj imovini), koje u promatranom razdoblju pokazuju trend rasta (16% u razdoblju 2010. – 2012.). U pasivi, kapital i rezerve u promatranome razdoblju imaju rast od 12,62%. Tome je najvećim dijelom pridonio porast dobiti razdoblja, koji u promatrane tri godine neprestano raste. Kratkoročne obveze kroz sve tri godine sudjeluju u ukupnoj pasivi s većim udjelom od dugoročnih, no njihov se udio smanjuje dok udio dugoročnih blago raste. U financiranju aktivnosti, poduzeća ove djelatnosti u 2012. godini najviše koriste tuđa sredstva, odnosno čak 64,43% pasive dolazi iz dugoročnih i kratkoročnih obveza.
-
Poslovni prihodi su u razdoblju 2010. – 2012. porasli za 14,78%, dok su financijski rashodi imali nešto manji porast od 10,54%. Kroz promatrano razdoblje, djelatnost stalno ima veću dobit od gubitka te se njihova razlika povećava, što ukazuje na povećanje profitabilnosti poslovanja djelatnosti.
-
Zarada prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) se u razdoblju 2010. – 2012. povećala za visokih 57,46%. Sukladno tome, operativna marža profita pokazuje sličnu dinamiku, te je u 2012. iznosila 7,02%. Pokazatelj zaduženosti neto duga/EBITDA smanjuje se, ali je u svim godinama negativan. To je posljedica većih financijskih obveza u odnosu na financijsku imovinu, što upućuje na loše upravljanje likvidnošću. ROA, ROE i ROI u sve tri godine iskazuju pozitivne vrijednosti na razini djelatnosti uz stalan rast koji odražava rast prihoda u promatranome trogodišnjem razdoblju.
-
Doprinos trgovinskoj bilanci prerađivačke industrije u 2010. iznosi 7,81%, u 2011. pada na 7,69%, da bi u 2012. porastao na 10,79%. Odnos izvoza i uvoza je pozitivan u sve tri promatrane godine, što je vidljivo i iz pokazatelja trgovinske bilance djelatnosti koja kroz godine raste 67% (neto izvoz djelatnosti je pozitivan). Udio izvoza u ukupnim prihodima djelatnosti tijekom godina raste, te u 2012. čini 42%. Ukupni izvoz djelatnosti u promatranome razdoblju 2010. – 2012. porastao je za 41,80%, dok se istovremeno uvoz povećao za 19,43%. Bruto dodana vrijednost djelatnosti u promatranome razdoblju iskazala je rast od 21,19%. Udio bruto dodane vrijednosti djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije u 2012. iznosi 8,98%. Državne potpore i subvencije ne predstavljaju značajan udio u ukupnim prihodima djelatnosti. Proizvodnost rada u promatranom razdoblju raste (rast od 15,53%), a smanjuje se jedinični trošak rada na 0,57 kuna. Proizvodnost kapitala u promatranome se razdoblju povećala za 9,17%, što je izazvano većim rastom bruto dodane vrijednosti od rasta vrijednosti dugotrajne materijalne imovine. Opremljenost rada kapitalom povećala se u trogodišnjem razdoblju, što je rezultat većeg rasta fiksne imovine od rasta broja zaposlenih u djelatnosti.
-
Udio ulaganja u istraživanje i razvoj promatrane djelatnosti u ukupnim ulaganjima u istraživanje razvoj cjelokupne prerađivačke industrije iznosi 1,29%, pri čemu se u apsolutnom iznosu radi o 5,2 milijuna kuna. Odnos ulaganja u istraživanje i razvoj i bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije čini zanemarivih 0,01%.
-
Primjetan je pad vrijednosti koeficijenata tekuće i ubrzane likvidnosti, dok se trenutna likvidnost djelatnosti povećala u promatranome razdoblju. Smanjenje likvidnosti može ukazivati na poteškoće u upravljanju kratkotrajnom imovinom i kratkoročnim obvezama djelatnosti.
-
Koeficijent zaduženosti ukazuje na umjerenu zaduženost djelatnosti, uz minimalno smanjenje zaduženosti u promatranome razdoblju. Čimbenik zaduženosti raste, dok koeficijent financiranja djelatnosti pada u promatranom razdoblju. Primjetan je blagi rast omjera dugoročnih obveza i dugotrajne imovine, što znači da se opterećenje dugotrajne imovine dugoročnim obvezama povećalo u promatranome razdoblju.
-
Broj zaposlenih u promatranoj se djelatnosti u razdoblju 2010. – 2012. povećao za 4,89%. U prerađivačkoj industriji udio zaposlenih stoga je u porastu i u iznosu od značajnih 12,01% u 2012. U ukupnom je gospodarstvu udio zaposlenih 1,86%. Na razini djelatnosti u istome razdoblju dolazi do rasta neto plaća od 7,58%, dok su u prosjeku bruto plaće porasle za 5,38%. Promatrana se djelatnost proizvodnje gotovih metalnih proizvoda pokazuje izuzetno značajnom za oblikovanje strategije razvoja prerađivačke industrije. Na razini djelatnosti, 89,97% svih zaposlenih ima srednju stručnu spremu ili niže obrazovanje.
-
Daleko najveći udio u ukupnoj aktivi (pasivi) djelatnosti čini poddjelatnost C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija s udjelom od 42,13% (2012.). Obilježje poddjelatnosti, unutar ove djelatnosti, je mala razlika između kratkotrajne i dugotrajne imovine u svim promatranim godinama. No, u strukturi pasive zamjetna je dvostruka ili veća vrijednost kratkoročnih od dugoročnih obveza, i to u svim promatranim godinama kod svih poddjelatnosti. Treće obilježje ovih poddjelatnosti je niska razina likvidnosti, odnosno pokrića tekućih obveza s likvidnom imovinom. Vanjskotrgovinska razmjena je važan čimbenik poslovanja svih promatranih poddjelatnosti. Općenito, mnoge od ovih poddjelatnosti iskazuju visok udio izvoza u ukupnom prihodu. S druge strane, uvozna ovisnost nije toliko izražena jer ni jedna poddjelatnost nije imala više od 36,62% udjela uvoza u ukupnim rashodima.
-
Kao i u zemljama EU-a, i u Hrvatskoj je ova djelatnost rascjepkana zbog velikog broja malih i srednjih poduzeća, što im omogućava brze prilagodbe proizvodnih programa, ali i otežava pristup povoljnim izvorima financiranja i ostvarivanje troškovnih prednosti kroz ekonomiju obujma.
-
Porast troškova energije opteretio je poslovne rezultate poduzeća iz ove djelatnosti kao i porast cijena sirovina koje su poduzeća primorana uvoziti sa stranih tržišta. Energetska politika i politika cijena imaju izravan utjecaj na konkurentnost djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 86. Kvantitativni pokazatelji (C25)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
100,10
|
102,00
|
99,22
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
86,9
|
101,6
|
98,9
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
25.693
|
25.766
|
26.950
|
Ukupni prihod (HRK)
|
10.375.474.780
|
11.221.375.723
|
11.896.808.737
|
EBITDA (HRK)
|
834.979.119
|
1.015.726.873
|
1.314.771.125
|
Operativna marža profita (%)
|
3,28
|
4,64
|
7,02
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
403.825
|
435.511
|
441.440
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
3.392.197.640
|
3.562.257.066
|
4.110.882.605
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
23.273
|
28.234
|
38.697
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
19.038
|
18.306
|
16.665
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,884
|
1,869
|
2,237
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
1.654.579.307
|
1.881.013.307
|
2.764.791.902
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
33,98
|
36,06
|
42,02
|
RCA
|
1,063
|
1,098
|
1,459
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
8,54
|
7,67
|
8,98
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,693
|
0,697
|
0,618
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
132.028
|
138.254
|
152.537
|
Proizvodnost kapitala
|
0,68
|
0,68
|
0,74
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,62
|
0,61
|
0,57
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,65
|
0,64
|
0,64
|
Tablica 87. Kvalitativni pokazatelji (C25)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga dostupna ali neprikladna u pogledu potrebnih znanja i vještina. Resursi većinom dostupni. Kapital dostupan, ali relativno nepovoljan.
|
Obilježja potražnje
|
Većinom proizvodnja krajnjih i intermedijarnih proizvoda za industrijske kupce.
|
Tehnološka opremljenost
|
Varira zbog velike rascjepkanosti u industriji, ali većinom vrlo dobra tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema značajnijih zakonodavnih ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
100 poduzeća ostvaruje 68% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 55% radne snage djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Visok izvozni potencijal (udio izvoza u prihodima u posljednje tri godine u stalnom je porastu i u prosjeku iznosi 38%; proizvodi su konkurentni i većinom se plasiraju na tržišta EU-a te se pristupanjem Hrvatske u EU očekuje daljnje povećanje izvoznog plasmana).
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Visok potencijal rasta i zapošljavanja. Ističu se poddjelatnosti C25.1 Proizvodnja metalnih konstrukcija, C25.6 Obrada i presvlačenje metala, strojna obrada metala, te C25.7 Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe.
|
Ovisnost o uvozu
|
Značajan dio sirovina i repromaterijala uvozi se sa stranih tržišta.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
