|
C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
Djelatnost Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (C29) uključuje proizvodnju motornih vozila (C29.1), proizvodnju karoserija za motorna vozila, prikolice i poluprikolice (C29.2) i proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila (C29.3).
Globalni trendovi razvoja -
Ova djelatnost ima izrazito snažan utjecaj na razvoj domaćega gospodarstva kroz zapošljavanje velikoga broja ljudi, izražene višestruke učinke te razvoj i primjenu novih inovacija i tehnoloških rješenja. Zbog svojih obilježja, gotovo sve zemlje u svijetu izravno ili neizravno potiču razvoj ovoga sektora, pogotovo proizvodnje motornih vozila.
-
SAD je tradicionalno bio najveći proizvođač automobila u svijetu, no od 2009. bilježi značajne stope pada (10,4% u odnosu na 2008., odnosno 35% u odnosu na 2007.), uz istovremeno snažne stope rasta automobilske proizvodnje u Kini (53% u 2009. u odnosu na godinu ranije). Kineski rast snažno je potaknut mjerama kineskih vlasti, prije svega različitim oblicima poreznih olakšica i subvencija, kao i višim razinama produktivnosti odnosno nižom cijenom rada. Ukupna proizvodnja automobila u Kini tako je u 2009. godini premašila proizvodnju u SAD-u, mjereno brojem proizvedenih jedinica (13,6 naspram 10,6 milijuna). Stope rasta kineskog automobilskog sektora nisu održive te se očekuje njihovo usporavanje u budućnosti. Usprkos tome, Kina je izrasla u globalno prepoznatog igrača u ovoj djelatnosti.
-
Uslijed globalne gospodarske krize koncem 2008. došlo je do drastičnog pada u potražnji za automobilima i autodijelovima, što je primoralo najveće proizvođače na restrukturiranje, smanjenje operativnih troškova i otpuštanje radne snage.
-
Današnje globalno tržište obilježava izrazito visok stupanj intenziteta konkurencije. Automobilska industrija bila je jedan od glavnih pokretača rasta u svim najrazvijenijim zemljama u svijetu. Tijekom vremena rast i doprinos gospodarstvu ove djelatnosti u razvijenim zemljama su usporeni te su veliki proizvođači usmjerili svoje proizvodne kapacitete blizu izvorima potražnje, prvenstveno u azijske zemlje u razvoju, odnosno Kinu i Indiju. Premještanje proizvodnih kapaciteta proizvelo je dodatne negativne posljedice u razvijenim zapadnim zemljama, po pitanju zaposlenosti i ostvarivanja višestrukih učinaka na gospodarstvo.
-
Premda postoje brojne druge vrste prijevoza, prijetnja zamjenjivanja relativno je slaba, budući da svaki drugi oblik prijevoza ima znatno drugačija obilježja koja pojedinci smatraju bitnima. Trošak zamjene izrazito je velik za pojedinca, ne toliko u novčanim jedinicama koliko u terminima uštede vremena i udobnosti. Slaba mogućnost zamjene proizvoda pruža globalnoj automobilskoj industriji snažnu konkurentsku prednost.
-
Ograničenja ulaska novih konkurenata značajna su jer se zahtijeva izrazito visoka kapitalna ulaganja. Budući da je proizvodnja specijalizirana, uloženi kapital ne bi se mogao olako prenamijeniti za drugačije načine proizvodnje. Visoki rizici novih ulaganja povezani s nepoznavanjem stranih tržišta razlog su sve izraženijih strateških partnerstava među svjetskim proizvođačima automobila, kao i izraženim aktivnostima spajanja i pripajanja.
-
Moć dobavljača autodijelova naspram moći proizvođača automobila relativno je mala. Glavni razlozi leže u tome da su dijelovi za automobile usko specijalizirani te se jednom kad su proizvedeni teško mogu prodati drugom ponuđaču. Proizvođači automobila stoga diktiraju zahtjeve proizvodnje autodijelova, neprekidno zahtijevajući više razine kvalitete i niže prodajne cijene.
-
Kad je u pitanju odnos snaga između proizvođača automobila i krajnjeg kupca, krajnji kupci imaju relativno veću pregovaračku moć, budući da je trošak zamjenjivanja među pojedinim markama automobila izrazito malen. Navedene okolnosti kao i intenzivna globalna konkurencija pritišću marže automobilskih proizvođača.
