Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


Konceptualni okvir i sadržaj dokumenta



Download 1,71 Mb.
bet2/59
Sana24.06.2017
Hajmi1,71 Mb.
#14757
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   59

Konceptualni okvir i sadržaj dokumenta



Svrha i ciljevi


  • Svrha izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. jest kroz analizu industrije dobiti pregled stanja industrijskih djelatnosti i poddjelatnosti kako bi se:

  • utvrdile perspektive rasta i razvoja te jačanja konkurentnosti,

  • utvrdili strateški ciljevi,

  • usvojio smjer djelovanja i alokacije resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva, odnosno provedbeni model, te

  • pratila provedba strategije.




  • Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. izrađena je polazeći od načela koja u potpunosti uvažavaju postignuća suvremene industrijske politike u Europskoj uniji (EU), ali i onih koja su sadržana u već usvojenim razvojnim dokumentima Republike Hrvatske (RH).




  • Ciljevi izrade dokumenta uključuju:

  1. definiranje i izradu metodološke osnove,

  2. analizu strateških smjernica Europske unije,

  3. analizu kvantitativnih i kvalitativnih obilježja hrvatske industrije,

  4. razvoj modela vrednovanja industrijskih poddjelatnosti,

  5. utvrđivanje strateških ciljeva i prioritetnih područja,

  6. utvrđivanje mjera realizacije strateških ciljeva,

  7. razvoj modela provedbe Strategije,

  8. izradu plana aktivnosti provedbe Strategije.




  • Konceptualni okvir izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. (prikazan na Slici 2.) polazi od (1) uvoda u kojem su: određeni pojam i položaj industrijske strategije unutar strateških dokumenata Republike Hrvatske, prikazani konceptualni okvir i sadržaj dokumenta, analizirani makroekonomski uvjeti poslovanja, ljudi kao ključan čimbenik industrijske politike i tržište rada, resursi hrvatskog gospodarstva te strateške smjernice industrijske politike Europske unije. Zatim slijedi (2) strateška analiza industrijskih djelatnosti koja uključuje kvalitativnu i kvantitativnu analizu obilježja industrijskih djelatnosti, a s ciljem (3) prepoznavanja i utvrđivanja onih djelatnosti i poddjelatnosti industrije koje imaju najveću sposobnost razvoja, rasta i zapošljavanja. Nadalje, (4) utvrđeni su strateški ciljevi i prioritetna područja strateških ciljeva te mjere za njihovu realizaciju. Na kraju dokumenta izrađen je (5) provedbeni model (model implementacije) koji uključuje definiranje odgovornosti i nužne pretpostavke za provedbu Strategije. Po prihvaćanju pretpostavki za provedbu Strategije, bit će izrađen akcijski plan kojim će biti definirani rokovi i nositelji provedbe Strategije.




  • Slijedom navedenoga, dokument je podijeljen u 8 dijelova:

  1. Uvod,

  2. Prerađivačka industrija,

  3. Građevinarstvo,

  4. Informacije i komunikacije,

  5. Model vrednovanja i utvrđivanje ključnih djelatnosti i poddjelatnosti,

  6. Strateški ciljevi hrvatske industrije 2014. - 2020.,

  7. Prioritetna područja i mjere realizacije strateških ciljeva,

  8. Provedba strategije.




  • Ovaj je dokument izrađen kao skraćena i dorađena inačica izvornog dokumenta koji okvirno sadrži 1.300 stranica, 900 tablica i 240 slika. Skraćena inačica sadrži zaključke po svim dijelovima izvornog dokumenta.


Metodologija


  • Područje istraživanja je hrvatska industrija koja obuhvaća prerađivačku industriju s pripadajućim djelatnostima i poddjelatnostima (osim djelatnosti C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda i C32 Ostala prerađivačka industrija), građevinarstvo s pripadajućim djelatnostima te informacije i komunikacije s pripadajućim djelatnostima.




  • Tablica 1 prikazuje analizirane industrije, pripadajuće djelatnosti i poddjelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007., a koja je usklađena s EU statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti NACE-om Rev. 2.



Tablica 1. Prikaz analiziranih industrijskih djelatnosti i poddjelatnosti u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Oznaka djelatnosti

Opis

djelatnosti

Odjeljak

po NKD-u

Opis poddjelatnosti

Skupina po NKD-u

C

Prerađivačka industrija













Proizvodnja prehrambenih proizvoda

10

Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda

10.1

Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki

10.2

Prerada i konzerviranje voća i povrća

10.3

Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti

10.4

Proizvodnja mliječnih proizvoda

10.5

Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda

10.6

Proizvodnja pekarskih i brašneno-konditorskih proizvoda

10.7

Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda

10.8

Proizvodnja pripremljene hrane za životinje

10.9

Proizvodnja pića

11

Proizvodnja pića

11.0

Proizvodnja tekstila

13

Priprema i predenje tekstilnih vlakana

13.1

Tkanje tekstila

13.2

Dovršavanje tekstila

13.3

Proizvodnja ostalog tekstila

13.9

Proizvodnja odjeće

14

Proizvodnja odjeće, osim krznene odjeće

14.1

Proizvodnja proizvoda od krzna

14.2

Proizvodnja pletene i kukičane odjeće

14.3

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

15

Štavljenje i obrada kože; proizvodnja putnih i ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorada i bojenje krzna

15.1

Proizvodnja obuće

15.2

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

16

Piljenje i blanjanje drva

16.1

Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala

16.2

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

17

Proizvodnja celuloze, papira i kartona

17.1

Proizvodnja proizvoda od papira i kartona

17.2


Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

18

Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem

18.1

Umnožavanje snimljenih zapisa

18.2

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

19

Proizvodnja proizvoda koksnih peći

19.1

Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda

19.2

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

20

Proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkoga kaučuka u primarnim oblicima

20.1

Proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda

20.2

Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova

20.3

Proizvodnja sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje,

parfema i toaletno-kozmetičkih preparata



20.4

Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda

20.5

Proizvodnja umjetnih vlakana

20.6

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

21

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda

21.1

Proizvodnja farmaceutskih pripravaka

21.2

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

22

Proizvodnja proizvoda od gume

22.1

Proizvodnja proizvoda od plastike

22.2

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

23

Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla

23.1

Proizvodnja vatrostalnih proizvoda

23.2

Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo

23.3

Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike

23.4

Proizvodnja cementa, vapna i gipsa

23.5

Proizvodnja proizvoda od betona, cementa i gipsa

23.6

Rezanje, oblikovanje i obrada kamena

23.7

Proizvodnja brusnih proizvoda i nemetalnih mineralnih proizvoda, d. n.

23.9

Proizvodnja metala

24

Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura

24.1

Proizvodnja čeličnih cijevi i pribora

24.2

Proizvodnja ostalih proizvoda primarne prerade čelika

24.3

Proizvodnja plemenitih i ostalih obojenih metala

24.4

Lijevanje metala

24.5

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

25

Proizvodnja metalnih konstrukcija

25.1

Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda

25.2

Proizvodnja parnih kotlova, osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom

25.3

Proizvodnja oružja i streljiva

25.4

Kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala; metalurgija praha

25.5

Obrada i prevlačenje metala; strojna obrada metala

25.6

Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe

25.7

Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala

25.9

Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda

26

Proizvodnja elektroničkih komponenata i ploča

26.1

Proizvodnja računala i periferne opreme

26.2

Proizvodnja komunikacijske opreme

26.3

Proizvodnja elektroničkih uređaja za široku potrošnju

26.4

Proizvodnja instrumenata i aparata za mjerenje, ispitivanje i navigaciju; proizvodnja satova

26.5

Proizvodnja opreme za zračenje, elektromedicinske i elektroterapeutske opreme

26.6

Proizvodnja optičkih instrumenata i fotografske opreme

26.7

Proizvodnja magnetskih i optičkih medija

26.8

Proizvodnja električne opreme

27

Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za

distribuciju i kontrolu električne energije



27.1

Proizvodnja baterija i akumulatora

27.2

Proizvodnja žice i elektroinstalacijskog materijala

27.3

Proizvodnja električne opreme za rasvjetu

27.4

Proizvodnja aparata za kućanstvo

27.5

Proizvodnja ostale električne opreme

27.9

Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.

28

Proizvodnja strojeva za opće namjene

28.1

Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene

28.2

Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i šumarstvo

28.3

Proizvodnja strojeva za obradu metala i alatnih strojeva

28.4

Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene

28.9

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

29

Proizvodnja motornih vozila

29.1

Proizvodnja karoserija za motorna vozila, prikolica i poluprikolica

29.2

Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila

29.3

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

30

Gradnja brodova i čamaca

30.1

Proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila

30.2

Proizvodnja zrakoplova i svemirskih letjelica te srodnih prijevoznih

sredstava i opreme



30.3

Proizvodnja vojnih borbenih vozila

30.4

Proizvodnja prijevoznih sredstava, d. n.

30.9

Proizvodnja namještaja

31

Proizvodnja namještaja

31.0

Popravak i instaliranje strojeva i opreme

33

Popravak proizvoda od metala, strojeva i opreme

33.1

Instaliranje industrijskih strojeva i opreme

33.2




F

Građevinarstvo













Gradnja zgrada

41

Gradnja građevina niskogradnje

42

Specijalizirane građevinske djelatnosti

43




J

Informacije i komunikacije













Izdavačke djelatnosti

58

Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa

59

Emitiranje programa

60

Telekomunikacije

61

Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima

62

Informacijske uslužne djelatnosti

63




  • Polazišna osnova za strukturiranje metodološkog koncepta ovoga dokumenta bila je metodologija korištena u strategijama/studijama/analizama Europske unije (Peneder, M.: Sectoral Growth Drivers and Competitiveness in the EU, 2009; European Commission: Member States' Competitiveness Performance and Policies; A Europe 2020 initiative, 2012).




