|
C31 Proizvodnja namještaja
Djelatnost Proizvodnje namještaja (C 31) obuhvaća poddjelatnosti proizvodnje namještaja za poslovne i prodajne prostore (C31.01), proizvodnje kuhinjskog namještaja (C31.02), proizvodnje madraca (C31.03) i proizvodnje ostalog namještaja (C31.09).
Globalni trendovi razvoja -
Zemlje koje se tradicionalno bave proizvodnjom namještaja i dalje zauzimaju preko 70% svjetskog tržišta. Istovremeno, Kina, zemlje Jugoistočne Azije, Poljska i Meksiko razvile su vlastite konkurentske prednosti i pokrivaju skoro 30% svjetskog tržišta proizvodnje namještaja. Danas je Kina svjetsko središte proizvodnje i izložbeni centar namještaja.
-
Kanadski sektor proizvodnje namještaja peti je najveći izvoznik u svijetu, dok gotovo pola svjetske proizvodnje namještaja otpada na proizvodnju namještaja u zemljama EU-a. Među europskim zemljama Njemačka je najveći proizvođač namještaja s oko 27% ukupne proizvodnje namještaja iz EU-a. Slijede je Italija (21,6%), Francuska (13,5%) i Velika Britanija (10,4%).
-
Dizajn proizvoda te estetska i funkcionalna kvaliteta važan su aspekt proizvodnoga procesa ove djelatnosti, a kupac određuje trendove u proizvodnji. Globalni trendovi proizvodnje namještaja uključuju proizvodnju ekološkog namještaja, proizvodnju namještaja manjeg profila, proizvodnju multifunkcionalnog namještaja, tehnološki dizajn namještaja, popularnost vintage namještaja, sve veći značaj namještaja za vanjske prostore, izradu namještaja po želji kupca, specijaliziranost u madracima te kožni namještaj.
-
Vodeće zemlje u izvozu uredskog namještaja u razdoblju 2002. – 2012. su Kina, Njemačka, Kanada, Italija, SAD i Švedska. Daleko najveći uvoznik uredskoga namještaja u istome razdoblju bio je SAD kojemu je najveći dobavljač bila Kina. Od ostalih zemalja uvoznica uredskog namještaja ističu se Njemačka, Francuska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgija. Vodeće tvrtke globalnog tržišta namještaja su talijanska tvrtka Natuzzi, švedska IKEA i tvrtka Samson Holding sa sjedištem u Kini. U sam vrh američkih proizvođača namještaja spadaju La-Z-Boy, Furniture Brands International, HNI, Steelcase, Sealy i Herman Miller.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
U proizvodnji EU27, na djelatnost proizvodnje namještaja otpada 0,6% svih poduzeća, 0,8% svih zaposlenih i 0,5% ukupno ostvarene dodane vrijednosti. Produktivnost rada u promatranoj djelatnosti bila je nešto niža od produktivnosti drugih djelatnosti. Nadalje, unutar prerađivačke industrije EU27 djelatnost proizvodnje namještaja čini 3,5% proizvodnje i 1,9% ostvarene dodane vrijednosti industrije u 2010.
-
U EU27 poddjelatnost Proizvodnja ostalog namještaja imala je najveći udio u ostvarenoj ukupnoj dodanoj vrijednosti djelatnosti (više od 50% vrijednosti) kao i u udjelu radne snage (skoro dvije trećine radne snage) koju zapošljava djelatnost proizvodnje namještaja.
-
Produktivnost rada niska je pa je poddjelatnost Proizvodnja ostalog namještaja u 2010. ostvarila samo 24,5 tisuća eura po zaposlenoj osobi.
-
U 2010. Njemačka, Italija i Velika Britanija imale su, među zemljama članicama, najveći iznos dodane vrijednosti u djelatnosti proizvodnje namještaja. Slijede ih Španjolska i Francuska. Njemačka je ostvarila najveću dodanu vrijednost u svakoj od četiri poddjelatnosti proizvodnje namještaja. Prema broju poduzeća u proizvodnji namještaja te broju zaposlenih osoba može se vidjeti kako najveći udio od zemalja članica ima Italija. Prema broju zaposlenih osoba u proizvodnji namještaja vidljivo je da Italiju slijede Poljska i Njemačka. Litva je bila vodeća zemlja prema specijalizaciji u proizvodnji namještaja 2010.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
U Hrvatskoj djelatnost Proizvodnja namještaja u 2012. broji 585 poduzeća. Koncentracija u ovoj djelatnosti razmjerno je visoka. Naime, 49 od 585 poduzeća ostvaruje gotovo 80% ukupnih prihoda, 100 poduzeća ostvaruje gotovo 80% ukupne aktive, 68 poduzeća ostvaruje gotovo 80% ukupnog proja zaposlenih, 20 poduzeća ostvaruje gotovo 80% izvoza, dok 29 poduzeća ostvaruje gotovo 80% uvoza djelatnosti. U udjelu vlasništva prevladava udio domaćeg vlasništva (73,29%) u odnosu na 16,89% stranoga vlasništva. Udjeli su dobiveni na uzorku od 100 najvećih poduzeća metodom obračuna ponderiranoga udjela inozemnoga i domaćega kapitala (ponder je ukupni prihod).
