|
Analiza scenarija razvoja industrije za razdoblje 2014. - 2020.
-
U dokumentu su analizirana tri scenarija razvoja hrvatske industrije u razdoblju 2012. – 2020. Unutar svakoga scenarija i u skladu sa zacrtanim ciljevima do 2020. godine, projicira se godišnje kretanje:
-
fizičkog obujma industrijske proizvodnje (pokazatelj razine gospodarske aktivnosti koji ukazuje na sve niže navedene pokazatelje),
-
broja novozaposlenih (potrebnih za povećanje fizičkog obujma industrijske proizvodnje),
-
BDV-a (kao financijskog pokazatelja obujma industrijske proizvodnje i novozaposlenih),
-
produktivnosti rada,
-
rasta izvoza (koji predstavlja ključnu odrednicu gospodarskoga rasta),
-
investicija u fiksni kapital (prate broj novozaposlenih kako bi se osigurala primjerena opremljenost rada kapitalom),
-
rashoda za istraživanje i razvoj u BDP-u (u 2011. godini rashodi za istraživanje i razvoj iznosili su 0,75% BDP-a; cilj je da do 2020. iznose 1,4% BDP-a29),
-
udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju zaposlenih u industriji (odgovara na pitanje koliki bi trebao biti udio visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju novozaposlenih kako bi se postigle ciljane stope rasta).
-
Prvi scenarij, nazvan „pesimistični scenarij“, predstavlja projekciju nastavka sadašnjih trendova do 2020., bez provedbe Industrijske strategije, odnosno prikazuje kako bi se kretali navedeni pokazatelji kad se ne bi provodile nove strateške mjere u području industrije.
-
Drugi scenarij, nazvan „realni scenarij“, podrazumijeva ostvarivanje onog stupnja gospodarskoga razvoja kakav je bio 2008. godine. Pretpostavlja postizanje, do 2020. godine, razine fizičkog obujma industrijske proizvodnje i razine zaposlenosti kakve su bile 2008. godine. Ta je godina uzeta iz razloga što je tada postignut najveći stupanj razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.
-
Treći scenarij, nazvan „optimistični scenarij“, podrazumijeva visoke stope rasta svih analiziranih pokazatelja. Osnova za ostvarivanje viših stopa rasta u odnosu na realni scenarij nalazi se u kvaliteti procesa provedbe strategije za koji je nužno provesti restrukturiranje javne uprave koja mora postati partner privatnoga sektora.
-
Sva tri scenarija analizirana su na razini cijele industrije (C+F+J), dok je „realni scenarij“ primijenjen i na razinama skupina poddjelatnosti „pokretači“ i „čuvari“. Konceptualni okvir analize scenarija prikazan je na Slici 27.
Slika 27. Konceptualni okvir analize scenarija
Industrija (C Prerađivačka industrija + F Građevinarstvo + J Informacije i komunikacije)
Optimistični scenarij
Pesimistični scenarij
Realni scenarij
1. Obujam industrijske proizvodnje
1. Obujam industrijske proizvodnje
1. Obujam industrijske proizvodnje
-
-
Bruto dodana vrijednost
-
Produktivnost rada
-
Novozaposleni
-
Rast izvoza
-
Investicije u fiksni kapital
-
Ulaganje u istraživanje i razvoj
-
Udio visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih
-
Bruto dodana vrijednost
-
Novozaposleni
-
Produktivnost rada
-
Rast izvoza
-
Investicije u fiksni kapital
-
Ulaganje u istraživanje i razvoj
-
Udio visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih
-
Bruto dodana vrijednost
-
Novozaposleni
-
Produktivnost rada
-
Rast izvoza
-
Investicije u fiksni kapital
-
Ulaganje u istraživanje i razvoj
-
Udio visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih
Scenarij 1 - Projekcija kretanja odabranih pokazatelja industrije (C+F+J) u razdoblju 2014.-2020.
Tablica 119. Scenarij 1
Pokazatelj
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
2019.
|
2020.
|
Indeks obujma industrijske proizvodnje
(C Prerađivačka industrija, referentna godina 2008.)
|
82,553
|
80,902
|
80,659
|
79,046
|
78,888
|
78,099
|
78,021
|
Stope promjene obujma industrijske proizvodnje
u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
-0,20%
|
-2,00%
|
-0,30%
|
-2,00%
|
-0,20%
|
-1,00%
|
-0,10%
|
Kretanje indeksa obujma građevinskih radova
(F Građevinarstvo, referentna godina 2008.)
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
Stope promjene obujma građevinskih radova
u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Bruto dodana vrijednosti (u '000 HRK)
|
66.278.509
|
64.952.939
|
64.758.080
|
63.462.918
|
63.335.993
|
62.702.633
|
62.639.930
|
Broj novozaposlenih
|
-119
|
-1,193
|
-183
|
-1,221
|
-125
|
-624
|
-63
|
Produktivnost rada (HRK)
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Investicije u fiksni kapital (HRK)
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Rast izvoza (HRK)
|
|
|
|
|
|
|
|
Rashodi za istraživanje i razvoj u BDP-u (%)
|
0,8
|
0,85
|
0,9
|
1
|
1,1
|
1,3
|
1,4
|
Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju
novozaposlenih industrije30
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
Scenarij 1, nazvan „pesimistični scenarij“, prikazuje godišnje kretanje odabranih pokazatelja u razdoblju 2014.-2020.
Scenarij 2 - Projekcija kretanja odabranih pokazatelja industrije (C+F+J) u razdoblju 2014.-2020.
Tablica 120. Scenarij 2
Pokazatelj
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
2019.
|
2020.
|
Indeks obujma industrijske proizvodnje (C Prerađivačka industrija, referentna godina 2008.)
|
83,545
|
84,381
|
86,068
|
88,650
|
92,196
|
95,884
|
100,679
|
Stope promjene obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
1%
|
1%
|
2%
|
3%
|
4%
|
4%
|
5%
|
Kretanje indeksa obujma građevinskih radova (F Građevinarstvo, referentna godina 2008.)
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
Stope promjene obujma građevinskih radova u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Bruto dodana vrijednosti (u '000 HRK)
|
68.763.105
|
71.480.538
|
76.983.089
|
86.476.435
|
100.600.450
|
118.089.849
|
141.555.613
|
Broj novozaposlenih
|
2.209
|
2.992
|
6.098
|
10.604
|
16.005
|
20.132
|
27.579
|
Produktivnost rada (HRK)
|
203.463
|
209.647
|
221.819
|
241.785
|
269.227
|
299.876
|
335.938
|
Investicije u fiksni kapital (HRK)
|
557.381.293
|
967.001.363
|
1.965.003.037
|
3.639.049.829
|
5.661.338.865
|
7.599.452.669
|
10.418.660.311
|
Rast izvoza (HRK)
|
334.585.834
|
396.209.986
|
741.483.095
|
1.193.035.907
|
1.617.133.174
|
1.742.754.431
|
2.200.306.192
|
Rashodi za istraživanje i razvoj u BDP-u (%)
|
0,8
|
0,85
|
0,9
|
1
|
1,1
|
1,3
|
1,4
|
Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju novozaposlenih industrije
|
663
|
898
|
1.829
|
3.181
|
4.801
|
6.040
|
8.274
|
-
Scenarij 2, nazvan „realni scenarij“, prikazuje godišnje kretanje odabranih pokazatelja u razdoblju 2014.-2020.
Scenarij 3 - Projekcija kretanja odabranih pokazatelja industrije (C+F+J) u razdoblju 2014.-2020.
