|
C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Djelatnost Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (C30) uključuje gradnju brodova i čamaca (C30.1), proizvodnju željezničkih lokomotiva i tračnih vozila (C30.2), proizvodnju zrakoplova i svemirskih letjelica te srodnih prijevoznih sredstava i opreme (C30.3), proizvodnju borbenih vozila (C30.4) i proizvodnju prijevoznih sredstava d.n. (C30.9).
Globalni trendovi razvoja -
Pomorski prijevoz predstavlja osnovicu globalne razmjene dobara, kako sirovina tako i gotovih proizvoda. Stoga je brodogradnja kao djelatnost globalno prisutna. Uz vodeću Kinu, brodovi se proizvode i u mnogim razvijenim industrijaliziranim zemljama, poput Južne Koreje, Japana, SAD-a te brojnih europskih država. Geografska distribucija brodogradnje uvelike se promijenila tijekom 20. i početkom 21. stoljeća. Većinu potražnje kroz povijest su generirale europske države, a slično je stanje i danas uz sve veći utjecaj azijskih zemalja.
-
Globalna brodogradnja prolazi kroz izrazito teško razdoblje u posljednje četiri godine. Pad se najviše osjetio u brodovima specijaliziranima za prijevoz tereta, čije su narudžbe pale za 48% u 2012. u odnosu na godinu ranije, te su na otprilike 50% vrijednosti iz 2008. koja je ujedno i vrhunac poslovanja s vrijednostima narudžbi brodova od 400 milijardi dolara.
-
Trenutno svi ključni pokazatelji (cijene vozarina, brodova i brodova koji odlaze na rezališta) ukazuju na tešku situaciju u brodogradnji i spor oporavak. Globalnu brodogradnju obilježava prekapacitiranost postojećih brodogradilišta, financijsko tržište koje više nije spremno pratiti potrebe brodogradilišta i izrazito niske razine vozarina koje su blizu povijesnih minimuma.
-
Rekordno niske vozarine jednim su dijelom zaslužne i za pomlađivanje svjetske flote budući da je velik broj brodova završio na rezalištima budući da su pomorski prijevoznici bili suočeni s izrazito teškim uvjetima poslovanja i nemogućnošću pokrivanja operativnih troškova iz redovnoga poslovanja.
-
Cijene novogradnje brodova pale su 8% u odnosu na 2011., odnosno između 35-40% u odnosu na rekordnu 2008. pa je trenutna razina cijena novih brodova na razinama kakve su postojale 2004. Zbog trenutnoga stanja, kao i budućih očekivanja, narudžbe novih brodova izrazito su rijetke. Prema prognozama, blagi oporavak neće uslijediti prije 2013. i 2014., uz veće izglede za narudžbe brodova za prijevoz ukapljenog plina i prijevoz kontejnera, za razliku od tankera i brodova za prijevoz rasutih tereta.
-
Različite svjetske regije specijalizirale su se za proizvodnju različitih brodova, u ovisnosti o stupnju neophodnih znanja, primijenjenih tehnologija i mogućnosti standardizacije koja je preduvjet za iskorištavanje ekonomije obujma i ostvarivanja troškovnih prednosti. Azijska brodogradilišta prvenstveno su se usmjerila na proizvodnju standardiziranih brodova za prijevoz tereta gdje usporednu prednost ostvaruju nižim troškovima rada. S druge strane, europske su se zemlje usmjerile na proizvodnju specijaliziranih brodova visoke dodane vrijednosti i drže moćnu poziciju u globalnoj proizvodnji kruzera, dredgera (brodovi za jaružanje), kao i specijaliziranih brodova za opskrbu platformi za podmorsko bušenje i slično.
-
Svjetski lider u brodogradnji je Kina, koja je vodeće mjesto preuzela od Južne Koreje 2010. Rastuća svjetska potražnja i aktivno usmjerenje kineskih vlasti na razvoj brodogradnje uzrokovali su progresivan rast. U 2011. Kina je držala 39% svjetske brodograđevne industrije, za usporedbu s Južnom Korejom čiji je udio iznosio 32% (mjereno kompenziranom bruto tonažom). Ukupan broj naručenih brodova početkom 2012. u južnokorejskim brodogradilištima iznosio je 1.089 brodova, što je bilo manje od polovice naručenih brodova u kineskim brodogradilištima. Ipak, promatrano kroz vrijednost isporučenih brodova Kina znatno zaostaje za Južnom Korejom (9 naspram 17,9 milijardi eura).
-
Trenutna razina potražnje znatno je ispod proizvodnih kapaciteta, što je zbog razvijene konkurencije dovelo do dodatnoga pada cijena proizvodnje brodova. Ugovorene cijene za izgradnju novih brodova često su ispod troškova proizvodnje, dok su brodogradilišta primorana prihvatiti i takve cijene kako bi nastavila s proizvodnim djelatnostima. Kupci iskorištavaju svoje ugovorne mogućnosti otkaza ugovora što dovodi do daljnjih poremećaja u proizvodnji. Nedostatak narudžbi brodova omogućio je veliku pregovaračku moć kupcima, koji uz nisku cijenu traže i visok standard kvalitete.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Europske zemlje imaju dugu tradiciju u brodogradnji te su početkom 20. stoljeća držale 80% svjetske proizvodnje (mjereno kompenziranom bruto tonažom). Zbog snažnog rasta azijskog gospodarstva i strateških programa razvoja brodogradnje koji su znatno unaprijedili dotadašnje razine produktivnosti u proizvodnji, vodeće mjesto isprva preuzima Japan, zatim Južna Koreja, a naposljetku Kina.
-
Brodogradnju očekuju velike preobrazbe u nadolazećim godinama. Najvažniji čimbenici koji će bitno utjecati na restrukturiranje brodogradnje su: (1) neiskorišteni proizvodni kapaciteti i niske cijene novogradnje; (2) niske razine novih narudžbi i promjene u strukturi potražnje; (3) pronalazak prikladnih mehanizama financiranja, i (4) promjene u zahtjevima vezanima uz ekonomiku i dizajn brodova te promjene u zakonodavstvu.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj
-
Analizirajući pojedinačne financijske izvještaje najvećih 100 poduzeća u okviru djelatnosti C30, utvrđena su znatna odstupanja pokazatelja profitabilnosti pojedinih poduzeća od prosjeka.
-
S obzirom da se radi o poduzećima koja u slučaju C30 čine 65,19% ukupnih prihoda cjelokupne djelatnosti, njihovi poslovni rezultati izuzetno mnogo utječu na poslovni rezultat cjelokupne djelatnosti.
-
Radi se o sljedećim poduzećima: Brodosplit brodogradilište d.o.o., Brodograđevna industrija 3. Maj d.d., Brodogradilište Viktor Lenac d.d. te Brodogradilište kraljevica d.d. u stečaju. To nisu jedina poduzeća iz prerađivačke industrije koja po nekom pokazatelju znatno odstupaju od prosjeka. Međutim, ova poduzeća povezuje još jedan kriterij – udio države u vlasništvu veći od 50% (mješovito vlasništvo) i znatna dugogodišnja ulaganja, isplaćene subvencije i poticaji od strane države. Analizom poslovanja tih tvrtki s obzirom na opseg javno dostupnih podataka, utvrđeno je da je iznimno visoka ili niska profitabilnost ovih poduzeća dobrim dijelom rezultat državnog utjecaja u vidu izdanih subvencija, zatim pretvaranja duga u imovinu, otpisa obveza i slično.
-
Iz toga se razloga izdvaja analiza profitabilnosti djelatnosti C30 te se navodi stupanj profitabilnosti bez utjecaja navedenih poduzeća.
Tablica 96. Neto profitne stope izdvojenih poduzeća
Naziv poslovnog subjekta
|
NETO PROFITNA MARŽA 2012.
|
ROA 2012.
|
BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O.
|
79,69%
|
301,97%
|
BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA 3. MAJ D.D.
|
59,17%
|
113,06%
|
BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D.
|
-11,66%
|
-8,35%
|
BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D. U STEČAJU
|
-491,22%
|
-493,53%
|
Izvor: Fina; obrada autora.
-
U gornjoj tablici prikazane su vrijednosti ostvarenih profitnih stopa izdvojenih poduzeća. Tako visoke vrijednosti iskrivljuju rezultate analize profitabilnosti na razini djelatnosti. Brodogradilište Viktor Lenac izdvojeno je zbog velikog financijskog utjecaja države, unatoč nižim negativnim stopama profitabilnosti.
