|
C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Djelatnost Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (C22) uključuje proizvodnju proizvoda od gume (C22.1) i proizvodnju proizvoda od plastike (C22.2).
Globalni trendovi razvoja -
Proizvodi od plastike i gume danas se široko primjenjuju u gotovo svim modernim industrijama. Tehnološki napredak omogućio je razvoj velikog broja novih proizvoda te njihovu troškovno učinkovitu proizvodnju. Proizvodi od gume najčešće završavaju kao poluproizvodi (gume, zračnice, remenje, crijeva, brtvila) koji se koriste u automobilskoj industriji i industrijama ostalih prijevoznih sredstava, u proizvodnji strojeva, industriji obuće te u građevinskoj industriji.
-
Pet najvećih svjetskih proizvođača redom je iz Azije – Tajland, Indonezija, Malezija, Indija i Vijetnam. U pogledu globalne potražnje, Kina, Indija i Malezija zajedno su zaslužne za 48% svjetske potražnje za ovom sirovinom.
-
Proizvodi od plastike, zbog raznolikosti fizičkih svojstava kao i širokih mogućnosti primjene, koriste se u izrazito velikom broju industrija, od kojih su najznačajnije automobilska, industrija igračaka, građevinska industrija, industrija elektroničke opreme, industrija namještaja, prehrambena industrija, i drugih.
-
Svjetska proizvodnja plastike od 2010. godine je u neprekidnom porastu, nakon što je kao i većina industrija bila u padu od 2007., kao izravna posljedica djelovanja svjetske gospodarske krize. Svjetska proizvodnja plastike porasla je za 3,7% u 2011. u odnosu na godinu ranije, a ukupni volumen proizvodnje iznosio je 280 milijuna tona.
-
Sve je snažniji porast konkurencije uzrokovan stalnim nadprosječnim stopama rasta u posljednjih 20 godina (uz iznimke 2008. i 2009.). U posljednjih 20 godina svjetska proizvodnja plastike raste po prosječnoj stopi od 5% godišnje. Stope rasta su iznad svjetskog prosjeka u Aziji, gdje se zbog toga i premještaju proizvodni kapaciteti. Porast proizvodnih kapaciteta omogućio je Aziji da 2010. kao regija preuzme od Europe vodeće mjesto u proizvodnji plastike. Danas je Azija zaslužna za 23% ukupne svjetske proizvodnje plastike, dok se u Europi proizvede 21%. Zbog strogih propisa koji su na snazi u Europi, kao i relativno viših troškova radne snage, u budućnosti se očekuje daljnje jačanje azijskih proizvodnih kapaciteta i povećanje globalnog tržišnog udjela.
-
Proizvodi od plastike značajni su i u pogledu omogućavanja rasta kroz inovacije u drugim industrijama. Zbog svega navedenoga očekuje se nastavak trenda rasta proizvodnje i potražnje za proizvodima od plastike.
-
Potražnja za plastikom znatno je manja u zemljama u razvoju, kao i zemljama jugoistočne Europe u odnosu na potražnju naprednih zapadnih zemalja. Glavni razlog tome je nerazvijenost industrijskoga sektora koji je i glavni potrošač proizvoda od plastike. Rastom i razvojem zemalja u razvoju očekuje se da će rasti i potražnja za proizvodima od plastike u tim zemljama. U budućnosti se na globalnoj razini također očekuje porast potražnje i to po prosječnoj stopi od 4% godišnje.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Djelatnost proizvodnje proizvoda od plastike i gume u EU čini 65.000 poduzeća (57.200 su poduzeća registrirana za proizvodnju proizvoda od plastike, odnosno 88%, dok ostatak predstavljaju poduzeća za proizvodnju proizvoda od gume), a zapošljava 1,9 milijuna ljudi. Ukupni prihodi iznosili su 274,6 milijardi eura u 2006., od čega se 28,5% odnosilo na dodanu vrijednost.
-
Poddjelatnost plastike u EU dobro je razvijena i ima dugu tradiciju u proizvodnji. Izvozni potencijal ogleda se i u porastu izvoza u ostatak svijeta, koji se u razdoblju 2000. – 2010. udvostručio. Suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni plastike i proizvoda od plastike u 2010. iznosio je 15,7 milijardi eura, čime predstavlja jednu od industrija koja najznačajnije doprinosi pozitivnoj bilanci međunarodne razmjene EU-a. Najznačajnija izvozna tržišta plastike ostaju Kina, Turska, Rusija i Švicarska, dok su se gotovi proizvodi većinom izvozili na tržišta Švicarske, Rusije i SAD-a.
-
Poddjelatnost plastike EU-a počela se oporavljati od globalne gospodarske krize te su u 2011. zabilježene stope rasta (0,3% rasli su prihodi proizvođača plastike na 89 milijardi eura, dok su prihodi proizvođača proizvoda od plastike rasli 1,9% na 194 milijarde eura). Rast je ponovno usporen u 2011., prvenstveno zbog nesigurnosti od gospodarskih kretanja u EU. Ipak, kako je u istoj godini zabilježeno povećanje narudžbi strojeva za preradu plastike, srednjoročne prognoze ukazuju na oporavak. Rastu je pomogao oporavak djelatnosti automobila i elektroničke opreme koje su značajni potrošači proizvoda od plastike i gume, kao i nešto slabiji oporavak građevinskog sektora. Potražnja prehrambene industrije ostala je stalna, a njezin bi potencijalni rast dodatno pridonio rastu industrije plastike i gume.
-
Poddjelatnost plastike ukupno zapošljava 1,45 milijuna radnika u EU, od čega 1,23 milijuna radi u proizvodnji proizvoda od plastike, 167.000 u proizvodnji plastike, dok je dodatnih 53.000 radnika zaposleno u proizvodnji strojeva za obradu plastike.
-
Europska unija je neto izvoznik plastike i gume. Izvozom plastike, gume i umjetnih vlakana ostvaren je suficit od 8,1 milijarde eura u 2011. Zemlje EU-a proizvode dovoljno gume i plastike za potrebe vlastitih industrija i ne očekuju se značajne promjene po tom pitanju. Ipak, zbog izmještanja proizvodnje plastike i gume u azijske zemlje, očekuje se postepeno smanjenje trgovinskog suficita u nadolazećim godinama.
-
Među članicama EU-a Njemačka i Francuska na samom su vrhu po udjelu dodane vrijednosti (27,4% i 14,6%), nakon kojih slijede Velika Britanija i Italija s 13,9% odnosno 12,3% dodane vrijednosti. Navedene države na vrhu su i po broju zaposlenih u promatranoj djelatnosti s jednakim poretkom. Države s najvećim stupnjem specijalizacije (drugim riječima, države u kojima ova industrijska djelatnost ima relativno najveći udio dodane vrijednosti u gospodarstvu) u okviru EU-a su Luksemburg, Češka, Slovenija i Poljska.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodi od plastike i gume služe kao poluproizvodi drugim industrijama (građevinskoj, prehrambenoj, industriji elektroničke opreme, automobilskoj industriji i drugo) ili se mogu plasirati kao gotovi proizvodi na tržište široke potrošnje.
-
U razdoblju 2010. – 2012., u djelatnosti proizvodnje proizvoda od gume i plastike, vidljivo je stalno opadanje broja zaposlenika u iznosu od 21,7%. Glede porijekla kapitala djelatnosti, veći dio je u domaćem vlasništvu i iznosi 65%.
-
Primjetan je trend pada ukupne aktive (pasive) u promatranome trogodišnjem razdoblju. Sveukupno pad aktive iznosi 11,9%. Takvo smanjenje rezultat je smanjenja gotovo svih stavki aktive; dugotrajna imovina pala je za 15,53%, a kratkotrajna za 8%. U dugotrajnoj imovini najveći pad zabilježen je kod dugotrajne financijske imovine od 56,3%, što je prouzročeno smanjenjem udjela kod povezanih poduzeća (68,31%) i ulaganja u vrijednosne papire (75,56%). U strukturi pasive vidljivo je smanjenje ukupnog iznosa kapitala i rezervi u razdoblju 2010. – 2012. Prema izvorima financiranja djelatnosti u 2012. najveći udio sredstava dolazi iz kratkoročnog financiranja (51,52%), zatim vlastitih sredstava (25,46%) i potom dugoročnih obveza (21,53%).
-
U razdoblju 2010. – 2012. može se uočiti stalno smanjenje ukupnih prihoda i rashoda djelatnosti. Poslovni prihodi pali su za 5,85%, dok su poslovni rashodi imali nešto veći pad od 7,39%. Financijski prihodi i rashodi također pokazuju negativni trend, za razliku od izvanrednih prihoda i rashoda koji imaju uzlaznu putanju (no njihov udio u ukupnim prihodima i rashodima je zanemariv). Dobit razdoblja je u 2012. godini u odnosu na 2010. porasla za 37,51%, dok se istovremeno ukupni gubitak razdoblja djelatnosti smanjio za 8,44%. Iako većinu prihoda i rashoda ukupne djelatnosti stvara poddjelatnost C22.2. Proizvodnja proizvoda od plastike, ona također stvara veće gubitke (87,23%) od dobiti (73,51%) ukupne djelatnosti. Drugim riječima, iako poddjelatnost C22.1.