  • Pri strateškoj analizi industrijskih djelatnosti primijenjena je kombinirana metodologija (kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja).




  • Kvantitativna analiza provedena je za razdoblje 2010. – 2012. i temelji se na (1) izračunu odabranih kvantitativnih pokazatelja djelatnosti (financijskih pokazatelja, pokazatelja međunarodne razmjene, pokazatelja industrijske strukture,  pokazatelja proizvodnosti, pokazatelja stupnja tehnološkog razvoja i inovativnosti, pokazatelja zaposlenosti i produktivnosti prilagođenih analizi objedinjenih podataka), (2) horizontalnoj i vertikalnoj financijskoj analizi objedinjenih financijskih izvješća te (3) analizi poddjelatnosti. Baze podataka izrađene su korištenjem postojećih administrativnih i statističkih izvora. Glavni izvori su podaci dobiveni iz Financijske agencije (FINA) i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (DZS). Dodatne izvore podataka pružaju Ministarstvo gospodarstva (MINGO), Hrvatska narodna banka (HNB), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Ministarstvo financija (MFIN) te Statistički ured Europske unije (Eurostat).




  • Ograničenja provedene makroekonomske i kvantitativne analize industrijskih područja su: ograničenost postojećih informacija (problem valjanosti) i kvaliteta postojećih statistika (problem pouzdanosti).




  • Kvalitativna analiza obuhvatila je pregled postojeće literature, u prvom redu relevantnih teorijskih i empirijskih radova koji se bave predmetnom problematikom. Korišteni su i odabrani sekundarni izvori podataka dostupni u bazama podataka međunarodnih institucija. Dodatno, s ciljem prikupljanja primarnih podataka u svrhu detaljnije analize osnovnih obilježja poduzeća predstavnika pojedine industrijske djelatnosti, tržišnih aspekata poslovanja i financiranja, ulaganja u tehnologiju i razvoj, konkurentnosti i izvoznog potencijala te potencijalnih učinaka ulaska u EU na hrvatsku industriju, primijenjene su tri metode istraživanja u suradnji s HGK: (1) anketa, (2) dubinski intervjui i (3) intervjui s ciljnim skupinama. Veliki broj poduzeća registriran je u odjeljcima NKD-a koji ne predstavlja njihovu temeljnu djelatnost, odnosno ne predstavlja glavni izvor njihovih prihoda. Upravo zbog te činjenice kod odabira poduzeća u uzorak za provedbu kvalitativnog dijela istraživanja, obavljene su dodatne konzultacije sa stručnjacima iz HGK.




  • Ograničenje provedenog kvalitativnog istraživanja je nedovoljna zainteresiranost poduzeća za uključivanje u izradu Strategije, a time i relativno slab odaziv popunjenih upitnika. Često se veličina uzorka poistovjećuje s pouzdanošću i vjerodostojnošću istraživanja, no to se u većoj mjeri odnosi na kvantitativna istraživanja. Kritike i ograničenja metode intervjua očituju se u činjenici da se pitanja ne postavljaju uvijek isto bez obzira na predloške koji se koriste. Rezultate je teško kvantificirati te zaključci ovise o interpretaciji istraživača.




  • Kako bi se utvrdile poddjelatnosti ključne za rast i razvoj industrije, odnosno poddjelatnosi koje imaju najveći potencijal daljnjeg razvoja, rasta i zapošljavanja, stvoren je model kojim se te poddjelatnosti utvrđuju i rangiraju. Na temelju modelom utvrđenih kriterija te primjenom metode kvadratnog programiranja i ekspertne procjene, industrijske poddjelatnosti razvrstane su u četiri skupine i rangirane unutar skupina kojima pripadaju. Kriteriji razvrstavanja i rangiranja su: (1) profitabilnost poddjelatnosti (EBITDA), (2) izvozna orijentacija poddjelatnosti (udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima) i (3) veličina poddjelatnosti (broj zaposlenih poddjelatnosti).




  • Tijekom izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020., primijenjeno je i analizirano nekoliko modela za utvrđivanje ključnih poddjelatnosti, a u ovoj skraćenoj inačici, u dijelu pod nazivom „Model vrednovanja i grupiranja ključnih poddjelatnosti“, detaljno je pojašnjen samo odabrani model.




  • Empirijski utemeljene spoznaje o ograničavajućim čimbenicima i čimbenicima uspješnog poslovanja, te spoznaje o ključnim industrijskim poddjelatnostima, poslužit će u praksi nositeljima ekonomskih politika u smislu donošenja mjera za unaprjeđenje uvjeta poslovanja te preporuka za područja usmjeravanja budućih investicija (u kojima bi jedinica ulaganja trebala dati najveći prinos u smislu rasta, razvoja i zapošljavanja).

Slika 2. Konceptualni okvir izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020.





Download 1,71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish