|
C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Djelatnost Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (C20) uključuje proizvodnju osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkoga kaučuka u primarnim oblicima (C20.1), proizvodnju pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda (C20.2), proizvodnju boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova (C20.3), proizvodnju sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih preparata (C20.4), proizvodnju ostalih kemijskih proizvoda (C20.5) i proizvodnju umjetnih vlakana (C20.6).
Globalni trendovi razvoja -
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda djelatnost je čiji se proizvodi koriste u gotovo svim segmentima gospodarstva i širokoj potrošnji. Stoga je ova djelatnost vrlo značajna za funkcioniranje i razvoj cjelokupnog gospodarstva, ali je ujedno i ciklički snažno ovisna o stanju i kretanjima u nacionalnom gospodarstvu.
-
Globalno tržište kemikalija i kemijskih proizvoda u posljednjih dvadeset godina obilježeno je velikim strukturnim promjenama, kao i geografskom redistribucijom proizvodnje i potrošnje. Jasno se uočava i izmještanje svjetske proizvodnje iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju, poglavito u Kinu i zemlje jugoistočne Azije. Razloge prvenstveno treba tražiti u potrazi za nižim troškovima proizvodnje gdje je znatnu ulogu odigrala svjetska gospodarska kriza, ali i u pojačanoj svijesti o dobrobiti čovjeka i prirodnog okoliša u razvijenim zapadnim zemljama zbog čega kemijska industrija ponekad ima pridjevak nepoželjne od strane udruga civilnog društva i/ili šire društvene zajednice. Stoga zakonodavstva razvijenih zapadnih zemalja od proizvođača zahtjevaju zadovoljavanje visokih standarda zaštite okoliša i zdravlja ljudi u proizvodnim procesima. Takva zakonska regulativa u razvijenim zemljama nametnula je dodatni pritisak na profitabilnost industrije, zbog čega se proizvodni pogoni sele u zemlje u kojima ekološki standardi nisu na razini onih koji se primjenjuju u razvijenim zemljama, pogotovo u one istočne zemlje koje raspolažu sa sirovinskom bazom.
-
Ukupan promet kemikalijama i kemijskim proizvodima na je svjetskoj razini iznosio 2.744 milijarde eura u 2011. Razina prometa potvrdila je značajan oporavak ove djelatnosti na globalnoj razini i predstavlja porast od 11,6% u odnosu na 2010. U razdoblju 2001. – 2011. vrijednost prometa kemikalijama i kemijskim proizvodima porasla je za 95%, što ukazuje na potencijal za rastom.
-
Snažan razvoj kemijske industrije u zemljama u razvoju omogućili su transferi tehnologija iz razvijenih zemalja, putem zajedničkih i strateških ulaganja kao i drugih oblika investicija u te zemlje.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Europska proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda i dalje je pri samom vrhu na globalnoj razini, premda je izgubila značajan tržišni udio prvenstveno od strane azijskih zemalja. Vrijednost proizvedenih dobara u zemljama EU-a iznosila je 539 milijardi eura odnosno 19,64% ukupne svjetske proizvodnje u 2011. Zajedno s ostalim europskim zemljama, ukupna vrijednost proizvodnje kemikalija iznosila je 642 milijarde eura iz čega je razvidno da Europa doprinosi globalnoj kemijskoj industriji s 23,4%.
-
Unatoč neprestanome rastu proizvodnje, Europska unija izgubila je svoju lidersku poziciju na globalnom tržištu gdje ju je nadmašila Kina. Premda je prosječna godišnja stopa rasta vrijednosti proizvodnje u razdoblju 2001. – 2011. u EU iznosila zadovoljavajućih 2,52%, Kina je u istome razdoblju zabilježila rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 20,5%, čime je zauzela vodeće globalno mjesto u kemijskoj industriji. Kemijska industrija EU-a raste znatno sporije od svjetskoga prosjeka, i to zbog strogog zakonodavstva po pitanju ekoloških standarda i relativno visokih troškova rada u odnosu na globalnu konkurenciju.