-
EBITDA se u promatranome razdoblju povećala za 9,03%. Prinos na imovinu (ROA), prinos na glavnicu (ROE) i prinos na investicije (ROI) nakon negativnih vrijednosti u 2010. bilježe rast u preostalim godinama, iako su i dalje na niskim razinama. U razdoblju 2010. – 2012., dobit i gubitak po zaposlenome rastu, sa snažnijim rastom dobiti, tako da je u zadnje dvije promatrane godine ostvarena dobit po zaposlenome veća od gubitka. Stopa bruto operativnog viška kao i mjera čistog novčanog tijeka nastala stvorenom dodanom vrijednosti, u porastu su u promatranome razdoblju.
-
Doprinos trgovinskoj bilanci prerađivačke industrije u 2010. iznosi -0,71% te se u 2011. i 2012. još smanjuje. Udio izvoza djelatnosti u ukupnom izvozu prerađivačke industrije i u ukupnom BDP-u Hrvatske sudjeluje s veoma malim postotkom te s vremenom opada. Udio izvoza u ukupnim prihodima djelatnosti također bilježi blagi pad, upravo zbog značajnog smanjenja izvoza. Kako na razini djelatnosti tako i za obje poddjelatnosti, primjećuje se nepostojanje usporednih prednosti u međunarodnoj razmjeni. Ukupan pad prihoda djelatnosti u promatranome je razdoblju iznosio 6,68%, što je približno jednako smanjenju bruto dodane vrijednosti. Proizvodnost rada u promatranome razdoblju stalno raste (u iznosu od 6,85%), uz istovremeno smanjenje jediničnog troška rada od 2010. do 2012. Proizvodnost rada smanjila se za 15,46% uslijed smanjenja fiksne imovine za 12,96%.
-
Ulaganja u istraživanje i razvoj promatrane djelatnosti u ukupnim ulaganjima u istraživanje razvoj cjelokupne prerađivačke industrije iznosi 0,78%. Odnos ulaganja u istraživanje i razvoj i bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije čini zanemarivih 0,01%.
-
Primjetan je pad vrijednosti koeficijenata tekuće i ubrzane likvidnosti, dok se trenutna likvidnost nije suviše mijenjala u promatranom razdoblju. Pokazatelji ukazuju na nedovoljnu likvidnost djelatnosti.
-
Koeficijent zaduženosti ukazuje na umjereno visoku zaduženost djelatnosti, a primjećuje se i blago povećanje zaduženosti u promatranome razdoblju. Primjetan je rast omjera dugoročnih obveza i dugotrajne imovine, što znači da se opterećenje dugotrajne imovine dugoročnim obvezama povećalo u promatranome razdoblju. Na razini djelatnosti zadovoljavajuće su vrijednosti pokazatelja pokrića troškova kamata operativnoj zaradi koji je u stalnom porastu u promatranome razdoblju.
-
Broj zaposlenih u promatranoj djelatnosti pao je za 11,56% u razdoblju 2010. – 2012. U prerađivačkoj industriji udio zaposlenih je stoga u padu i na razini je od 2,94% u 2012. U ukupnome gospodarstvu udio zaposlenih je 0,46%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (55,49% u 2012.), slijede NKV radnici s udjelom od 14,09% i KV radnici s udjelom od 12,22%.
-
Poddjelatnost C22.2 čini veći udio u ukupnoj djelatnosti, s obzirom na kriterij aktive i pripadajućih podstavki. Tijekom svih triju godina njezin udio iznosio je 81% i više. Aktiva poddjelatnosti C22.1. povećavala se iz godine u godinu, dok je trend obrnut u poddjelatnosti C22.2. U poddjelatnosti C22.1 broj zaposlenih se u razdoblju 2010. – 2012. povećao sa 680 na 756, dok se broj poduzeća u istome razdoblju povećao s 94 na 96. Obrnut trend zabilježen je u poddjelatnosti C22.2. U obje poddjelatnosti zamjetan je znatno veći udio kratkoročnih od dugoročnih obveza, što je posebice izraženo u poddjelatnosti C22.2. Ta poddjelatnost čini gotovo 90% svih prihoda i rashoda djelatnosti C22 i to u svim trima promatranim godinama (2010. – 2012.). Obje poddjelatnosti su sve tri godine iskazivale negativni neto izvoz, obje su više uvoznički nego izvoznički orijentirane i obje povećavaju apsolutnu vrijednost uvoza. Omjer broja zaposlenih u poddjelatnostima u skladu je s omjerima ukupnih prihoda. 90% svih zaposlenih radi u poddjelatnosti C22.2.
-
Djelatnost plastike i gume doprinosi s 0,5% u BDP-u Hrvatske, te s 2,9% u BDP-u prerađivačke industrije. Od ukupnoga broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, industrija plastike i gume sudjelovala je s 3,6% u 2011.
-
Proizvodnja proizvoda od plastike u Hrvatskoj je znatno razvijenija od proizvodnje proizvoda od gume, što se odražava i na broj zaposlenih, ostvarene prihode, ukupan izvoz i drugo.
-
Povoljnija gospodarska kretanja u 2011. blago su pokrenula rast djelatnosti (rast od 4,7% u odnosu na 2010.), premda se još uvijek ne može govoriti o značajnijem oporavku. Za veće stope rasta bitan je oporavak općega gospodarstva, kao i djelatnosti koje predstavljaju glavne korisnike proizvoda od plastike i gume (građevinska, prehrambena, automobilska, elektroničke opreme i drugo). Kako je hrvatsko tržište premalo za potencijal ove djelatnosti, važnu ulogu odigrat će i gospodarski oporavak i rast potražnje u zemljama EU-a, kao i u ovisnim djelatnostima.
-
Tehnološka opremljenost na razini djelatnosti dobra je i u rangu proizvodnih tehnologija inozemnih konkurenata, premda i dalje postoji relativno velik potencijal za modernizaciju tehnologija i povećanje produktivnosti imovine.
-
Broj zaposlenih je u poddjelatnosti Proizvodnja proizvoda od plastike pao oko 14% u posljednje tri godine, dok je broj zaposlenih u proizvodnji proizvoda od gume u istome razdoblju porastao za preko 11%. Unatoč tome, proizvodnost se nije povećala jer je bruto dodana vrijednost poddjelatnosti smanjena.
-
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike nema domaću proizvodnu osnovicu. Premda ima velik izvozni potencijal, uvoz i dalje znatno nadmašuje izvoz, čime djelatnost ostvaruje vanjskotrgovinski deficit. Dok je omjer izvoza i uvoza iznosio otprilike 1:3 krajem 90-ih godina dvadesetoga stoljeća, 2009. godine taj je odnos iznosio otprilike 1:5, što znači da se uveze robe u vrijednosti peterostruko većoj od uvoza. Većinu potrebnih sirovina industrija nabavlja iz zemalja EU-a.
Zaključni prikaz pokazatelja Tablica 80. Kvantitativni pokazatelji (C22)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
99,20
|
108,00
|
100,46
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
98,0
|
104,1
|
100,9
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
7.449
|
6.868
|
6.588
|
Ukupni prihod (HRK)
|
4.481.643.932
|
4.204.688.798
|
4.182.178.616
|
EBITDA (HRK)
|
284.584.104
|
322.301.552
|
310.278.229
|
Operativna marža profita (%)
|
1,77
|
3,68
|
3,43
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
601.644
|
612.214
|
634.818
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
977.247.618
|
927.107.545
|
908.903.357
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
18.123
|
25.063
|
28.178
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
22.362
|
20.089
|
23.150
|
Odnos izvoza i uvoza
|
0,898
|
0,717
|
0,748
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
-149.700.231
|
-436.259.250
|
-394.444.875
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
29,55
|
26,28
|
27,93
|
RCA
|
-0,180
|
-0,584
|
-0,527
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
2,46
|
2,00
|
1,99
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,947
|
0,835
|
0,856
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
131.192
|
134.989
|
137.963
|
Proizvodnost kapitala
|
0,43
|
0,50
|
0,46
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,58
|
0,55
|
0,54
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,69
|
0,69
|
0,73
|
Tablica 81. Kvalitativni pokazatelji (C22)
Čimbenici razvoja industrije
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga dostupna. Resursi dostupni isključivo na stranim tržištima. Dobra dostupnost kapitala.
|
Obilježja potražnje
|
Intermedijarni proizvodi za primjenu u različitim industrijama.
|
Tehnološka opremljenost
|
Dobra tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema značajnijih zakonodavnih ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
98 poduzeća ostvaruje 80% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 80% radne snage djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Dobar izvozni potencijal, no zbog nepostojanja domaće resursne osnovice industrija ostvaruje vanjskotrgovinski deficit.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta i zapošljavanja postoji, naročito u poddjelatnosti C22.2 Proizvodnja proizvoda od plastike.
|
Ovisnost o uvozu
|
Visoka uvozna ovisnost sirovina za proizvodnju.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