-
Usmjerenje na ekološki prihvatljive i energetski učinkovitije automobile uzelo je sve više maha među svjetskim proizvođačima, te je većina istraživačkih kapaciteta usmjerena na inovacije u ovom području. Takve aktivnosti iziskuju velike količine financijskih sredstava što u okolnostima u kojima se nalazi većina svjetskih proizvođača predstavlja dodatni teret samoj djelatnosti.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Europska unija dugo je bila jedan od lidera u proizvodnji motornih vozila i dijelova u svijetu. Razvoj ove djelatnosti bio je koncentriran u razvijenim zemljama, koje su imale dostatne količine kapitala koje su mogle uložiti u tehnološki razvoj i moderne sustave proizvodnje.
-
Suočena s problemima koji su zadesili djelatnost u razvijenim zemljama (zasićenost tržišta, nedostatak potražnje, visoki troškovi radne snage), proizvodnja se seli u zemlje u razvoju (prvenstveno Kinu, Indiju i Brazil) u kojima su stope rasta znatno više nego u razvijenim zemljama, a troškovi proizvodnje niži. U isto vrijeme, primjetan je trend realokacije proizvodnih kapaciteta u zemlje jugoistočne Europe od strane najznačajnijih proizvođača.
-
Europska komisija nastoji aktivnim politikama osnažiti automobilsku industriju, budući da je od velikoga gospodarskoga značaja za zemlje Unije. Usmjerenost je na dugoročnoj stabilizaciji proizvodnje i profitabilnom rastu.
-
Automobilska industrija najjače je razvijena u Njemačkoj, koja je samostalno i globalno jedan od lidera. Nakon Njemačke snažne automobilske industrije razvijene su u Francuskoj, Italiji i Švedskoj te u Velikoj Britaniji.
-
Važnost automobilske industrije EU-a izrazito je značajna i zbog sudjelovanja u međunarodnoj razmjeni. Tako je Europska unija na samome vrhu u izvozu automobila i automobilske opreme među svim svjetskim regijama, a međunarodnom razmjenom ostvaruje značajan trgovinski suficit.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
U razdoblju 2010. – 2012. u djelatnosti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica, vidljivo je stalno opadanje broja zaposlenika u iznosu od 3,16%. Ukupna djelatnost u 2012. broji 81 poduzeće, od kojih se najveći broj nalazi u poddjelatnosti C29.3 Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila. Tri najveća poduzeća, prema ukupnome prihodu, u potpunosti prevladavaju nad ostatkom od 81 poduzeća. Radi se o poduzećima Đuro Đaković specijalna vozila d.d., AD plastik d.d. i P.P.C. Buzet d.o.o. Prema strukturi kapitala, 67,27% je inozemnoga porijekla, a 32,73% domaćeg podrijetla.
-
Ukupna aktiva (pasiva) djelatnosti ostvarila je blago povećanje u razdoblju 2010. – 2012. za 0,76%. Dugotrajna imovina ponešto je povećana, a kratkotrajna smanjena, no u objema nisu zabilježene značajnije promjene. Omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine kroz godine je bio približno 56:44 u korist dugotrajne imovine. Struktura pasive otkriva veliku izloženost po kratkoročnim obvezama koje su u 2012. činile 45,59% ukupne pasive. Slijedi ih vrijednost kapitala i rezervi s udjelom od 32,65% (2012.) i dugoročne obveze s najmanjim udjelom od 20,79%. Ukupno gledajući prema strukturi duga može se zaključiti kako se dugotrajna (proizvodna) imovina većim dijelom financirala kapitalom nego dugoročnim financijskim dugom.
-
Uvidom u račun dobiti i gubitka djelatnosti odmah se ističe vrlo visoka stopa rasta ukupnih prihoda i rashoda, odnosno vidljivo je veliko povećanje poslovne aktivnosti ove djelatnosti u tri promatrane godine (2010. – 2012.). Od negativnoga neto poslovnog rezultata iz 2010. ova je djelatnost dvije godine kasnije ostvarila pozitivan neto poslovni rezultat.
-
Profitabilnost djelatnosti je od negativnih vrijednosti iz 2010. naglo povećana u 2011., da bi godinu kasnije i dalje bila pozitivna, ali s mnogo nižim vrijednostima. Povećanje obujma poslovanja dolazi do izražaja i u promatranim pokazateljima ukupnoga prihoda po zaposlenome, dobiti po zaposlenome i gubitka po zaposlenome. Jedinični trošak rada je istovremeno smanjen na 0,60 kuna. Učinkovitost radne snage osjetno je porasla, što je jedan od preduvjeta daljnjeg rasta profitabilnosti. Na razini poddjelatnosti nijedna ne ostvaruje visoke profitne stope.
-
Za razliku od prihoda, rashoda i profitabilnosti, promjena vrijednosti trgovinske bilance ove djelatnosti nije bila povoljna. Izvoz je u promatranome razdoblju povećan i to za 12,84% te iskazuje trend rasta. Udio izvoza u ukupnom je prihodu smanjen, dok je udio uvoza u ukupnome prihodu povećan u promatrane tri godine. Najveća poddjelatnost, C29.3 Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila činila je 79,39% ukupnog izvoza i 49,16% ukupnog uvoza djelatnosti, te je izuzetno okrenuta prema trgovini s inozemstvom. Izvoz se u promatrane tri godine povećao za 12,84% na 1,21 milijardu kuna, dok se uvoz povećao za 56,44% na 1,18 milijardi kuna. Neto izvoz osjetno je smanjen u razdoblju 2010. – 2012., i to za 89,63%. Proizvodnost rada djelatnosti raste, s time da je u 2011. ostvaren nagli rast da bi došlo do smanjenja proizvodnosti u 2012. Unatoč tome, proizvodnost rada je od 2010. do 2012. povećana za 8,67%. Proizvodnost kapitala također je znatno povećana u promatranome razdoblju (4,64%), a najveća proizvodnost zabilježena je u 2011. godini kada je ostvarena vrlo visoka bruto dodana vrijednost. Vrijednost fiksnog (proizvodnog) kapitala ostala je gotovo nepromijenjena, ali su prihodi porasli za skoro 40%.
-
Udio ulaganja u istraživanje i razvoj promatrane djelatnosti u ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj cjelokupne prerađivačke industrije iznosi 11,18%. Odnos ulaganja u istraživanje i razvoj i bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije čini 0,11%. Navedeni podaci odnose se na 2010. zbog toga što podaci o ulaganjima u istraživanje i razvoj nakon 2010. nisu bili dostupni u trenutku izrade analize.
-
Likvidnost ove djelatnosti je niska. Ni u jednoj promatranoj godini ova djelatnost nije imala dovoljno kratkotrajne imovine da pokrije kratkoročne obveze.
-
Koeficijent zaduženosti, koji u omjer stavlja ukupne obveze i ukupnu imovinu, pokazuje da je većina imovine financirana dugom (66%). U izvorima dugotrajne imovine sudjeluju dugoročne obveze sa svega 36%, a ostatak je financiran vlasničkim kapitalom.
-
Broj zaposlenih u djelatnosti C29 po godinama u razdoblju 2010. – 2012. kretao se redom 3.064, 2.772 te 2.967, što u promatrane tri godine predstavlja pad od 3,17% odnosno 91 zaposlenika. Udio zaposlenih u ovoj djelatnosti u ukupnome broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosio je relativno malih 1,32%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (47,29% u 2012.).
-
Prema udjelu u aktivi djelatnosti najviše se ističe poddjelatnost C29.3 Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila s udjelom od 77,97% u 2012., te vrlo sličnim udjelima u ranijim godinama. Sve tri poddjelatnosti iskazuju veće vrijednosti kratkoročnih od dugoročnih obveza, a to je posebno izraženo kod poddjelatnosti C29.3. Ona je, kao najveća poddjelatnost, ujedno najmanje likvidna i narušava ukupnu likvidnost cjelokupne djelatnosti C29. Iz negativne zarade u 2010., zarada je u poddjelatnosti C29.1 Proizvodnja motornih vozila povećana na 25,76 milijuna kuna. Bruto dodana vrijednost te poddjelatnosti gotovo je udvostručena u promatranome razdoblju 2010. – 2012., a uvoz i izvoz višestruko su povećani. Općenito, daleko najveći poslovni i financijski napredak ostvarila je upravo ova poddjelatnost. Najveća poddjelatnost, C29.3 Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila, smanjila je EBITDA i bruto dodanu vrijednost u promatranome razdoblju, a udjeli u djelatnosti smanjeni su na 75,74%, odnosno na 74,56%. Blago je smanjen izvoz, a povećan uvoz. Ova poddjelatnost činila je 79,39% ukupnog izvoza djelatnosti i 49,16% ukupnog uvoza djelatnosti, te je izuzetno okrenuta prema trgovini s inozemstvom. 79,95% ukupnih prihoda ove poddjelatnosti u 2012. dolazi od prodaje stranim kupcima, dok udio uvoza u ukupnim troškovima sudjeluje sa 48,50% (2012.).