-
Ukupna aktiva (pasiva) djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. ostala gotovo nepromijenjena na 4,78 milijardi kuna, uz iznimku 2011. kada je iznosila 5,01 milijardu kuna. Ističe se smanjenje stavke kapitala i rezervi za 29,10% na 1,44 milijarde kuna (u razdoblju 2010. – 2012.). Smanjenje kapitala rezultat je povećanja prenesenoga gubitka i istovremenoga smanjenja zadržane dobiti, što govori o poremećaju u poslovnom i financijskom rezultatu.
-
Ukupni prihodi i rashodi povećali su se u promatranome razdoblju 2010. – 2012., i to za 0,78% na 3,25 milijardi kuna (ukupni prihod), odnosno za 9,32% na 3,35 milijardi kuna (ukupni rashod). Dakle, došlo je do povećanja obujma poslovanja ove djelatnosti.
-
U sve tri godine (2010. – 2012.) ova je djelatnost bila neprofitabilna, s time da je ostvareni neto gubitak u 2012. povećan u odnosu na imovinu, kapital i investicije. EBITDA je smanjena u razdoblju 2010. – 2012. za 29,40% na 140,89 milijuna kuna, što govori o osjetnom pogoršanju isplativosti poslovanja u proizvodnji namještaja.
-
Trgovinska bilanca i ukupan obujam trgovine s inozemstvom povećani su u razdoblju 2010. – 2012., te je povećan njihov doprinos trgovinskoj bilanci prerađivačke industrije. Usporedne prednosti ove djelatnosti su se u trgovini s inozemstvom povećale. Izvoz je u promatranome razdoblju 2010. – 2012. povećan za 21,69% na 1,29 milijardi kuna, uvoz je povećan za 11,97% na 628,23 milijuna kuna, a time je neto izvoz povećan za 32,57% na 665,27 milijuna kuna.
-
Bruto dodana vrijednost djelatnosti iskazuje trend smanjivanja u cjelokupnome promatranom razdoblju (-11,12% na 805,91 milijun kuna). Udio dotacija, državnih potpora i subvencija u ukupnom prihodu djelatnosti na relativno je niskoj razini (0,31% u 2012.), što znači da financijska učinkovitost djelatnosti ne ovisi o prihodima iz državnih izvora. Analizom specijalizacije utvrđena je umjereno visoka intraindustrijska razmjena pripadajuće djelatnosti.
-
Proizvodnost rada i kapitala u stalnom je padu u razdoblju 2010. – 2012. Bruto dodana vrijednost padala je uz nešto brže smanjenje broja zaposlenih i vrijednosti proizvodnog kapitala. Jedinični trošak rada je u trogodišnjem razdoblju povećan s 0,65 kuna na 0,70 kuna jer je ostvarena bruto dodana vrijednost smanjena proporcionalno viša od smanjenja troška radne snage, i to unatoč rastu prihoda od prodaje. Može se zaključiti kako poželjna učinkovitost korištenja radne snage nije ostvarena unatoč rastu prihoda, smanjenju troška radne snage i smanjenju vrijednosti fiksne imovine, što u konačnici potvrđuje pad bruto dodane vrijednosti.
-
Poduzeća u ovoj djelatnosti gotovo da i ne ulažu u istraživanje i razvoj. Ukupna ulaganja u 2010. iznosila su 767.000 kuna.
-
Likvidnost djelatnosti nedovoljna je u sve tri promatrane godine (2010. – 2012.), s istovremenim trendom smanjenja. U 2012. ova je djelatnost iskazala dvostruko manje likvidne imovine, umanjene za zalihe, od kratkoročnih obveza. Udio raspoloživoga novca u ukupnoj imovini iznosio je vrlo niskih 3,70%. Ukupna zaduženost djelatnosti umjereno je visoka i iskazuje povećanje u razdoblju 2010. – 2012.
-
Broj zaposlenih prema satima rada se u djelatnosti C31 u razdoblju 2010. – 2012. po godinama kretao redom 9.425, 9.140 i 9.038., odnosno smanjen je za 4,11% u promatranome razdoblju. U razdoblju 2010. – 2012. dolazi do porasta neto plaća po zaposlenome za 2,98% na 41.063 kune, odnosno porasta bruto plaća po zaposlenome za 1,11% na 62.718 kuna. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (50,42% u 2012.).
-
Analizu poddjelatnosti nije bilo moguće provesti budući da poduzeća iz djelatnosti C31 nisu u promatranome razdoblju 2010. – 2012. bila podijeljena po poddjelatnostima.
-
Osnovna obilježja i prednosti djelatnosti proizvodnje namještaja u Hrvatskoj su dobra sirovinska osnova i duga tradicija u proizvodnji namještaja. Kao neki od najvećih problema navode se nespecijaliziranost proizvođača, veliki logistički troškovi, neadekvatni kanali distribucije, nepraćenje trendova, siva ekonomija, zanemarivo ulaganje u razvoj proizvoda, slaba tehnološka opremljenost, loša tečajna politika i drugo.
-
Dobar prirodni resurs (koji bi svakako trebalo zadržati u zemlji) za suvremene trendove u proizvodnji od prirodnih materijala (eko proizvodnja), u kombinaciji s tradicijom i znanjem, recept je za uspjeh. Međutim, većina hrvatskih proizvođača namještaja nije ulagala u dizajn i inovacije koji, pored cijene kojom nisu u mogućnosti konkurirati Kini i sličnim zemljama s jeftinom radnom snagom, predstavljaju osnovne čimbenike konkurentnosti na inozemnome tržištu. Izvozni potencijal visok je, osobito ako se ulaže u nove proizvode, znanje i tehnologiju. Ako su proizvodi fleksibilni te ako su serije male, a imaju visoku dodanu vrijednost, mogućnosti su velike, osobito s obzirom na povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućuje brze reakcije na zahtjeve tržišta.
-
Unatoč relativno dobroj raspoloživosti sirovine za proizvodnju, u posljednjih nekoliko godina većina namještaja u Hrvatskoj se uvozi. Navedeno se pripisuje činjenici da strani maloprodajni lanci kontroliraju tržište. Međutim, hrvatski proizvođači namještaja uspjeli su ostvariti značajan položaj na tržištima Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i skandinavskih zemalja, odnosno tržištima u kojima je kvalitetna drvna građa u velikom stupnju iskorištena. Također se smatra kako će dolazak IKEA Grupe otvoriti prilike hrvatskim proizvodnim tvrtkama za prodaju svojih proizvoda i na taj način ojačati potencijal domaće proizvodnje. Međutim, ulazak u opskrbni lanac može biti otežan zbog vrlo stroge kontrole kvalitete i cijena te standarda koje određuje IKEA.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 100. Kvantitativni pokazatelji (C31)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
101,00
|
100,90
|
100,40
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
102,6
|
104,8
|
94,0
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
9.425
|
9.140
|
9.038
|
Ukupni prihod (HRK)
|
3.015.267.490
|
3.178.533.220
|
3.252.151.165
|
EBITDA (HRK)
|
199.578.227
|
195.542.873
|
140.889.918
|
Operativna marža profita (%)
|
0,93
|
1,60
|
0,27
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
319.922
|
347.761
|
359.831
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
906.334.588
|
849.105.819
|
805.591.297
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
7.850
|
8.304
|
12.073
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
15.468
|
14.648
|
24.426
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,894
|
1,932
|
2,059
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
501.842.159
|
584.211.472
|
665.279.872
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
35,25
|
38,10
|
39,77
|
RCA
|
1,07
|
1,16
|
1,31
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
2,28
|
1,83%%ja induvoja industrijenih )
|
1,76
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,691
|
0,682
|
0,654
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
96.163
|
92.900
|
89.134
|
Proizvodnost kapitala
|
0,46
|
0,44
|
0,43
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,65
|
0,67
|
0,70
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,56
|
0,59
|
0,68
|
Tablica 101. Kvalitativni pokazatelji10 (C31)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga i ostali prirodni resursi kvalitetni i dostupni. Kapital manje dostupan.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se većinom o proizvodima namijenjenima krajnjoj potrošnji. Nužna je usmjerenost prema inozemnim tržištima kako bi se poboljšalo poslovanje i ostvario rast.
|
Tehnološka opremljenost
|
Nedovoljna tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema posebnih zakonskih ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
49 poduzeća ostvaruje 80% prihoda djelatnosti. 68 poduzeća zapošljava 80% zaposlenih u djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal visok, ali koncentriran u 20 poduzeća koja čine 79% izvoza djelatnosti.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta je visok, a potencijal zapošljavanja samo u dijelu istraživanja i razvoja.
|
Ovisnost o uvozu
|
Mala ovisnost o uvozu. Sirovina većinom dostupna na domaćem tržištu.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
