Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa



Download 1,71 Mb.
bet33/59
Sana24.06.2017
Hajmi1,71 Mb.
#14757
1   ...   29   30   31   32   33   34   35   36   ...   59

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

Djelatnost tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa (C18) uključuje tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem (C18.1) te umnožavanje snimljenih zapisa (C18.2).



Globalni trendovi razvoja


  • Tiskarska industrija u Kini spada među najbrže rastuću tiskarsku industriju u svijetu i predstavlja veliku opasnost europskoj tiskarskoj industriji. Prednost je prije svega jeftina radna snaga. Konkurentske prednosti nad tiskarskom industrijom Europe i SAD-a postiže u sljedećim tiskarskim kategorijama: dječje knjige, kalendari, imenici i znanstvene knjige.




  • Globalno tržište tiskarskih usluga posljednjih deset godina ravnomjerno je raspoređeno između glavnih tržišnih igrača iz Azije, Amerike i Europe. Na samom vrhu četiri su najjače komercijalne tiskare – dvije iz Japana i dvije iz Sjeverne Amerike, dok najjača tiskara kroz cijelo promatrano razdoblje ne prelazi udio od 4,2% u ukupnom svjetskom tržištu komercijalnog tiska.




  • Smjer kretanja tiskarske industrije teško je predvidjeti. Međutim, nesporna je promjena funkcije samog tiska kao takvog. Dok su nekada tiskani materijali služili prvenstveno za informiranje, učenje i komunikaciju, danas se oni sve više koriste u marketinške i prodajne svrhe.




  • Globalni trend oguhvaća i smanjivanje samih naklada, odnosno serija tiskanih materijala, što ukazuje na činjenicu da su tiskani materijali nekada bili namijenjeni širokoj publici, dok su danas naklade pojedinog tiska sve više u padu, a tiskani se materijali sve više personaliziraju i namjenjuju uskom tržišnom segmentu.



Trendovi razvoja u Europskoj uniji


  • Ova djelatnost jedna je od važnijih gospodarskih djelatnosti EU-a s obzirom na njezin doprinos zaposlenosti, razvoju pratećih industrija, poduzetništvu i BDP-u.




  • Konkurentsku prednost europske tiskarske industrije još je uvijek potrebno tražiti u proizvodnji kvalitetnijih i luksuznijih tiskarskih proizvoda te proizvoda za koje je od presudnog značenja brzina izrade i distribucije na domaća, odnosno lokalna tržišta.




  • Tiskarsku industriju zemalja EU-a karakterizira strukturna prekapacitiranost te snažan pritisak na stalno spuštanje cijena.




  • Tiskarska industrija EU-a teži načelu održivosti kao jednom od osnovnih ciljeva.



Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj


  • U industrijskoj djelatnosti tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa, što se tiče udjela pojedine poddjelatnosti u strukturi ukupnih prihoda, daleko najveći udio u ukupnim prihodima ima poddjelatnost 18.1.




  • U toj su djelatnosti u 2011. bila 893 poduzeća, a kasnije 849 poduzeća. Dakle, u tom je razdoblju došlo do apsolutnog smanjenja broja poduzeća u poslovanju za 44, odnosno relativno za 4,9%. Prema obračunu sati rada, ova je djelatnost zapošljavala ukupno 5.597, 5.865 i 5.892 zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. Prema broju zaposlenih (gledano u satima rada), poddjelatnost Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem zapošljava najveći dio od ukupno zaposlenih u toj djelatnosti, čak 98,17% u 2012.




  • Većina je kapitala u domaćem vlasništvu. Prema ponderiranom udjelu, domaći kapital sudjeluje sa 77,50%. Koncentracija je visoka u ovoj djelatnosti. Od 849 poduzeća, najvećih 70 stvara 80% ukupnih prihoda, a 100 ih čini 80% ukupne aktive. Koncentracija je visoka i po ostalim promatranim financijskim kategorijama.