-
Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila, karoserija, prikolica i poluprikolica u Hrvatskoj visoko je koncentrirana. Tri najveća proizvođača (Đuro Đaković specijalna vozila, AD Plastik i P.P.C. Buzet) ostvaruju 80% ukupnih prihoda.
-
Ukupne razine izvoza na razini djelatnosti čine 56% ukupno ostvarenih prihoda, čime je djelatnost u skupini relativno snažnijih hrvatskih djelatnosti kada je u pitanju izvozni potencijal. S druge strane, vrijednost uvoza iznosila je 54,5% ukupno ostvarenih prihoda, čime je neto učinak izvoza znatno smanjen.
-
Potencijal rasta djelatnosti ovisi o stanju i razvoju prvenstveno automobilske industrije te načinu na koji će se poduzeća prilagoditi novim zahtjevima koje će pred njih staviti tržište. Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica visoko je tehnološki intenzivna te zahtijeva stalna ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se održao korak s inozemnom konkurencijom te kako bi se moglo odgovoriti promijenjenoj strukturi potražnje. Globalni trendovi zahtijevat će energetski učinkovitija i ekološki prihvatljivija rješenja pa se hrvatski proizvođači trebaju pripremati na promijenjenu strukturu buduće potražnje.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 94. Kvantitativni pokazatelji (C29)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
97,60
|
106,70
|
97,19
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
76,2
|
101,8
|
101,6
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
3.064
|
2.772
|
2.967
|
Ukupni prihod (HRK)
|
1.595.138.144
|
2.210.961.997
|
2.224.631.929
|
EBITDA (HRK)
|
99.619.255
|
166.019.659
|
114.536.176
|
Operativna marža profita (%)
|
0,27
|
3,40
|
0,76
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
520.606
|
797.605
|
749.792
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
462.976.739
|
547.353.133
|
487.195.203
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
11.716
|
28.424
|
23.201
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
22.278
|
10.966
|
22.531
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,425
|
0,945
|
1,028
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
319.752.248
|
-66.548.047
|
33.156.146
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
67,17
|
51,51
|
54,35
|
RCA
|
0,595
|
-0,100
|
0,050
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
1,16
|
1,18
|
1,06
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,825
|
0,972
|
0,986
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
151.102
|
197.458
|
164.205
|
Proizvodnost kapitala
|
0,45
|
0,50
|
0,47
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,61
|
0,51
|
0,60
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,64
|
0,67
|
0,66
|
Tablica 95. Kvalitativni pokazatelji (C29)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Dostupnost radne snage je zadovoljavajuća. Resursi su dostupni. Dostupnost kapitala je dobra.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se većinom o intermedijarnim proizvodima koji se koriste u drugim djelatnostima te o krajnjim proizvodima za korporativne kupce.
|
Tehnološka opremljenost
|
Vrlo dobra tehnološka opremljenost. Industrija je tehnološki intenzivna i zahtijeva visoku razinu tehnološke opremljenosti.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Relativno visoka ulaganja u istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema značajnijih zakonodavnih ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija. Tri poduzeća ostvaruju 80% prihoda djelatnosti. Pet poduzeća zapošljava 80% radne snage u okviru djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal je visok.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta je visok, no ovisi o kretanjima na tržištima Europske unije. Postoji i potencijal zapošljavanja. Najveći potencijal rasta i zapošljavanja ima poddjelatnost C29.3 Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila.
|
Ovisnost o uvozu
|
Značajne razine uvoza, u pravilu preko 50% ukupnih prihoda djelatnosti.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