Tablica 121. Scenarij 3
Pokazatelj
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
2019.
|
2020.
|
Indeks obujma industrijske proizvodnje (C Prerađivačka industrija, referentna godina 2008.)
|
83,711
|
84,715
|
86,748
|
89,871
|
94,185
|
98,706
|
104,628
|
Stope promjene obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
1,2%
|
1,2%
|
2,4%
|
3,6%
|
4,8%
|
4,8%
|
6%
|
Kretanje indeksa obujma građevinskih radova (F Građevinarstvo, referentna godina 2008.)
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
88,90
|
Stope promjene obujma građevinskih radova u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Bruto dodana vrijednosti (u '000 HRK)
|
82.515.726
|
85.776.645
|
92.379.707
|
103.771.722
|
120.720.540
|
141.707.818
|
169.866.736
|
Broj novozaposlenih
|
2.650
|
3.591
|
7.318
|
12.725
|
19.206
|
24.158
|
33.094
|
Produktivnost rada (HRK)
|
244.156
|
251.577
|
266.182
|
290.142
|
323.073
|
359.851
|
403.126
|
Investicije u fiksni kapital (HRK)
|
668.857.552
|
1.160.401.636
|
2.358.003.644
|
4.366.859.795
|
6.793.606.638
|
9.119.343.203
|
12.502.392.373
|
Rast izvoza (HRK)
|
401.503.000
|
475.451.983
|
889.779.714
|
1.431.643.088
|
1.940.559.808
|
2.091.305.317
|
2.640.367.430
|
Rashodi za istraživanje i razvoj u BDP-u (%)
|
0,8
|
0,85
|
0,9
|
1
|
1,1
|
1,3
|
1,4
|
Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju novozaposlenih industrije
|
795
|
1.077
|
2.195
|
3.818
|
5.762
|
7.247
|
9.928
|
-
Scenarij 3, nazvan „optimistični scenarij“, prikazuje godišnje kretanje odabranih pokazatelja u razdoblju 2014.-2020. i ovisi o uspješnosti provođenja procesa implementacije strategije.
Slika 28. Obujam industrijske proizvodnje (referentna godina 2008.) - Scenarij 1
Slika 29. Stope promjene obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, Scenarij 1
Slika 30. Obujam industrijske proizvodnje (referentna godina 2008.), Scenarij 2
Slika 31. Stope rasta obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, Scenarij 2
Slika 32. Obujam industrijske proizvodnje (referentna godina 2008.) - Scenarij 3
Slika 33. Stope rasta obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu - Scenarij 3
Projekcija kretanja odabranih pokazatelja za skupinu „pokretači“ u razdoblju 2014.-2020. za Scenarij 2 Tablica 122. Scenarij 2 – „pokretači“
Pokazatelj
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
2019.
|
2020.
|
Stope promjene obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
2,35%
|
2,35%
|
4,69%
|
7,04%
|
9,39%
|
9,39%
|
11,73%
|
Bruto dodana vrijednosti (u '000 HRK)
|
18.176.764
|
19.257.340
|
21.383.988
|
24.872.649
|
29.667.639
|
35.022.835
|
41.323.865
|
Broj novozaposlenih
|
2.093
|
2.142
|
4.385
|
6.886
|
9.828
|
10.751
|
14.700
|
Produktivnost rada (HRK)
|
187.906
|
198.976
|
215.945
|
244.987
|
283.987
|
332.313
|
377.938
|
Investicije u fiksni kapital (HRK)
|
528.148.515
|
540.544.047
|
1.106.461.000
|
1.737.596.704
|
2.479.919.689
|
2.712.732.416
|
3.709.251.751
|
Rast izvoza (HRK)
|
278.821.528
|
281.609.744
|
568.851.682
|
870.343.074
|
1.195.271.155
|
1.243.082.001
|
1.616.006.601
|
Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju novozaposlenih industrije
|
628
|
643
|
1.316
|
2.066
|
2.949
|
3.225
|
4.410
|
Projekcija kretanja odabranih pokazatelja za skupinu „čuvari“ u razdoblju 2014.-2020. za Scenarij 2 Tablica 123. Scenarij 2 – „čuvari“
Pokazatelj
|
2014.