Tablica 97. Izabrani podaci i pokazatelji profitabilnosti djelatnosti C30 bez utjecaja izdvojenih poduzeća
|
2012.
|
BROJ ZAPOSLENIH
|
7.013 HRK
|
UKUPNO AKTIVA
|
4.156.159.383 HRK
|
UKUPNI PRIHODI
|
3.013.382.986 HRK
|
DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
|
-873.631.638 HRK
|
PRIHODI OD PRODAJE U INOZEMSTVU
|
1.812.406.953 HRK
|
UVOZ U RAZDOBLJU
|
735.383.205 HRK
|
NETO PROFITNA MARŽA
|
-28,99%
|
ROA
|
-21,02%
|
UKUPNI PRIHOD PO ZAPOSLENOME
|
429.685 HRK
|
Izvor: Fina; obrada autora.
-
Iz Tablice 97. vidljivo je da se ukupna profitabilnost djelatnosti C30 znatno pogoršava kada se isključi utjecaj izdvojenih poduzeća. S njihovim utjecajem ROA djelatnosti C30 iznosi 45,94% u 2012., dok bez njihovog utjecaja iznosi -21,02%. Profitabilnost djelatnosti postaje visoko negativna, što potvrđuje i neto profitna marža od -28,99%.
-
Zaključuje se kako se djelatnost C30 može i treba promatrati kao cjelina u sklopu industrijske analize jer sva poduzeća iz ove industrije čine stanje takvim kakvo ono jest. Međutim, spuštajući se na razinu djelatnosti valja s oprezom promatrati financijske pokazatelje djelatnosti C30 zbog velikog utjecaja državnih novčanih i nenovčanih intervencija, koje su u ovim slučajevima u 2012. godini značajno izmijenile profitabilnost prethodno navedenih poduzeća, a time i profitabilnost cjelokupne djelatnosti zbog visokog udjela tih poduzeća u ukupnoj aktivi, prihodima i općenito volumenu proizvodnje.
-
Analiza u nastavku provedena na temelju podataka o svim poduzećima iz djelatnosti.
-
Ukupna djelatnost u 2012. broji 274 poduzeća, od kojih se najveći broj nalazi u poddjelatnosti C30.1 Gradnja brodova i čamaca (251 poduzeće odnosno 91,61% ukupnoga broja). Broj zaposlenih se u promatrane tri godine (2010. – 2012.) povećao za 3,51%. Tri najveća poduzeća po kriteriju ukupnoga prihoda su Brodosplit-brodogradilište d.o.o., Brodograđevna industrija 3. Maj d.d. te Uljanik brodogradilište d.d. Prema strukturi kapitala, metodom obračuna ponderiranoga udjela inozemnoga i domaćeg kapitala, 97,52% kapitala je domaćeg, a ostatak je inozemnog porijekla.
-
Ukupna aktiva (pasiva) djelatnosti osjetno je smanjena u razdoblju 2010. – 2012. za 13,67%. Omjer veličina dugotrajne i kratkotrajne imovine mijenjao se tijekom triju promatranih godina, da bi obje kategorije imovine u 2012. završile na približno istim vrijednostima. Gledajući trogodišnji vremenski okvir, kratkotrajna imovina osjetno je smanjena, a dugotrajna je povećana. U udjelima kratkotrajne imovine najveći udio činila su potraživanja (47,55% u 2012.). U dugotrajnoj imovini najveći udio imala je materijalna (proizvodna) imovina. U 2012. taj udio iznosio je 76,67%. U strukturi pasive u 2010. i 2011. zabilježen je negativan kapital u ovoj djelatnosti u iznosu od -2,94 odnosno -2,54 milijarde kuna. Dugoročne obveze djelatnosti po godinama se kreću između 2,10 i 3,07 milijardi kuna i ne predstavljaju značajnije opterećenje, dok su kratkoročne obveze u većini promatranoga trogodišnjeg razdoblja činile daleko najveći dio zaduženja ove djelatnosti.
-
Ukupan prihod ove djelatnosti u promatranome je razdoblju povećan za 1,86% na 8,65 milijardi kuna. Ističe se izuzetno visoka stopa smanjenja ukupnih rashoda i to za 39,86% na 5,43 milijarde kuna.
-
Iz analize bilance i računa dobiti i gubitka jasno se vidi kako je poslovanje ove djelatnosti u 2010. bilo u velikim financijskim problemima. U naredne dvije godine financijsko stanje se poboljšalo. Obveze su znatno smanjene, vrijednost vlasničkog kapitala je zbog povećanja rezervi i ostvarene dobiti razdoblja postala pozitivna, a naglo su porasli i pokazatelji profitabilnosti. Vrlo velikim smanjenjem poslovnih i financijskih rashoda ova djelatnost se financijski donekle oporavila u promatranome razdoblju. I dalje su problematične velike vrijednosti prenesenoga gubitka.
