|
C13 Proizvodnja tekstila
Proizvodnja tekstila (C13) obuhvaća poddjelatnosti pripreme i predenja tekstilnih vlakana (C13.1), tkanje tekstila (C13.2), dovršavanje tekstila (C13.3) i proizvodnju ostalog tekstila (C13.9).
-
Proizvodnja tekstila jedna je od najstarijih i najvećih svjetskih industrijskih djelatnosti te ima važnu ulogu u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, potencijalu zapošljavanja i trgovini u mnogim zemljama u razvoju. Niska kapitalna intenzivnost temeljno je obilježje djelatnosti proizvodnje tekstila i odjeće koja upućuju na činjenicu da se ova industrija teže prilagođava novim globalnim trendovima.
-
Na globalnoj razini proizvodnja tekstila doživjela je velike promjene u smjeru i obujmu tijekom 1990-ih godina kada su mnoge tvrtke premjestile dijelove proizvodnje u područja s nižim troškovima u cilju održavanja konkurentnosti. Proizvođači tekstila su uz premještanje proizvodnje u zemlje u razvoju (najčešće azijske zemlje) počeli i s outsourcingom određenih dijelova proizvodnje. Međutim, outsourcing se nije vršio u zemlje Azije, već najčešće u susjedne zemlje s kojima je sklopljen određeni trgovinski sporazum kojim je omogućen povoljan uvoz i izvoz. Azija, SAD i europske zemlje najveći su svjetski potrošači tekstila. No, veći se dio ovih proizvoda u navedenim zemljama uvozi.
-
Proizvodnja tekstila pogodna je za uključivanje u globalne lance vrijednosti jer se većina proizvoda može izvoziti u bilo kojoj fazi lanca, što je čini trgovinski intenzivnom i osjetljivom na promjene u trgovinskim režimima. Tekstilna poduzeća u razvijenim zemljama, za razliku od zemalja u razvoju, uglavnom proizvode kućne i industrijske tekstilne proizvode, koji su tehnološki napredniji i manje podložni dizajnerskim promjenama te imaju veću dodanu vrijednost proizvodnje.
-
Na makro razini više je načina na koje proizvodnja tekstila može utjecati na gospodarstvo mnogih zemalja u razvoju: proizvodnja tekstila glavni je izvor dohotka u mnogim zemljama; proizvodnja tekstila najveća je izvozna industrija u mnogim zemljama; proizvodnja tekstila izvor je radnih mjesta; proizvodnja tekstila omogućuje uključivanje u globalne proizvodne lance; aglomeracijski učinci; razvoj industrijske djelatnosti tekstila može voditi smanjivanju siromaštva u zemljama u razvoju i siromašnim zemljama svijeta.
-
Integracija različitih faza proizvodnje može omogućiti brže prilagođavanje potrebama tržišta i smanjivanje onih aktivnosti koje ne pridonose stvaranju dodane vrijednosti. Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuje poboljšanje mogućnosti nabave i stvaranje virtualne baze za razmjenu putem Interneta. Očekuje se i odmak od tradicionalnog načina kupovanja odjeće u trgovinama te razvijanje novih načina kupovanja koji omogućuju interaktivnu kupovinu od kuće.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Promjene u globalnom okruženju pružaju europskim poduzećima prilike za osvajanje novih tržišta, smanjivanje troškova i usvajanje novih znanja. S druge strane, izvor su povećane konkurencije. Europska proizvodnja tekstila obilježena je visokim stupnjem outsourcinga i jačanjem konkurencije iz zemalja s nižim troškovima rada, zbog njezine radne intenzivnosti, visokog udjela zapošljavanja slabo obrazovane radne snage i relativno niskih troškova ulaganja. Jednako kao i na globalnoj razini, tako je i na razini EU-a donošenje Sporazuma o tekstilu i odjeći imalo utjecaja na razmjenu. Otvaranje europskih tržišta za uvoz te ukidanje prepreka trgovini, zajedno s trendovima globalizacije i liberalizacije, još je više izložilo europske proizvođače konkurenciji zemalja s nižim troškovima.
-
Potražnja za tekstilom stabilna je i raste u posljednjem desetljeću. Proizvodnju tekstila u Europi obilježava rascjepkanost te kao takva nije konkurentna na velikim tržištima, odnosno tržištima na kojima se potražuju velike količine proizvoda. U posljednjim je godinama osobito ojačao trend koncentracije poduzeća u europskoj proizvodnji tekstila kao posljedica racionalizacije poslovanja i velikog porasta broja pripajanja i preuzimanja.
-
Svim zemljama EU-a koje proizvode tekstil zajedničko je smanjenje broja zaposlenih uz povećanje produktivnosti rada, a poduzeća koja su opstala iskorištavaju svoje tržišne niše u kojima brzo obrtanje, kvaliteta i mala serijska proizvodnja osiguravaju konkurentsku prednost.
-
Predviđaju se tri moguća scenarija razvoja europske industrijske djelatnosti proizvodnje tekstila do 2020.: (1) „Ograničenje globalizacije“ koje uključuje razmatranje različitih posljedica klimatskih promjena, (2) „Azijska dominacija - europska izvrsnost“ koja pretpostavlja jačanje sadašnjih trendova u budućnosti i (3) „Napredne nove zemlje članice“, opisuje situaciju u kojoj će EU i zemlje članice s niskim troškovima obraniti industrijsku bazu u Europi.
-
Budući razvoj proizvodnje tekstila određen je potrebama premještanja proizvodnje i outsourcinga, mogućnostima brzog odgovora na potrebe tržišta, osobito kada je riječ o modnim proizvodima, usmjerenost na aktivnosti s dodanom vrijednosti u kojima istraživanje i razvoj i dizajn predstavljaju ključne čimbenike. Razvoj ljudskih potencijala također je važan. Budući razvoj proizvodnje tekstila uvjetovan je globalnom konkurencijom osobito od strane azijskih zemalja, stvaranjem baze znanja, osiguravanjem brzog opsluživanja tržišta (kratko vrijeme od proizvodnje do plasiranja proizvoda na tržište), te troškovima očuvanja okoliša.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja tekstila u Hrvatskoj pala je 2011. u odnosu na 2010. za 11%, a 2012. za 18,7% u odnosu na 2010. Uspoređujući 2012. s 2011. godinom, ostvaren je pad proizvodnje od 8,6% u 2012. U prva četiri mjeseca 2013. ostvaren je rast od 4,4% u odnosu na prva četiri mjeseca 2012. Proizvođačke cijene porasle su za 5,3% 2012. u odnosu na 2010., a u travnju 2013. za 7,2 % u odnosu na 2010.
-
Proizvodnja tekstila prema obračunu sati rada zapošljava ukupno 4.179, 3.643, odnosno 3.475 osoba u 2010., 2011. i 2012. Broj poduzeća u djelatnosti iznosio je 252 u 2011. te 241 u 2012.
-
Više od 76% kapitala ove djelatnosti domaćeg je porijekla, a tek 20% inozemnog. Ukupna aktiva (pasiva) znatno je smanjena u razdoblju 2010. – 2011. i to za 26,5% te se trend smanjenja nastavio, iako u manjem iznosu, i u 2012. U toj se godini trend usporio, ali je i dalje ostao negativan. Preneseni gubitak povećan je u trogodišnjem razdoblju 2010. – 2012., a zadržana dobit je smanjena. Financijska pozicija ove djelatnosti pogoršana je u promatranom razdoblju.
-
Pad gospodarske aktivnosti djelatnosti može se vidjeti i u gotovo proporcionalnom smanjenju ukupnih prihoda i rashoda. Naime, u 2011. prihodi i rashodi činili su svega 86,7% odnosno 85,5% vrijednosti iz 2010., a u 2012. činili su 91,7% odnosno 91,3% vrijednosti iz 2011. Poslovni prihodi i rashodi u sve tri godine činili su više od 92% ukupnih prihoda i rashoda.
-
Pokazatelji profitabilnosti proizvodnje tekstila nisu bili pozitivni u razdoblju 2010. – 2012. EBITDA se neprestano smanjivao tijekom sve tri godine, a pokazatelji povrata (prinosa) bili su negativni sve tri godine. Ipak, treba naglasiti da su negativne stope smanjivane iz godine u godinu. Povećana je, stoga, stvorena dodana vrijednost, kao što je povećana i stopa bruto operativnog viška (odnos prihoda i rashoda povećan je u korist prihoda). Zabilježen je pad prihoda po zaposlenome (pad učinkovitosti radne snage).
-
Izvoz i uvoz smanjivali su se iz godine u godinu, s time da je odnos izvoza i uvoza također smanjen (izvoz pada brže od uvoza). Iako su uvozna zavisnost i prodor uvoza smanjeni, usporedne prednosti ove djelatnosti stalno su se smanjivale u promatranome razdoblju. Vanjskotrgovinska razmjena ove djelatnosti znatno je oslabljena, a njezin udio u ukupnim prihodima i rashodima djelatnosti pao je na 35,24% (izvoz) odnosno 31,86% (uvoz). Bruto dodana vrijednost smanjila se za 57,5 milijuna kuna, odnosno 15,16% (razdoblje 2010. – 2012.). Pokazatelj specijalizacije djelatnosti u promatranom razdoblju ukazuje na visoku (gotovo savršenu) intraindustrijsku razmjenu pripadajuće djelatnosti. Udio državnih potpora i subvencija u ukupnim prihodima višestruko je smanjen, s gotovo 1% iz 2010. na 0,27% u 2012.
-
Proizvodnost rada u razdoblju 2010. – 2012. povećala se za 2,03%, ali uz privremeno i naglo povećanje od 2010. do 2011., a potom slijedi proporcionalno slabiji pad u 2012., dok se jedinični trošak rada u trogodišnjem razdoblju smanjio s 0,66 na 0,64 kuna. Proizvodnost kapitala povećana je u promatranom trogodišnjem razdoblju, također uz nagli rast u 2011. i blaži pad u 2012. Ova djelatnost ostvarila je 15,16% pada u bruto dodanoj vrijednosti, ali je smanjila broj radnika za 16,85% i smanjila vrijednost kapitalne imovine za 32,85%. Povećanje proizvodnosti je stoga rezultat smanjivanja proizvodnih kapaciteta.
-
Ulaganje djelatnosti u istraživanje i razvoj gotovo je zanemarivo, svega 46.000 kuna u 2010. Ni u jednoj promatranoj godini (2010. – 2012.) vrijednost likvidne imovine (umanjene za zalihe) nije bila dovoljna za pokriće kratkoročnih obveza.
-
Analizom zaduženosti utvrđeno je kako je ukupna zaduženost povećana u razdoblju 2010.-2012., uz istovremeno smanjenu sposobnost otplate kamata. Unatoč tome, ukupna zaduženost i dalje nije na visokoj razini, a pozitivnim se smatra činjenica što je u godinama znatnog pada poslovne aktivnosti ova djelatnost uspjela smanjiti apsolutnu vrijednost dugoročnog duga prema bankama i drugim financijskim institucijama. Daljnji pad poslovne aktivnosti može ugroziti sposobnost otplate duga.
-
Broj zaposlenih u djelatnosti smanjen je za 16,85% u razdoblju 2010. – 2012. U istom razdoblju dolazi do rasta neto plaća od 2,48%, dok su u prosjeku bruto plaće pale za 0,43%. Pritom 90,52% svih zaposlenih u promatranoj djelatnosti ima srednju stručnu spremu i niže.
-
Proizvodnja ostalog tekstila u najvećoj mjeri utječe na financijske podatke i ukupni poslovni rezultat djelatnosti proizvodnje odjeće. Navedena poddjelatnost u 2012. čini 64,38% aktive, 62,37% ukupnih prihoda, 62,72% ukupnih rashoda, 45,47% dobiti, 52,90% gubitka, 69,10% EBITDA, 63,30% bruto dodane vrijednosti, 35,33% izvoza, 50,82% uvoza, te 66,16% zaposlenih u djelatnosti.
-
Hrvatsku proizvodnju tekstila obilježava duga tradicija u poslovanju, iskusna radna snaga, zemljopisna blizina europskim tržištima, kvaliteta proizvoda. S druge strane, slabosti industrije čine nizak udio bazne proizvodnje, ovisnost o uvoznom know-how, usitnjenost proizvodnje i niska ulaganja. Djelatnost karakterizira radna intenzivnost i visoka koncentracija tvornica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Udio u ukupnom broju poduzeća: 19% Krapinsko-zagorska županija, 19% Grad Zagreb, 13% Međimurska županija. Mnoge se vrste tekstilnih proizvoda više ne proizvode, što je izravni razlog pada zaposlenosti.
-
Ostala obilježja industrijske djelatnosti proizvodnje tekstila u Hrvatskoj jesu: privatiziranost poduzeća u djelatnosti; uključenost vlasnika poduzeća u upravljanje; smanjenje bazne proizvodnje; problemi naplate potraživanja; razjedinjenost; usitnjenost i slaba pregovaračka moć te strukturni problemi s kadrovima; nedostatak stabilnih i povoljnih izvora financiranja.