-
EU i dalje ostaje vodeći svjetski izvoznik kemikalija i kemijskih proizvoda s udjelom u svjetskom izvozu od 43%. Druga je Kina s udjelom u svjetskom izvozu od 34%, a potom zemlje NAFTA-e s 14% ukupnog svjetskog izvoza. Zemlje EU-a s udjelom od 37% u ukupnom svjetskom uvozu dijele prvo mjesto s Kinom. Kemijska industrija zemalja Latinske Amerike, Afrike i Oceanije sudjeluju sa svega 4% u ukupnom svjetskom izvozu, odnosno s 9% u uvozu.
-
Najveći suficit u trgovini s inozemstvom ostvaruju specijalne kemikalije i potrošačke kemikalije, koje ujedno bilježe i najveće stope rasta u bilanci međunarodne razmjene. Petrokemijski proizvodi i polimeri bilježe pad suficita vanjskotrgovinske razmjene, s time da je pad suficita međunarodne razmjene petrokemijskih proizvoda vrlo snažno izražen, dok je kod polimera gotovo neprimjetan. Osnovni anorganski spojevi jedine su vrste kemikalije kod kojih Europska unija ostvaruje deficit u razmjeni s inozemstvom.
-
Kemijska industrija EU-a izravno zapošljava 1,19 milijuna radnika, dok je broj posredno zaposlenih radnika dvostruko veći. U razdoblju 2001. – 2011. broj zaposlenih smanjivao se po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,9%. Smanjenje je bilo uzrokovano zahtjevima za povećanjem učinkovitosti u proizvodnji, a kasnije i izravnim djelovanjem globalne gospodarske krize. S gospodarskim oporavkom broj zaposlenika se opet lagano počeo povećavati.
-
U razdoblju 2001. – 2011. prosječni trošak radnika u kemijskoj industriji porastao je za 35%. Trošak radne snage u kemijskoj je industriji za 56% veći od industrijskog prosjeka u EU te čini 12,5% ukupnih troškova proizvodnje.
-
Zajedno s povećanjem učinkovitosti radne snage, u djelatnosti su jasno izražena nastojanja za učinkovitijim korištenjem energije i potrebnih sirovina, koji zajedno predstavljaju najznačajnije troškove u industriji. Najviše se smanjila potrošnja plina, i to za čak 30% u razdoblju 2010. – 2012., dok se potrošnja nafte i električne energije smanjila za 18% odnosno 10%. Unatoč ukupnom smanjenju potrošnje energije za 20%, proizvodnja je porasla za preko 70%, što je za učinak imalo smanjenje intenziteta potrošnje energije za 53,4% u promatranom razdoblju. Prosječno smanjenje intenziteta potrošnje energije u promatranome razdoblju iznosilo je 3,8% godišnje, pri čemu nadmašuje prosjek EU industrije (smanjenje od 2,1% godišnje, odnosno ukupno 34,6% u promatranom razdoblju).
-
Godišnji prosjek ulaganja u istraživanje i razvoj na razini EU-a u razdoblju 1991. – 2009. iznosio je 7,7 milijardi eura. U navedenome razdoblju ne postoje velika godišnja odstupanja s obzirom na apsolutni iznos ulaganja. Ipak, promatrajući intenzitet istraživanja i razvoja, odnosno udio investicija u istraživanje i razvoj u odnosu na prihode od prodaje, zamjetno je opadanje ukupnih izdataka u istraživanje i razvoj.
-
Japan i SAD značajno su ispred zemalja EU-a po razini ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na prihode od prodaje. Prosjek intenziteta istraživanja i razvoja zemalja EU-a u promatranome je razdoblju iznosio 2% godišnje, dok je prosjek SAD-a iznosio 2,8%, a Japana čak 5,1% godišnje.
-
U razdoblju 1990. – 2010. emisija stakleničkih plinova u stalnom je padu i odražava uspjeh zacrtane politike zemalja EU-a o ograničavanju ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. U promatranome se razdoblju emisija stakleničkih plinova smanjila za 50%.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda je 2012. zapošljavala 7.180 zaposlenika. U 2012. godini u ovoj je djelatnosti poslovalo 278 poduzeća. Može se zamijetiti da, iako je došlo do povećanja broja aktivnih poduzeća, u istome se razdoblju smanjio broj zaposlenih, što znači da je došlo do otpuštanja radnika. Tako je u 2011. uodini u prosjeku svako poduzeće zapošljavalo 27,74 radnika, a taj se broj godinu dana kasnije smanjio na 25,83 radnika.
-
Gotovo 80% prihoda cjelokupne djelatnosti stvara tek 13 poduzeća (4,67%). Oko 73% aktive i 75% zaposlenih imaju 23 poduzeća. Gledano prema aktivnostima uvoza i izvoza, koncentracija djelatnosti relativno je jača pa tako 5 poduzeća sudjeluje u 77% ukupnog izvoza djelatnosti, dok je kod uvoza riječ o 9 poduzeća. Prema strukturi vlasništva približno 30% kapitala inozemnog je porijekla, dok je ostatak u domaćem vlasništvu.
-
U razdoblju 2010. – 2012. aktiva na razini industrijske djelatnosti smanjila se za 9,02%. Slična dinamika kretanja zamjetna je i kod kratkotrajne i dugotrajne imovine. U dugotrajnoj imovini najveći pad zabilježila je dugotrajna financijska imovina s 2.506.217.809 kuna u 2010. na 672.422.771 kunu u 2012. (pad od 73%), najviše zbog smanjenja udjela kod povezanih poduzetnika (78%).
-
U 2010. godini u strukturi pasive, najveći udio imali su kapital i rezerve te kratkoročne obveze. U 2012. najveći udio imaju kratkoročne obveze (56%), a potom kapital i rezerve (31%). Pad kapitala i rezervi uzrokovan je velikim povećanjem prenesenog gubitka, sa 458.440.217 kuna u 2010. na 1.454.668.196 kuna u 2012. Također, u promatranome je razdoblju djelatnost povećala kumulativni gubitak za gotovo 4 puta, s 250 milijuna kuna u 2010. na 935 milijuna kuna u 2012. Ukupne dugoročne obveze smanjile su se za 43,47%, ponajviše zbog smanjenja obveza za zajmove, depozite i ostalo za čak 92%. S druge strane, povećale su se kratkoročne obveze za 49%, i to zbog povećanja obveza prema povezanim poduzetnicima (72%) te obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama (52%).
-
Obujam poslovanja u ovoj je djelatnosti smanjen u razdoblju 2010. – 2012. Poslovni prihodi pali su na razinu ispod razine iz 2010. Poslovni prihodi činili su 98% ukupno ostvarenih prihoda u ovoj djelatnosti, dok su poslovni rashodi činili 89% ukupno ostvarenih rashoda. Naime, u sve tri promatrane godine kumulativni gubitak djelatnosti znatno je viši od kumulativne dobiti, pogotovo u zadnjoj promatranoj godini kada ukupni gubitak razdoblja iznosi -935.064.830 kuna. U odnosu na prvu promatranu godinu, to je povećanje gubitka od 273%. Gubitak je uzrokovan prestankom proizvodnje plastike u primarnom obliku u tvrtki Dioki.
-
Tri poddjelatnosti (proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkog kaučuka u primarnim oblicima; proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda; proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova) najviše pridonose stvaranju dobiti djelatnosti, s ukupno 70%. U stvaranju gubitka, posebno se ističe proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkog kaučuka u primarnim oblicima, koja stvara 93% gubitka djelatnosti.
-
Operativna marža profita je u razdoblju 2010. – 2012. smanjena, a u svim je razdobljima negativna što je uzrokovano negativnom vrijednosti neto financijske imovine. Pri tome sve poddjelatnosti osim C20.1 imaju pozitivnu operativnu maržu profita. Vidljiv je pad i stope bruto operativnog viška djelatnosti kao i vrijednosti stvorene dodane vrijednosti. Dobit po zaposlenome je u padu, dok je gubitak po zaposlenome u stalnome rastu u promatranome razdoblju na razini industrije.
-
Djelatnost u promatranome razdoblju ima nezadovoljavajući stupanj ekonomičnosti, odnosno omjer ukupnih prihoda i rashoda manji je od jedan. Također, pokazatelj zaduženosti neto duga/EBITDA na razini djelatnosti u padu je u promatranome razdoblju, pri čemu ni jedna od pripadajućih poddjelatnosti nema zadovoljavajuće vrijednosti mjerene ovim pokazateljem. ROA, ROE i ROI bilježe negativne vrijednosti i primjetan pad u promatranome razdoblju.
-
U 2012. primjetan je pad vrijednosti izvoza u odnosu na 2011. (pad od 16,77%), ali i uvoza (pad od 26,83%) promatrane djelatnosti. S obzirom da je pad uvoza veći od pada izvoza, na neto razini dolazi do povećanja neto izvoza od 29,07%, koji je u 2012. iznosio 891 milijun kuna.
-
Bruto dodana vrijednost djelatnosti u promatranome je razdoblju iskazala ukupni pad od 8,13%, dok se na razini poddjelatnosti izdvaja C20.2 s relativnim porastom od 64,23%.
-
U ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva ova djelatnost čini udio od 0,46% u 2011. (podaci za 2012. su nedostupni). Udio bruto dodane vrijednosti djelatnosti u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije u stalnome je padu u promatranome razdoblju, što je sukladno apsolutnom smanjenju BDV-a.
-
Ukupni pad prihoda djelatnosti u razdoblju 2010. – 2012. iznosio je 3,91%, što je manje od pada bruto dodane vrijednosti. Porast prihoda od dotacija, državnih potpora i subvencija u istome je razdoblju iznosio 2533%, pa u posljednjoj promatranoj godini iznosi 113 milijuna kuna.
-
Proizvodnost rada je u razdoblju 2010. – 2012. smanjena i to za 4,61%. Proizvodnost kapitala smanjena je za još većih 20,32%. Naime, bruto dodana vrijednost proporcionalno je smanjena više nego što je smanjen broj zaposlenih, a istovremeno je djelatnost povećala vrijednost kapitalne imovine za 15%. Jedinični trošak rada je u trogodišnjem razdoblju porastao na 0,68 kuna uslijed istovremenog povećanja troška rada (unatoč smanjenju zaposlenih) i smanjenja ostvarene bruto dodane vrijednosti.
-
Udio ulaganja u istraživanje i razvoj djelatnosti u ukupnim ulaganjima u istraživanje razvoj cjelokupne prerađivačke industrije iznosi 4,27%; u apsolutnom iznosu to je 17,2 milijuna kuna. Odnos ulaganja u istraživanje i razvoj i bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije čini zanemarivih 0,04%.
-
Primjetan je pad vrijednosti koeficijenata tekuće, ubrzane i trenutne likvidnosti u razdoblju 2010. – 2012., ukazujući time na nedovoljnu likvidnost djelatnosti. Pojedinačno je najlošija poddjelatnost C20.1, a primjerenu razinu likvidnosti iskazuje poddjelatnost C20.5. Najveći pad pokazatelja likvidnosti iskazala je poddjelatnost C20.2, dok se za poddjelatnost C20.3 može reći da ima pretjeranu likvidnost u posljednjem promatranome razdoblju.
-
Koeficijent zaduženosti ne ukazuje na visoku zaduženost djelatnosti, ali ukazuje na povećanje zaduženosti u promatranome razdoblju. Na razini djelatnosti zabrinjavaju iznimno niske vrijednosti pokrića troškova kamata operativnoj zaradi, što je uzrokovano već spomenutim iznimnim smanjenjem EBITDA.
-
Broj zaposlenih u ovoj se djelatnosti u razdoblju 2010. – 2012. kretao redom 7.455, 7.546 i 7.180, što je pad od 3,69% ili 275 osoba u promatranome razdoblju. U prerađivačkoj industriji to predstavlja udio od 3,20% ukupnog broja zaposlenih, a u ukupnom gospodarstvu 0,50%.
-
Najveći pad broja zaposlenih odnosi se na poddjelatnost C20.1 (pad od 3,96%) koja zapošljava najveći broj zaposlenih u ukupnoj djelatnosti (52,73%), dok je blagi rast broja zaposlenih primjetan u djelatnosti C20.4 koja zapošljava 20,88% ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti. U ostalim poddjelatnostima dolazi do pada broja zaposlenih. Prestanak proizvodnje plastike u primarnom obliku u tvrtki Dioki bio je i razlog najvećeg pada broja zaposlenih.
-
Na razini djelatnosti u razdoblju 2010. – 2012. dolazi do rasta neto plaća od 7,41%, dok su u prosjeku bruto plaće porasle za 5,03%. Dinamika kretanja neto i bruto plaća na razini poddjelatnosti približno je jednaka prethodno navedenoj, a jedino se izdvaja poddjelatnost C20.2 s rastom neto plaća od 70,01% i bruto plaća od 62,26%.