-
Izvoz i uvoz prepolovljeni su u promatranome razdoblju 2010. – 2012. (zbog čega je za gotovo 50% smanjen udio izvoza i uvoza u ukupnome izvozu i uvozu prerađivačke industrije), iako je neto izvoz i dalje ostao pozitivan i na solidnih 1,87 milijardi kuna u odnosu na 2,63 milijarde kuna iz 2010. Vanjskotrgovinska razmjena je smanjena. Bruto dodana vrijednost djelatnosti povećana je u promatranome razdoblju za visokih 194,57% na 5,62 milijarde kuna, zbog čega je narastao i njezin udio u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije i ukupnog gospodarstva.
-
Obilježje cjelokupne djelatnosti je niska likvidnost u sve tri promatrane godine (2010. – 2012.). Likvidnost se osjetno poboljšala u 2011. i posebice u 2012. zbog smanjenja opterećenja po kratkoročnome dugu. No, i dalje ova djelatnost nema dovoljno likvidne imovine za pokriće tekućih obveza, zbog čega je ovisna o kreditima i zajmovima za likvidnost.
-
Zaduženost djelatnosti bila je vrlo visoka 2010. – 2012. uz osjetno smanjenje zaduženosti u 2012. Posebno se izdvaja 2010. godina u kojoj je djelatnost imala negativan kapital i vrlo visok iznos duga. Naime, 81% izvora imovine dolazi od vanjskih izvora u 2012. Dugotrajna imovina financirana je prvenstveno dugoročnim dugom (kreditima), a čimbenik zaduženosti je izuzetno visok (11,81 puta više obveza od vrijednosti čistog novčanog tijeka u 2012.). Najveća ukupna zaduženost zabilježena je u poddjelatnosti C30.1 Gradnja brodova i čamaca.
-
Broj zaposlenih u djelatnosti C21 po godinama 2010. – 2012. Kretao se redom 11.376, 13.007 i 11.776, što je rast od 3,51%. U prerađivačkoj industriji to predstavlja 5,25% zaposlenih u 2012. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (30,26% u 2012.), a slijede KV radnici s udjelom od 26,31% u 2012.
-
Poddjelatnost C30.1 Gradnja brodova i čamaca je prema udjelima u ukupnoj aktivi (pasivi) djelatnosti i prema apsolutnim vrijednostima aktive (pasive) bila najveća u sve tri promatrane godine (2010. – 2012.). Udjeli su iznosili više od 74%. Zapravo, većina zaključaka iz analize djelatnosti odnosi se na poddjelatnost C30.1. Ova poddjelatnost ujedno najviše doprinosi pokazateljima ukupne zaduženosti djelatnosti. Praktički sveukupni iznos zarade nakon amortizacije, kamata i poreza ostvaren je u poddjelatnosti C30.1 Gradnja brodova i čamaca. Ova poddjelatnost čini više od 90% bruto dodane vrijednosti djelatnosti, a u vanjskoj trgovini čini preko 94% udjela u sve tri promatrane godine. Udjeli poddjelatnosti u broju zaposlenih djelatnosti odgovaraju udjelima u aktivi (pasivi). Očekivano najviše (>80%) zapošljava poddjelatnost C30.1.
-
Proces izgradnje broda vremenski je zahtijevan zbog čega djelatnost nije u stanju trenutno se prilagoditi realnoj gospodarskoj situaciji.
-
Hrvatska brodogradilišta većinom su se usmjerila na proizvodnju brodova za prijevoz tekućih i rasutih tereta, brodova za prijevoz suhih tereta, brodova za prijevoz automobila i drugih, dok se brodogradilišta srednje veličine uglavnom bave gradnjom i popravkom brodova obalne plovidbe. Važan segment predstavljaju i rekonstrukcije i preinake brodova gdje hrvatska brodogradnja ima tradiciju i preporuke.