|
2015.
|
2016.
|
2017.
|
2018.
|
2019.
|
2020.
|
Stope promjene obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu (%)
|
0,00%
|
1,00%
|
1,00%
|
2,50%
|
3,00%
|
4,00%
|
4,00%
|
Bruto dodana vrijednosti (u '000 HRK)
|
11.541.062
|
12.792.167
|
14.204.846
|
16.522.275
|
19.707.467
|
23.264.789
|
27.450.405
|
Broj novozaposlenih
|
0
|
732
|
1.471
|
3.338
|
5.635
|
8.788
|
12.068
|
Produktivnost rada (HRK)
|
157.656
|
173.017
|
190.222
|
215.859
|
249.971
|
283.745
|
321.916
|
Investicije u fiksni kapital (HRK)
|
-
|
194.210.378
|
390.360.825
|
885.640.702
|
1.494.834.952
|
2.331.461.720
|
3.201.553.560
|
Rast izvoza (HRK)
|
0
|
48.565.245
|
49.050.897
|
123.853.515
|
152.339.824
|
209.213.358
|
217.581.892
|
Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju novozaposlenih industrije
|
0
|
166
|
333
|
755
|
1.275
|
1.988
|
2.731
|
Prioritetna područja i mjere realizacije strateških ciljeva
-
Strateški ciljevi razvoja industrije definirani su temeljem rezultata provedenih kvantitativnih i kvalitativnih analiza i, kao što je vidljivo u prethodnom dijelu dokumenta, usmjereni su na četiri osnovna područja: (1) obujam industrijske proizvodnje, (2) zaposlenost, (3) produktivnost i (4) izvoz. Pri definiranju operativnih mjera realizacije strateških ciljeva posebna pozornost posvećena je odnosu horizontalnih i sektorskih mjera.
-
Horizontalne mjere su usmjerene na uređivanje institucionalnog okvira koji bi trebao osigurati poticajno i sigurno okruženje za obavljanje poslovnih aktivnosti na svim razinama i za sve djelatnosti industrije. Međutim, zbog složene i heterogene strukture industrije potrebno je definirati i sektorske (vertikalne) mjere koje će uvažiti složenost i specifičnost određenih djelatnosti industrije. Uz svaku od mjera prikazanih u okviru prioritetnih područja naznačeno je radi li se o horizontalnoj ili vertikalnoj mjeri.
-
Pri definiranju operativnih industrijskih mjera težilo se:
-
Dominantnoj orijentaciji na strateške prioritete razvoja
-
Orijentaciji na definiranje dugoročnih mjera
-
Usmjerenosti mjera na razvoj novih kompetencija i vještina
-
Razvoju postojećih konkurentnih prednosti.
-
Osnovni principi korišteni u procesu definiranja operativnih mjera industrijske strategije su:
-
Usmjerenost na stvaranje novih izvora konkurentnih prednosti - poticaji od strane države prema privatnom sektoru biti će usmjereni na aktivnosti koje doprinose uvođenju novih proizvoda na tržište i/ili uvođenje novih tehnologija za proizvodnju već postojećih proizvoda,
-
Ključna orijentacija operativnih mjera je na poticanje onih aktivnosti koje će imati utjecaj na veći broj industrijskih djelatnosti umjesto na izolirane podrške određenoj djelatnosti.
-
Sukladno strateškim razvojnim ciljevima, definirana su 4 ključna prioritetna područja industrijske strategije kako slijedi:
-
STVARANJE STABILNOG INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA
-
POTICANJE STRATEŠKE SURADNJE INDUSTRIJE I OBRAZOVNOG SUSTAVA
-
RESTRUKTURIRANJE JAVNE UPRAVE I ADMINISTRACIJE
-
RAZVOJ TRŽIŠTA KAPITALA (ALTERNATIVNIH IZVORA FINANCIRANJA)
Do'stlaringiz bilan baham: |
