|
C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Djelatnost tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa (C18) uključuje tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem (C18.1) te umnožavanje snimljenih zapisa (C18.2).
-
Tiskarska industrija u Kini spada među najbrže rastuću tiskarsku industriju u svijetu i predstavlja veliku opasnost europskoj tiskarskoj industriji. Prednost je prije svega jeftina radna snaga. Konkurentske prednosti nad tiskarskom industrijom Europe i SAD-a postiže u sljedećim tiskarskim kategorijama: dječje knjige, kalendari, imenici i znanstvene knjige.
-
Globalno tržište tiskarskih usluga posljednjih deset godina ravnomjerno je raspoređeno između glavnih tržišnih igrača iz Azije, Amerike i Europe. Na samom vrhu četiri su najjače komercijalne tiskare – dvije iz Japana i dvije iz Sjeverne Amerike, dok najjača tiskara kroz cijelo promatrano razdoblje ne prelazi udio od 4,2% u ukupnom svjetskom tržištu komercijalnog tiska.
-
Smjer kretanja tiskarske industrije teško je predvidjeti. Međutim, nesporna je promjena funkcije samog tiska kao takvog. Dok su nekada tiskani materijali služili prvenstveno za informiranje, učenje i komunikaciju, danas se oni sve više koriste u marketinške i prodajne svrhe.
-
Globalni trend oguhvaća i smanjivanje samih naklada, odnosno serija tiskanih materijala, što ukazuje na činjenicu da su tiskani materijali nekada bili namijenjeni širokoj publici, dok su danas naklade pojedinog tiska sve više u padu, a tiskani se materijali sve više personaliziraju i namjenjuju uskom tržišnom segmentu.
-
Ova djelatnost jedna je od važnijih gospodarskih djelatnosti EU-a s obzirom na njezin doprinos zaposlenosti, razvoju pratećih industrija, poduzetništvu i BDP-u.
-
Konkurentsku prednost europske tiskarske industrije još je uvijek potrebno tražiti u proizvodnji kvalitetnijih i luksuznijih tiskarskih proizvoda te proizvoda za koje je od presudnog značenja brzina izrade i distribucije na domaća, odnosno lokalna tržišta.
-
Tiskarsku industriju zemalja EU-a karakterizira strukturna prekapacitiranost te snažan pritisak na stalno spuštanje cijena.
-
Tiskarska industrija EU-a teži načelu održivosti kao jednom od osnovnih ciljeva.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
U industrijskoj djelatnosti tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa, što se tiče udjela pojedine poddjelatnosti u strukturi ukupnih prihoda, daleko najveći udio u ukupnim prihodima ima poddjelatnost 18.1.
-
U toj su djelatnosti u 2011. bila 893 poduzeća, a kasnije 849 poduzeća. Dakle, u tom je razdoblju došlo do apsolutnog smanjenja broja poduzeća u poslovanju za 44, odnosno relativno za 4,9%. Prema obračunu sati rada, ova je djelatnost zapošljavala ukupno 5.597, 5.865 i 5.892 zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. Prema broju zaposlenih (gledano u satima rada), poddjelatnost Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem zapošljava najveći dio od ukupno zaposlenih u toj djelatnosti, čak 98,17% u 2012.
-
Većina je kapitala u domaćem vlasništvu. Prema ponderiranom udjelu, domaći kapital sudjeluje sa 77,50%. Koncentracija je visoka u ovoj djelatnosti. Od 849 poduzeća, najvećih 70 stvara 80% ukupnih prihoda, a 100 ih čini 80% ukupne aktive. Koncentracija je visoka i po ostalim promatranim financijskim kategorijama.
-
Ukupna aktiva (pasiva) djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. smanjena za 8,42%. Smanjenje je zabilježeno i kod kratkotrajne i dugotrajne imovine. U dugotrajnoj imovini više od 90% činila je materijalna imovina, a u kratkotrajnoj su prevladavala potraživanja od kupaca s udjelom od 44%, zbog čega se može pretpostaviti da je ova djelatnost izložena duljem vremenu naplate. Preko 97% aktive (pasive) cjelokupne djelatnosti otpada na poddjelatnost Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem. U strukturi pasive najveći udio u djelatnosti činile su kratkoročne obveze (46,12% u 2012.), zatim kapital i rezerve (30,50% u 2012.), a najmanji udio činile su dugoročne obveze (21,73% u 2012.).
-
Ukupni prihodi i rashodi ove djelatnosti povećani su u razdoblju 2010. – 2012., i to za 1,58% na 2,79 milijardi kuna, odnosno za 1,55% na 2,75 milijardi kuna (2010. – 2012.). U sve tri promatrane godine kumulativna dobit djelatnosti bila je veća od kumulativnog gubitka. Preko 95% ukupnih prihoda i rashoda otpadalo je na poslovne prihode i rashode. Poddjelatnost Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem ostvaruje najviše prihoda i rashoda djelatnosti (>96%).
-
Profitabilnost djelatnosti je u sve tri godine (2010. – 2012.) bila pozitivna prema pokazateljima povrata, ali na niskim stopama (<2% po svim promatranim pokazateljima). EBITDA je smanjena zbog pada profitabilnosti iz redovnog poslovanja u poddjelatnoti C18.1. Smanjena je i vrijednost stvorene dodane vrijednosti i bruto operativnog viška. Ni jedan od ovih pokazatelja nije zabrinjavajući, ali je vidljivo da poddjelatnost C18.1 stalno posluje na rubu profitabilnosti. Nasuprot tome, mnogo manja poddjelatnost C18.2 je u 2011. i 2012. ostvarila visoke stope povrata, naglo povećala prihode i učetverostručila EBITDA.
-
Trgovinska bilanca djelatnosti bila je negativna u razdoblju 2010. – 2012., ali je minus znatno smanjen u 2012. (na -63,04 milijuna kuna s početnih -157,98 milijuna kuna). I uvoz i izvoz povećani su, ali je izvoz rastao znatno većom stopom. Dakle, usporedne prednosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni poboljšane su, iako su i dalje bile nepovoljne. Gledajući po poddjelatnostima, C18.1 je odgovorna za cijeli minus na vanjskotrgovinskoj bilanci, dok je C18.2 u razdoblju 2010. – 2012. uspjela stvoriti višestruko veći izvoz od uvoza.
-
Bruto dodana vrijednost djelatnosti u apsolutnom je padu od 4,75% u razdoblju 2010. – 2012. Pokazatelj specijalizacije ukazuje na umjereno visoku i visoku intraindustrijsku razmjenu pripadajuće djelatnosti (što je uzrokovano snažnim rastom izvoza djelatnosti). Utjecaj države u vidu subvencija i potpora iznosi <0,6% u ukupnim prihodima.
-
Proizvodnost rada pada u razdoblju 2010. – 2012. za 3,70% (zbog istovremenog smanjivanja broja zaposlenih i više nego proporcionalnog smanjivanja bruto dodane vrijednosti). Proizvodnost kapitala raste u cjelokupnom promatranom razdoblju zbog smanjenja proizvodne imovine tri puta većom stopom od smanjenja ostvarene bruto dodane vrijednosti.
-
Pregledom izabranih pokazatelja likvidnosti može se zaključiti kako je likvidnost mjerena koeficijentom tekuće likvidnosti ispod zahtijevanih vrijednosti. Kad se oduzmu zalihe u 2012. je vidljivo da ova djelatnost nema dovoljno likvidne imovine za pokriće tekućih obveza, čemu treba pridodati činjenicu da je likvidnost smanjivana iz godine u godinu. Ukupna zaduženost umjereno je visoka, iako otplata kamata nije upitna. Operativne su zarade u 2012. bile 6,48 puta veće od troška kamata.
-
Broj zaposlenih u djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. smanjen za 1,09% na 5892 radnika. I jedna i druga poddjelatnost doprinijele su tome. U istom razdoblju neto plaće gotovo da se i nisu mijenjale (pad od 0,01%), dok su u prosjeku bruto plaće pale za 2,58%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (59,68% u 2012.).
-
Djelatnost tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa u Hrvatskoj obilježava nizak potencijal rasta sve većeg broja konkurenata tiskanim izdanjima (knjige, časopisi, novine) u obliku elektroničkih knjiga i ostalih elektroničkih izdanja, dostupnosti svih sadržaja na Internetu te masovnog prelaska oglašavanja u tiskanim izdanjima na oglašavanje u elektroničkim izdanjima te putem različitih socijalnih mreža.
-
Jedan od važnijih ograničavajućih čimbenika u rastu ove industrije nalazi se u činjenici da sirovine u Hrvatskoj nisu raspoložive te se sav repromaterijal (prvenstveno papir, tiskarske boje i tiskarske ploče) uvozi.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 72. Kvantitativni pokazatelji (C18)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
120,40
|
125,70
|
141,41
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
95,7
|
96,3
|
88,3
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
5.957
|
5.865
|
5.892
|
Ukupni prihod (HRK)
|
2.752.559.334
|
2.843.361.407
|
2.796.064.348
|
EBITDA (HRK)
|
323.723.396
|
284.041.007
|
278.487.094
|
Operativna marža profita (%)
|
4,13
|
3,27
|
3,19
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
462.071
|
484.802
|
474.553
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
959.772.651
|
905.707.576
|
914.202.390
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
17.786
|
19.037
|
28.036
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
14.371
|
16.983
|
24.566
|
Odnos izvoza i uvoza
|
0,446
|
0,626
|
0,785
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
-157.983.143
|
-110.851.143
|
-63.407.477
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
4,62
|
6,51
|
8,28
|
RCA
|
-1,355
|
-0,824
|
-0,439
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
2,41
|
1,95
|
2,00
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,617
|
0,770
|
0,880
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
161.117
|
154.426
|
155.160
|
Proizvodnost kapitala
|
0,67
|
0,69
|
0,73
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,57
|
0,59
|
0,58
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,67
|
0,66
|
0,68
|
Tablica 73. Kvalitativni pokazatelji (C18)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga i ostali prirodni resursi kvalitetni i dostupni. Kapital manje dostupan.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se o proizvodima koje nadalje prodaju druge industrije (izdavačka) ili ih koriste u marketinške svrhe (osobito uslužne djelatnosti poput trgovine i turizma).
|
Tehnološka opremljenost
|
Tehnološka opremljenost vrlo je dobra.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Neznatni izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema znatnog utjecaja na razvoj industrije.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
100 poduzeća ostvaruje 92% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 74% zaposlenih u djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal postoji.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta na domaćem tržištu je slab, a isti je moguć jedino putem širenja izvozne aktivnosti. Svojim potencijalom ističe se poddjelatnost C18.1 Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem.
|
Ovisnost o uvozu
|
Velika ovisnost o sirovinama iz uvoza. Velika ovisnost o sirovinama iz uvoza.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