-
Proizvodnju tekstila obilježava i pad cjenovne konkurentnosti izvoza zbog gubitka sirovinske baze i potrebe nabave sirovina na međunarodnom tržištu, zaostajanje i na području inovacija, istraživanja i razvoja te aktivnosti usavršavanja, što sve utječe na izvoznu konkurentnost.
-
Ograničavajući čimbenici razvoja ove djelatnosti očituju se u sporim strukturnim prilagodbama, nedovoljnoj diversifikaciji izvoznih programa, a takva struktura povećava rizike gubitka tržišta i pada konkurentnosti. Pad konkurentnosti proizvodnje tekstila na međunarodnom tržištu popraćen je smanjenjem proizvodnje i padom zaposlenosti. Prepreke daljnjem razvoju nalaze se i u nabavi sirovina za proizvodnju te nelojalnoj konkurenciji iz slabo razvijenih ili drugih zemalja u razvoju. Problem je i nedovoljno razvijena i neučinkovita distribucijska mreža te previsoka cijena rada u odnosu na tržišta s kojima se natječe.
-
U djelatnosti postoji potencijal za zapošljavanje, no potrebno je prilagođavanje visina nadnica s obzirom na posebnost djelatnosti. Stvaranje vlastitih marki također ima potencijal rasta i razvoja, a cjelokupan proces proizvodnje može se obavljati u Hrvatskoj. Potrebna je i potiče se suradnja s drugim industrijskim djelatnostima, osobito na području trgovine i turizma.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 62. Kvantitativni pokazatelji (C13)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
111,00
|
105,20
|
100,10
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
111,6
|
89,0
|
91,4
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
4.179
|
3.643
|
3.475
|
Ukupni prihod (HRK)
|
1.396.497.846
|
1.211.365.145
|
1.396.497.846
|
EBITDA (HRK)
|
119.044.093
|
85.875.306
|
67.035.383
|
Operativna marža profita (%)
|
3,87
|
2,40
|
1,02
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
334.170
|
332.519
|
319.561
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
378.959.024
|
353.698.355
|
321.503.095
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
16.250
|
12.985
|
17.099
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
22.240
|
14.647
|
17.185
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,193
|
1,180
|
1,106
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
91.889.461
|
72.808.564
|
37.520.579
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
40,70
|
39,39
|
35,24
|
RCA
|
0,296
|
0,291
|
0,183
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
1,05
|
0,95
|
0,76
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,912
|
0,917
|
0,950
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
90.682
|
97.090
|
92.519
|
Proizvodnost kapitala
|
0,36
|
0,49
|
0,45
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,66
|
0,64
|
0,64
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,58
|
0,65
|
0,66
|
Tablica 63. Kvalitativni pokazatelji (C13)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Ograničen pristup kapitalu. Dostupna je prikladna radna snaga. Djelatnost zapošljava SSS i NKV radnu snagu. Trend je usporenog povećanja rada.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se većinom o intermedijarnim proizvodima koji se koriste u drugim djelatnostima.
|
Tehnološka opremljenost
|
Radno intenzivna djelatnost i slabo tehnološki opremljena (zastarjela oprema).
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Izdaci za istraživanje i razvoj zanemarivi su i ne predstavljaju razinu ulaganja potrebnu za nužne promjene u pozitivnom smjeru.
|
Zakonodavno okruženje
|
Ne postoje značajna zakonska ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija uvoza, izvoza i ukupnih prihoda djelatnosti. 16 poduzeća ostvaruje 80% ukupnog uvoza, 8 poduzeća ostvaruje oko 80% ukupnog izvoza, te 33 od 241 poduzeća ostvaruju oko 80% ukupnih prihoda djelatnosti. Jedno poduzeće, Predionica Klanjec d.o.o., ostvaruje 8,5% ukupnih prihoda, oko 23% izvoza i oko 20% uvoza ukupne djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal je nizak uz trend smanjivanja udjela izvoza u prihodima. Pokazatelj relativnih usporednih prednosti je nizak, s trendom smanjenja.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta i zapošljavanja je nizak. Uočljivo je smanjenje broja zaposlenih. Daljnji rast iziskuje dodatna ulaganja, a djelatnost je visoko zadužena. Najveće gubitke bilježi poddjelatnost C13.9 Proizvodnja ostalog tekstila.
|
Ovisnost o uvozu
|
Ovisnost o uvozu sirovina za proizvodnju.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