-
Prema uvidu u strukturu poddjelatnosti, najveći udio mjeren prema aktivi u djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda ostvaruje poddjelatnost Proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkog kaučuka u primarnim oblicima, koja je u 2012. prema svim promatranim vrijednostima sudjelovala s više od 50% udjela. Slijede poddjelatnosti proizvodnje ostalih kemijskih proizvoda s udjelima od 13% i više, te proizvodnja sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih preparata s udjelima od 10% i više. Ostale poddjelatnosti prema udjelima aktive i njenih podstavki čine manje od 10% djelatnosti C20.
-
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda ovisna je o stanju općeg gospodarstva, odnosno stanju u industrijskim granama koje su tradicionalno veliki potrošači kemijskih proizvoda. Trenutno je ova djelatnost izložena velikim troškovnim pritiscima uzrokovanima povećanjem cijena ulaznih sirovina, kao i povećanjem cijena energenata na domaćem tržištu. Prosječne plaće zaposlenika u djelatnosti smanjile su se u posljednjih nekoliko godina. Na prihodovnu stranu najsnažnije je izražen utjecaj smanjene potražnje, kako s domaćeg, tako i sa stranih tržišta. Ova djelatnost s druge strane ovisi o uvozu sirovina, prvenstveno s tržišta EU-a, budući da u Hrvatskoj ne postoji proizvodnja istih. Troškovi nabave sirovina na inozemnim tržištima, kao i trošak transporta do krajnjih potrošača, dodatno opterećuju marže proizvođača kemikalija.
-
Glavno ograničenje razvoja ove djelatnosti u Hrvatskoj je primjena relativno zastarjele tehnologije u odnosu na konkurente u EU. Djelatnost opterećuju i visoki troškovi vezani uz usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Kako su u postupku pristupanja EU proizvođači prilagodili svoju proizvodnju standardima EU, najznačajnija kapitalna ulaganja bila su u postrojenja za smanjenje štetnih emisija u okoliš.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 76. Kvantitativni pokazatelji (C20)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
109,10
|
107,80
|
105,01
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
106,7
|
99,4
|
92,8
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
7.455
|
7.546
|
7.180
|
Ukupni prihod (HRK)
|
7.378.692.433
|
7.805.196.311
|
7.089.978.410
|
EBITDA (HRK)
|
191.839.037
|
359.873.424
|
74.178.673
|
Operativna marža profita (%)
|
-1,10
|
1,07
|
-3,10
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
989.764
|
1.034.349
|
987.462
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
1.168.026.921
|
1.346.438.966
|
1.073.102.013
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
24.017
|
32.409
|
22.131
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
57.579
|
78.145
|
152.363
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,219
|
1,288
|
1,387
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
690.907.509
|
874.096.653
|
891.754.119
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
52,03
|
50,14
|
45,06
|
RCA
|
0,333
|
0,444
|
0,593
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
2,94
|
2,90
|
2,35
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,901
|
0,874
|
0,838
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
156.677
|
178.431
|
149.457
|
Proizvodnost kapitala
|
0,32
|
0,32
|
0,26
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,62
|
0,57
|
0,68
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,52
|
0,57
|
0,67
|
Tablica 77. Kvalitativni pokazatelji (C20)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Dostupnost radne snage i kapitala je zadovoljavajuća. U Hrvatskoj ne postoji proizvodnja potrebnih proizvodnih resursa. 6
|
Obilježja potražnje
|
Većinom proizvodnja intermedijarnih proizvoda namijenjenih industrijskim potrošačima, te krajnjih proizvoda za tržište široke potrošnje.
|
Tehnološka opremljenost
|
Dobra tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Umjereni izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Visoki zahtjevi po pitanju poštivanja ekoloških standarda u proizvodnji.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Relativno visoka koncentracija. 13 poduzeća ostvaruje 80% prihoda djelatnosti. 23 poduzeća zapošljavaju 80% radne snage u okviru djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal je visok.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta i zapošljavanja postoji, no ovisi o oporavku djelatnosti koje predstavljaju glavne kupce te kretanju potražnje na tržištima EU-a. Vrlo velike gubitke ostvaruje poddjelatnost C20.1 Proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkoga kaučuka u primarnim oblicima.
|
Ovisnost o uvozu
|
Visoka uvozna ovisnost proizvodnih sirovina.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