-
Ponuda radne snage (brodomontera, zavarivača, brodocjevara te tehničara brodograđevnog i strojarskog usmjerenja) nije zadovoljavajuća po pitanju potrebnih znanja i vještina, zbog čega poduzeća moraju ulagati dodatna financijska sredstva u izobrazbu zaposlenika kako bi se mogli rasporediti na konkretna radna mjesta. Do stabilizacije situacije na svjetskom brodograđevnom tržištu ne očekuju se nova zapošljavanja u hrvatskoj brodograđevnoj industriji.
-
Osuvremenjivanje tehnologija nužno je kako bi se zadržao korak s globalnom konkurencijom i povećala produktivnost proizvodnje. Ipak, potrebno je istaknuti da hrvatska poduzeća iz ove djelatnosti trenutno nemaju dovoljno financijskih sredstava za takva ulaganja, a pristup vanjskim izvorima financiranja skup je i teško ostvariv. Financiranje brodogradilišta ostaje jedno od ključnih pitanja zbog nepovoljnih uvjeta financiranja i nemogućnosti pribavljanja odgovarajućih jamstava.
-
Iz istih razloga brodogradilišta veoma malo sredstava ulažu u procese istraživanja i razvoja, dok trendovi u svijetu ukazuju na modernizaciju svjetskih brodogradilišta i znatna ulaganja u razvoj novih brodova koji će biti učinkovitiji u potrošnji goriva, imati svrsishodnija dizajnerska rješenja i biti ekološki prihvatljivija. Razvoj takvih brodova dodatno će sniziti cijene brodova kakvi se trenutno proizvode. Stoga je nužno čim prije krenuti s procesima restrukturiranja radi podizanja postojećih razina produktivnosti i investiranja u nova tehnološka rješenja.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 98. Kvantitativni pokazatelji (C30)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
99,90
|
100,60
|
100,10
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
78,2
|
102,5
|
97,1
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
11.376
|
13.007
|
11.776
|
Ukupni prihod (HRK)
|
8.497.778.694
|
10.296.555.622
|
8.655.522.472
|
EBITDA (HRK)
|
251.277.655
|
4.699.330.357
|
3.522.131.036
|
Operativna marža profita (%)
|
0,46
|
113,51
|
94,23
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
746.992
|
791.616
|
735.014
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
1.909.882.359
|
6.666.609.417
|
5.625.971.913
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
17.519
|
297.830
|
332.537
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
70.906
|
15.166
|
59.801
|
Odnos izvoza i uvoza
|
2,324
|
2,788
|
3,193
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
2.635.559.375
|
1.927.112.764
|
1.878.257.684
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
54,44
|
29,18
|
31,60
|
RCA
|
1,416
|
1,800
|
2,104
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
4,81
|
14,36
|
12,30
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,602
|
0,528
|
0,477
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
167.887
|
512.540
|
477.749
|
Proizvodnost kapitala
|
0,89
|
3,01
|
2,52
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,61
|
0,17
|
0,22
|
Koeficijent zaduženosti
|
1,31
|
1,14
|
0,81
|
Tablica 99. Kvalitativni pokazatelji (C30)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga dostupna, ali neprikladna po pitanju potrebnih znanja i vještina. Resursi dostupni. Kapital teže dostupan zbog stanja i kretanja u industriji.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se o krajnjim proizvodima većinom namijenjenima stranim korporativnim kupcima (osim u slučaju čamaca i manjih brodova).
|
Tehnološka opremljenost
|
Nedovoljna tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Na razini djelatnosti primjetan je snažan utjecaj državnih novčanih i nenovčanih intervencija na ostvarene poslovne rezultate pojedinih poduzeća, a koje su značajno izmijenile profitabilnost cjelokupne djelatnosti zbog visokog udjela tih poduzeća u ukupnoj aktivi, prihodima i općenito volumenu proizvodnje.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija. 3 poduzeća ostvaruju 80% prihoda djelatnosti. 13 poduzeća zapošljava 80% radne snage djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal relativno je visok, no budući da se očekuju značajne promjene u strukturi potražnje, ostvarenje izvoznog potencijala ovisit će o tome hoće li se i na koji način industrija prilagoditi postavljenim zahtjevima.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta i zapošljavanja trenutno je slab s obzirom na stanja i kretanja u domaćem gospodarstvu, kao i svjetske trendove. Nužna su ulaganja u tehnološku opremljenost i istraživanje i razvoj. Najveći gubitak ostvaruje poddjelatnost C30.2 Proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračnih vozila.
|
Ovisnost o uvozu
|
Relativno mala ovisnost o uvozu.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