  • Ukupna aktiva (pasiva) djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. smanjena za 8,42%. Smanjenje je zabilježeno i kod kratkotrajne i dugotrajne imovine. U dugotrajnoj imovini više od 90% činila je materijalna imovina, a u kratkotrajnoj su prevladavala potraživanja od kupaca s udjelom od 44%, zbog čega se može pretpostaviti da je ova djelatnost izložena duljem vremenu naplate. Preko 97% aktive (pasive) cjelokupne djelatnosti otpada na poddjelatnost Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem. U strukturi pasive najveći udio u djelatnosti činile su kratkoročne obveze (46,12% u 2012.), zatim kapital i rezerve (30,50% u 2012.), a najmanji udio činile su dugoročne obveze (21,73% u 2012.).




  • Ukupni prihodi i rashodi ove djelatnosti povećani su u razdoblju 2010. – 2012., i to za 1,58% na 2,79 milijardi kuna, odnosno za 1,55% na 2,75 milijardi kuna (2010. – 2012.). U sve tri promatrane godine kumulativna dobit djelatnosti bila je veća od kumulativnog gubitka. Preko 95% ukupnih prihoda i rashoda otpadalo je na poslovne prihode i rashode. Poddjelatnost Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem ostvaruje najviše prihoda i rashoda djelatnosti (>96%).




  • Profitabilnost djelatnosti je u sve tri godine (2010. – 2012.) bila pozitivna prema pokazateljima povrata, ali na niskim stopama (<2% po svim promatranim pokazateljima). EBITDA je smanjena zbog pada profitabilnosti iz redovnog poslovanja u poddjelatnoti C18.1. Smanjena je i vrijednost stvorene dodane vrijednosti i bruto operativnog viška. Ni jedan od ovih pokazatelja nije zabrinjavajući, ali je vidljivo da poddjelatnost C18.1 stalno posluje na rubu profitabilnosti. Nasuprot tome, mnogo manja poddjelatnost C18.2 je u 2011. i 2012. ostvarila visoke stope povrata, naglo povećala prihode i učetverostručila EBITDA.




  • Trgovinska bilanca djelatnosti bila je negativna u razdoblju 2010. – 2012., ali je minus znatno smanjen u 2012. (na -63,04 milijuna kuna s početnih -157,98 milijuna kuna). I uvoz i izvoz povećani su, ali je izvoz rastao znatno većom stopom. Dakle, usporedne prednosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni poboljšane su, iako su i dalje bile nepovoljne. Gledajući po poddjelatnostima, C18.1 je odgovorna za cijeli minus na vanjskotrgovinskoj bilanci, dok je C18.2 u razdoblju 2010. – 2012. uspjela stvoriti višestruko veći izvoz od uvoza.




  • Bruto dodana vrijednost djelatnosti u apsolutnom je padu od 4,75% u razdoblju 2010. – 2012. Pokazatelj specijalizacije ukazuje na umjereno visoku i visoku intraindustrijsku razmjenu pripadajuće djelatnosti (što je uzrokovano snažnim rastom izvoza djelatnosti). Utjecaj države u vidu subvencija i potpora iznosi <0,6% u ukupnim prihodima.



  • Proizvodnost rada pada u razdoblju 2010. – 2012. za 3,70% (zbog istovremenog smanjivanja broja zaposlenih i više nego proporcionalnog smanjivanja bruto dodane vrijednosti). Proizvodnost kapitala raste u cjelokupnom promatranom razdoblju zbog smanjenja proizvodne imovine tri puta većom stopom od smanjenja ostvarene bruto dodane vrijednosti.




  • Pregledom izabranih pokazatelja likvidnosti može se zaključiti kako je likvidnost mjerena koeficijentom tekuće likvidnosti ispod zahtijevanih vrijednosti. Kad se oduzmu zalihe u 2012. je vidljivo da ova djelatnost nema dovoljno likvidne imovine za pokriće tekućih obveza, čemu treba pridodati činjenicu da je likvidnost smanjivana iz godine u godinu. Ukupna zaduženost umjereno je visoka, iako otplata kamata nije upitna. Operativne su zarade u 2012. bile 6,48 puta veće od troška kamata.




  • Broj zaposlenih u djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. smanjen za 1,09% na 5892 radnika. I jedna i druga poddjelatnost doprinijele su tome. U istom razdoblju neto plaće gotovo da se i nisu mijenjale (pad od 0,01%), dok su u prosjeku bruto plaće pale za 2,58%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (59,68% u 2012.).




  • Djelatnost tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa u Hrvatskoj obilježava nizak potencijal rasta sve većeg broja konkurenata tiskanim izdanjima (knjige, časopisi, novine) u obliku elektroničkih knjiga i ostalih elektroničkih izdanja, dostupnosti svih sadržaja na Internetu te masovnog prelaska oglašavanja u tiskanim izdanjima na oglašavanje u elektroničkim izdanjima te putem različitih socijalnih mreža.



  • Jedan od važnijih ograničavajućih čimbenika u rastu ove industrije nalazi se u činjenici da sirovine u Hrvatskoj nisu raspoložive te se sav repromaterijal (prvenstveno papir, tiskarske boje i tiskarske ploče) uvozi.


Zaključni prikaz pokazatelja




Tablica 72. Kvantitativni pokazatelji (C18)

Pokazatelj

2010.

2011.

2012.

Verižni indeksi proizvođačkih cijena

120,40

125,70

141,41

Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje

95,7

96,3

88,3

Broj zaposlenih prema satima rada

5.957

5.865

5.892

Ukupni prihod (HRK)

2.752.559.334

2.843.361.407

2.796.064.348

EBITDA (HRK)

323.723.396

284.041.007

278.487.094

Operativna marža profita (%)

4,13

3,27

3,19

Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)

462.071

484.802

474.553

Bruto dodana vrijednost (HRK)

959.772.651

905.707.576

914.202.390

Dobitak po zaposlenome (HRK)

17.786

19.037

28.036

Gubitak po zaposlenome (HRK)

14.371

16.983

24.566

Odnos izvoza i uvoza

0,446

0,626

0,785

Trgovinska bilanca (HRK)

-157.983.143

-110.851.143

-63.407.477

Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)

4,62

6,51

8,28

RCA

-1,355

-0,824

-0,439

Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)

2,41

1,95

2,00

Grubell-Lloydov indeks

0,617

0,770

0,880

Proizvodnost rada (HRK)

161.117

154.426

155.160

Proizvodnost kapitala

0,67

0,69

0,73

Jedinični trošak rada (HRK)

0,57

0,59

0,58

Koeficijent zaduženosti

0,67

0,66

0,68


Tablica 73. Kvalitativni pokazatelji (C18)

Čimbenici razvoja

Analiza utjecaja

Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika

Radna snaga i ostali prirodni resursi kvalitetni i dostupni. Kapital manje dostupan.

Obilježja potražnje

Radi se o proizvodima koje nadalje prodaju druge industrije (izdavačka) ili ih koriste u marketinške svrhe (osobito uslužne djelatnosti poput trgovine i turizma).

Tehnološka opremljenost

Tehnološka opremljenost vrlo je dobra.

Izdaci za istraživanje i razvoj

Neznatni izdaci za istraživanje i razvoj.

Zakonodavno okruženje

Nema znatnog utjecaja na razvoj industrije.

Koncentracija u djelatnosti

100 poduzeća ostvaruje 92% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 74% zaposlenih u djelatnosti.

Izvozni potencijal

Izvozni potencijal postoji.

Potencijal rasta i zapošljavanja

Potencijal rasta na domaćem tržištu je slab, a isti je moguć jedino putem širenja izvozne aktivnosti. Svojim potencijalom ističe se poddjelatnost C18.1 Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem.

Ovisnost o uvozu

Velika ovisnost o sirovinama iz uvoza. Velika ovisnost o sirovinama iz uvoza.

Download 1,71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   29   30   31   32   33   34   35   36   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish