Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


Strateški ciljevi industrije za razdoblje 2014.-2020



Download 1,71 Mb.
bet52/59
Sana24.06.2017
Hajmi1,71 Mb.
#14757
1   ...   48   49   50   51   52   53   54   55   ...   59

Strateški ciljevi industrije za razdoblje 2014.-2020.




  • Strateško pitanje razvoja industrije glasi: „Je li moguće napraviti veliki skok u razvoju i pri tome, figurativno rečeno, ne upasti u ponor koji bi u konkretnome slučaju značio daljnje nazadovanje industrije?“ Proces priprema za „novi skok“ u tom bi slučaju trajao iznimno dugo i vjerojatno se nikada ne bi ni dogodio. Rizik od pogrešnoga koraka je velik, ali postavlja se pitanje realnosti alternativnoga pravca (spore i neusmjerene promjene) koji bi značio siguran gubitak utrke na globalnoj razini konkurentnosti i razvoja države. Nerazvijenije države, s potencijalom u prirodnim resursima koji im omogućavaju postizanje konkurentne prednosti u pripadajućim područjima, moraju se odlučiti na ozbiljan i hrabar iskorak jer samo na taj način mogu srednjoročno doseći razinu razvoja bogatijih zemalja.




  • Položaj hrvatske industrije u globalnome vrijednosnome lancu prevladava na proizvodnim aktivnostima niske razine dodane vrijednosti. Ključni razlozi za tako „lošu“ poziciju su: niska razina opremljenosti rada kapitalom, niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju zaposlenih te izrazito niska razina ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga. Kako je strateška pozicija razvijenih zemalja prvenstveno usmjerena na one razine vrijednosnoga lanca gdje se ostvaruje visoka razina dodane vrijednosti, jasno je da se razvoj industrije mora usmjeravati prema onim područjima gdje realno postoji mogućnost za strateško pozicioniranje na višim razinama dodane vrijednosti. Na razini nacionalne ekonomije to znači da država mora odrediti svoje strateške industrije za koje postoje realne pretpostavke ostvarivanja globalne konkurentnosti. Pretpostavke za postizanje konkurentnosti su posjedovanje prirodnih i ljudskih resursa, tradicije i iskustva, učinkovita javna uprava, razvijeno poduzetništvo i drugo. Kroz model vrednovanja i rangiranja industrijskih poddjelatnosti (djelatnosti) definirane su one industrije za koje se smatra da mogu biti konkurentne na globalnome tržištu.

Slika 26. Lanac vrijednosti – strateški ciljevi hrvatske industrije



Dodana ekonomska vrijednost

Pred-proizvodne

nematerijalne

Proizvodne

materijalne

Post-proizvodne

nematerijalne

Bazna cijena



Aktivnosti koje dodaju vrijednost

Proizvodnja

Logistika nabave

Dizajn


Istraživanje i razvoj

Logistika distribucije

Marketing

Postprodajne usluge




  • Uvažavajući navedeno, osnovni (glavni) cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020. je: Repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.




  • Pored osnovnoga, definirani su i drugi ciljevi hrvatske industrije, a to su:

  1. Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%;

  2. Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih;

  3. Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.;

  4. Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.




  • U dijelu pod nazivom „Analiza scenarija razvoja industrije za razdoblje 2014. – 2020.“, moguće je vidjeti projekciju kretanja pokazatelja po godinama za svaki od definiranih ciljeva za razdoblje 2014. – 2020.


Tablica 117. Usporedni prikaz odabranih pokazatelja u 2012. i 2020. godini




C Prerađivačka industrija

F Građevinarstvo

J Informacije i komunikacije

C Prerađivačka industrija

F Građevinarstvo

J Informacije i komunikacije







2012.

2020.




Indeks fizičkog obujma (bazna godina 2008.)

82,718

88,90

-

100,679

88,90




-

-

-

BDV (HRK)

45.755.161.993

9.435.312.455

11.220.989.131

109.593.585.703

14.480.068.611

17.482.090.957

63.838.423.710

5.044.756.156

6.261.101.826

Broj zaposlenih

224.441

79.926

31.388

297.178

85.674

38.522

72.737

5.748

7.134

Produktivnost rada (HRK)

203.863

118.051

357.493

368.781

169.014

453.821

164.918

50.963

96.328

Izvoz (HRK)

57.170.125.386

1.414.581.699

2.609.884.414

64.158.062.359

1.966.795.178

3.295.242.579

6.987.936.973

552.213.479

685.358.165

Rashodi za istraživanje i razvoj u BDP-u (%)

0,75

1,4

0,65

Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih

18.976

5.238

11.621

40.797

6.962

13.761

21.821

1.724

2.140


Download 1,71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   48   49   50   51   52   53   54   55   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish