|
C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Djelatnost Proizvodnja prehrambenih proizvoda (C10) uključuje preradu i konzerviranje mesa i proizvodnju mesnih proizvoda (C10.1), preradu i konzerviranje riba, rakova i školjki (C10.2), preradu i konzerviranje voća i povrća (C10.3), proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti (C10.4), proizvodnju mliječnih proizvoda (C10.5), proizvodnju mlinarskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda (C10.6), proizvodnju brašna i brašnastih proizvoda (C10.7), proizvodnju ostalih prehrambenih proizvoda (C10.8) i proizvodnju pripremljene hrane za životinje (C.10.9).
Globalni trendovi razvoja -
U posljednjem desetljeću proizvodnja prehrambenih proizvoda na globalnoj razini bilježi uzlazni trend.
-
Udružuju se najveći svjetski proizvođači prehrambenih proizvoda. Tehnološki napredak omogućio je razvoj novih proizvoda i diversifikaciju, a nova regulacija ove djelatnosti rezultirala je povećanom orijentacijom proizvođača na kupce i okoliš.
-
Među najvažnije globalne trendove koji prevladavaju u industrijskoj djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda ubrajaju se: učinkovitost proizvodnje kao ključ dugoročne održivosti; potražnja za diversificiranim proizvodima; sigurnost hrane; rastuća važnost tržišta zemalja u razvoju; održivost kao temeljna poslovna praksa; okrupnjavanje poduzeća i restrukturiranje vrijednosnog lanca.
-
Ipak, globalna ekonomska i financijska kriza imala je nepovoljan utjecaj na proizvodnju prehrambenih proizvoda u većini zemalja svijeta. Najveći problemi očituju se u obliku rastućih cijena hrane, povećanih troškova prijevoza i smanjenju potrošnje.
-
Očekuje se daljnji rast ove industrijske djelatnosti na svjetskoj razini koji će prvenstveno biti vođen potencijalom zemalja u razvoju, njihovom rastućem stanovništvu i dohodcima. Maloprodaja je dio djelatnosti za koji se očekuje da će ostvariti najveće koristi od rasta cjelokupne proizvodnje prehrambene industrije.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Proizvodnja prehrambenih proizvoda u EU (uključujući proizvodnju pića) predstavlja najveći proizvodni sektor u pogledu ostvarene dobiti, broja zaposlenih te dodane vrijednosti.
-
Proizvodnja prehrambenih proizvoda je rascjepkana industrijska djelatnost u kojoj prevladavaju mala i srednja poduzeća. Navedeno ima utjecaja na sposobnost inoviranja te na ulaganje u istraživanje i razvoj. Proizvodnja mesa i mesnih prerađevina predstavlja najveću poddjelatnost generirajući gotovo 20% ukupne dobiti djelatnosti.
-
Tržišni udio proizvodnje prehrambenih proizvoda EU-a posljednjih se godina smanjio na tržištima SAD-a i Japana, no bilježi porast u Indiji, Kini i Rusiji.
-
Trendovi i pokretači promjena u europskoj proizvodnji prehrambenih proizvoda uključuju: potrebu povećanja produktivnosti, izradu politika i pravila u okviru djelatnosti, razvoj tehnologije, jačanje međunarodne konkurencije te promjene navika potrošača.
-
Proizvodnji prehrambenih proizvoda u EU nedostaje konkretna, jasna i specifična industrijska politika koja bi uzela u obzir međupovezanost više različitih EU politika od utjecaja na ovu djelatnost.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja prehrambenih proizvoda dugi niz godina predstavlja važan dio domaćeg gospodarstva. Obilježava je raznolikost i razvijenost, a s obzirom na vrijednost industrijske proizvodnje predstavlja najznačajniji proizvodni sektor.
-
U industrijskoj djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda, mesna poddjelatnost ima najveći udio (20,45%). U posljednje vrijeme ovaj se segment suočava s mnogim izazovima uključujući i gubitak izvoznih tržišta, smanjenje dobiti proizvođača, primjenu novih standarda i pravila u skladu s EU-om.
-
Proizvodnja prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj porasla je 2011. godine u odnosu na 2010. za 2,2%, a 2012. 0,3% u odnosu na 2010. Uspoređujući 2012. s 2011. godinom, ostvaren je pad proizvodnje od 1,9%. Prva četiri mjeseca 2013. ostvaren je pad od 2,1% u odnosu na prva četiri mjeseca 2012. Proizvođačke cijene porasle su za 10,9% 2012. godine u odnosu na 2010., a u travnju 2013. za 14,1 % u odnosu na 2010.
-
Sveukupno u 2012. djelatnost Proizvodnja prehrambenih proizvoda obuhvaća 1.499 poduzeća što je u odnosu na prethodnu godinu 9 poduzeća manje. Ova djelatnost u 2012. zapošljava 43.826 osoba gledano prema satima rada. To je u odnosu na prvu promatranu godinu (2010.) povećanje za manje od 1%, odnosno 290 u apsolutnom odnosu. Dakle, iako je broj poduzeća u opadanju, djelatnost bilježi povećanje zaposlenika.
-
Preko 70% kapitala ove djelatnosti inozemnog je porijekla. Zabilježena koncentracija je visoka, prema kriterijima aktive, prihoda, broja zaposlenih, uvoza i izvoza. Od 1.499 poduzeća u 2012. njih 66 pridonosi ukupnim prihodima djelatnosti s udjelom većim od 80%. Među njima s najvećim se udjelom od gotovo 10% može istaknuti Vindija d.d., dok su na drugom i trećem mjestu s podjednakim udjelom od skoro 6% Podravka d.d. i PIK Vrbovec d.d.. Ukupno 99 poduzeća drži 80% aktive. Koncentracija je posebice izražena kod međunarodne trgovine; 28 najvećih poduzeća čini 78% ukupnog izvoza, a 33 poduzeća uvoze 79% ukupnog uvoza djelatnosti.
-
Vrijednost aktive ove djelatnosti povećavana je u sve tri promatrane godine (2010. – 2012.); u 2012. je u odnosu na 2010. viša za 9,81%. U strukturi pasive ističe se činjenica da najveći udio otpada na kapital i rezerve, što pokazuje da je u ovoj djelatnosti istaknuto financiranje od strane vlasnika. U pasivi je zamjetno da najmanji dio zapravo nose dugoročne obveze, koje se najviše sastoje od duga prema bankama. Iz analize aktive očita je činjenica da se u ovoj djelatnosti drastično smanjila vrijednost zadržane zarade (s 1.763.453.695 kuna na 879.700.198 kuna u razdoblju 2010. – 2012.).
-
Proizvodnja prehrambenih proizvodnja je u razdoblju 2010. – 2012. povećala obujam poslovanja više od 10%, što potvrđuje rast ukupnih prihoda za 12,01% i ukupnih rashoda za 11,29%. Poslovni prihodi i rashodi činili su preko 96% ukupnih prihoda i rashoda.
-
Profitabilnost djelatnosti povećala se u razdoblju 2010. – 2012. Naime, kumulativna dobit povećana je za 20,52% (2010. – 2012.), dok je kumulativni gubitak smanjen za 7,95%. U sve tri godine dobit je bila veća od gubitka, što potvrđuju i pokazatelji profitabilnosti, iako valja napomenuti da su stope profitabilnosti bile vrlo niske. Najveće stope profitabilnosti ostvarivale su se u 2011. Stvorena dodana vrijednost povećana je baš kao i stopa bruto operativnog viška, a pritom je smanjeno opterećenje financijskog duga i njegovog omjera s EBITDA. Sposobnost otplate dugova je povećana.
