S ciljem rangiranja i definiranja ocjena poddjelatnosti industrije izrađeno je i testirano nekoliko modela kako bi se pronašao onaj koji na najbolji mogući način dijagnosticira poddjelatnosti industrije koje imaju najveću sposobnost razvoja, rasta i zapošljavanja u Republici Hrvatskoj. Svaki od modela temeljio se na podacima iz financijskih izvještaja na razini poddjelatnosti industrije za razdoblje 2010. – 2012.
Kroz različite modele analiziran je utjecaj sljedećih odrednica ili varijabli na rast i zapošljavanje određenih poddjelatnosti industrije:
Utjecaj makroekonomskih uvjeta poslovanja: fluktuacije u BDP-u i njegovim sastavnicama, zaposlenost, kamatna stopa, devizni tečaj, državna potrošnja, porezna politika i promjena u relativnim cijenama;
Utjecaj potražnje za industrijskim proizvodima: potrošnja stanovništva, investicije, potrošnja države, neto izvoz, potražnja za intermedijarnim proizvodima;
Utjecaj inputa u proizvodnom procesu: fizička, dobra, radna snaga;
Utjecaj ulaganja u istraživanje i razvoj te inovacije;
Utjecaj industrijske strukture;
Utjecaj uvjeta trgovinske razmjene s inozemstvom.
Ključni zaključci koji su utjecali na odabir modela vrednovanja poddjelatnosti su:
Realno aprecirani devizni tečaj domaće valute negativno utječe na cjenovnu konkurentnost domaće robe na inozemnom tržištu, što se može smatrati značajnom odrednicom strukture industrijske proizvodnje koja domaću robu i robni izvoz usmjerava prema proizvodnji i izvozu proizvoda koji su manje cjenovno osjetljivi.
Povećanje investicija u fiksni kapital i povećanje zastupljenosti radne snage visokog stupnja obrazovanja moglo bi pozitivno utjecati na produktivnost rada i približavanje razvijenijim zemljama članicama Europske unije. Omjer troška rada i produktivnosti rada nije toliko nepovoljan, što nameće pitanje strukture industrijske proizvodnje u RH i potražnje za proizvedenom robom na međunarodnim tržištima, a prije svega na tržištu Europske unije.
Osobna potrošnja zauzima najveći udio u BDP-u, a ovisna je o kretanju osobnog dohotka (realni pad u razdoblju 2009. – 2012.) te je pod snažnim utjecajem kreditne aktivnosti poslovnih banaka koje su u razdoblju 2003. – 2012. imale znatan utjecaj na potrošnju stanovništva.
Domaći robni izvoz obilježava neelastičnost na promjene cijena s jedne strane, ali i dohodovna elastičnost s druge (85% promjena u robnom izvozu RH može se objasniti promjenama realnog deviznog tečaja i promjenama stope rasta BDP-a u EU). Robni izvoz RH prilagodio se makroekonomskim uvjetima poslovanja te se usmjerio u industrijske poddjelatnosti koje imaju manju elastičnost na promjenu cijena.
Odabrani model temelji se na tri kriterija korištena za vrednovanje poddjelatnosti, grupiranje poddjelatnosti u skupine i njihovo rangiranje unutar skupine. Spomenuti kriteriji su: (1)profitabilnost, (2) izvozna orijentiranost i (3) veličina poddjelatnosti.
Profitabilnost mjerena EBITDA-om po zaposlenome osnovni je kriterij vrednovanja uspješnosti poslovanja koji odražava sposobnost određenog subjekta u stvaranju bruto dodane vrijednosti.
Veličina poddjelatnosti, definirana brojem zaposlenih u određenoj poddjelatnosti, kriterij je značaja poddjelatnosti za cjelokupno gospodarstvo.
Orijentacija prema inozemnim tržištima, odnosno izvozna orijentacija uzeta je kao važan kriterij pri ocjeni uspješnosti poslovanja te sposobnosti budućeg rasta industrijskih poddjelatnosti budući da domaća potražnja, koja je u značajnoj mjeri određena domaćom potrošnjom odnosno kreditima poslovnih banaka, ne može omogućiti rast domaće industrije željenom dinamikom.
Industrijske poddjelatnosti početno se dijele u dvije skupine. Prvu skupinu čine one poddjelatnosti koje su u 2012. ostvarile pozitivan EBITDA, dok su u drugoj one poddjelatnosti koje su u 2012. ostvarile negativan EBITDA.
Kako bi se utvrdile poddjelatnosti koje imaju najbolji pokazatelj EBITDA/broj zaposlenih uz istovremeno poštivanje kriterija značajnosti broja zaposlenih, postavljen je problem kvadratnog programiranja oblika MAX (X∙Y).
Pri čemu je :
X – omjer broja zaposlenih u poddjelatnosti i ukupnog broja zaposlenih u svim promatranim granama gospodarske poddjelatnosti.
Y – omjer EBITDA poddjelatnosti i broja zaposlenih u poddjelatnosti.
Navedeni oblik kvadratnog programiranja jedini je pristup koji može dati odgovor na postavljeno pitanje: „Koje su industrijske poddjelatnosti profitabilne i istovremeno velike i, u tom smislu, značajne za domaće gospodarstvo?“.
Nakon definiranja funkcije cilja tražilo se optimalno i suboptimalno rješenje. Rezultate rješenja postavljenoga problema prikazuju poddjelatnosti u kojima je poželjno povećati broj zaposlenih s obzirom na kriterij značajnosti i profitabilnosti.
S ciljem ocjene poslovne orijentacije u smislu inozemnog i tuzemnog tržišta u obzir su uzeti ukupni poslovni prihod i prihod od izvoza.
Udio prihoda od izvoza u poslovnom prihodu pojedine poddjelatnosti veći od udjela prosječnog prihoda od izvoza u poslovnom prihoda svih promatranih poddjelatnosti ukazuje na orijentaciju na inozemno tržište. Sve one poddjelatnosti koje, prema navedenom kriteriju, nisu orijentirane na inozemno tržište, definirane su kao poddjelatnosti koje su orijentirane tuzemnom (domaćem) tržištu.
Poddjelatnosti koje su orijentirane na inozemna tržišta dodatno su klasificirane prema značajnosti koja se definira kao udio prihoda od izvoza pojedine poddjelatnosti u ukupnom prihodu od izvoza svih poddjelatnosti u promatranoj godini.
Kako bi se ocijenila izvozna orijentacija poddjelatnosti i njezin značaj u ukupnom izvozu zemlje, definiran je sljedeći problem kvadratnog programiranja: MAX (X∙Y).
Pri čemu je :
X – omjer prihoda od izvoza u poddjelatnosti i ukupnog poslovnog prihoda,
Y – omjer prihoda od izvoza u poddjelatnosti i prihoda od izvoza svih poddjelatnosti.
Značaj poddjelatnosti orijentiranih tuzemnom tržištu utvrđen je prema udjelu poslovnog prihoda svake pojedine poddjelatnosti u ukupnom poslovnom prihodu svih poddjelatnosti.
Dobiveni rezultati svih klasifikacija prikazani su na ljestvici od 0 do 10, kako bi se osigurala usporedivost.
Nakon dobivene ocjene poddjelatnosti i njihova grupiranja temeljem odabranog modela, provedena je tzv. „stručna/ekspertna analiza/procjena“ koja se temeljila na rezultatima provedene strateške analize industrijskih djelatnosti. Rezultati primijenjenog modela korigirani su sukladno stručnoj procjeni, što je rezultiralo izdvajanjem određenih poddjelatnosti iz skupina u koje su bile izvorno raspoređene u posebnu skupinu, a što je u nastavku detaljnije prikazano.