-
Na 5 milijardi kuna izvoza i uvoza ostvareno je 9 milijuna kuna minusa u trgovinskoj bilanci. Važna je činjenica za hrvatsko gospodarstvo da je ova djelatnost u razdoblju 2010. – 2012. svoj uvoz i izvoz zasebno povećala za milijardu kuna. S obzirom na trgovinsku razmjenu, ovo je velika djelatnost u usporedbi s ostalim djelatnostima iz prerađivačke industrije, zbog čega je udio izvoza u industriji bio 8,88% (2012.), a udio izvoza u BDP-u relativno visokih 1,54%.
-
Vrlo je visok udio bruto dodane vrijednosti ove djelatnosti u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva Hrvatske (udio od 2,31% u 2012.), a visok je i udio u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije (14,68% u 2012.). Analiza specijalizacije ukazuje na savršenu intraindustrijsku razmjenu pripadajuće djelatnosti. Državne potpore i subvencije čine manje od 0,5% ukupnih prihoda djelatnosti.
-
Proizvodnost rada je u razdoblju 2010. – 2012. povećana za 1,89%, a proizvodnost kapitala smanjena je za 1,69% uz smanjenje jediničnog troška rada. Opremljenost rada kapitalom povećana je za 9,94%. U prosjeku, ova djelatnost ima 3,8 puta više fiksnog kapitala od vrijednosti godišnjeg prosječnog troška plaće zaposlenika.
-
Likvidnost djelatnosti smanjena je u promatranom razdoblju. Ukupna kratkotrajna imovina je za svega 16% nadilazila vrijednost kratkoročnih obveza. Kada se od toga oduzmu manje likvidne zalihe, dolazimo do podatka o nemogućnosti pokrića svih kratkoročnih obveza s likvidnom imovinom.
-
Veći dio pokazatelja, osim čimbenika zaduženosti, ne ukazuje na veću zaduženost djelatnosti. Ipak, ono što zabrinjava je nedovoljna likvidnost koja bi dugoročno mogla prerasti u problem tehničke insolventnosti.
-
Broj zaposlenih u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda u razdoblju 2010. – 2012. kretao se redom 43.356, 43.044 i 43.826, što označava blagi rast. U istom razdoblju dolazi do rasta neto plaća od 1,75%, dok su u prosjeku bruto plaće pale za 0,7%. Najveći dio zaposlenih, kao i u ostalim djelatnostima prerađivačke industrije, ima srednju stručnu spremu (47,26% u 2012.).
-
Po kriteriju prihoda, najveća poddjelatnost je prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda s udjelom od 22,22% (2012.). Prema veličini aktive najveća je proizvodnja mliječnih proizvoda s udjelom od 21,33% (2012.). Prema kriteriju EBITDA, BDV-a, izvoza i uvoza najviše do izražaja dolazi proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda. Najveći broj zaposlenih u sve tri promatrane godine imala je proizvodnja pekarskih i brašneno-konditorskih proizvoda koja je u 2012. činila 36,08% od ukupnog broja zaposlenih u ovoj djelatnosti.
-
Industrijsku djelatnost Proizvodnja prehrambenih proizvoda obilježava velik potencijal zapošljavanja i rasta, no primjetan je problem nedostataka kvalificirane i stručne radne snage. Proizvodnja prehrambenih proizvoda koncentrirana je, i to većim dijelu na području Zagreba i u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj te Osječko-baranjskoj županiji, u kojima se nalaze i najveća domaća poduzeća.
-
Prodaja prehrambenih proizvoda privatnih marki posljednjih se godina povećala, što ukazuje na mogućnosti povećanja prodaje domaćih proizvođača koji prodaju pod vlastitom markom.
-
U okviru hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora definirana su prioritetna područja razvoja: unaprjeđenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora, unaprjeđenje i diversifikacija proizvodnje kroz istraživanje i razvoj, tehnološki razvoj i primjenu inovacija, razvoj ljudskog kapitala kroz unaprjeđenje znanja, sposobnosti i vještina te brendiranje prehrambeno-prerađivačkog sektora i proizvoda primjenom inovativnog dizajna i promidžbenih aktivnosti te utvrđivanje prioritetnih standarda kvalitete. Poticanje tradicionalnih, izvornih i kvalitetnih proizvoda, kako bi se stvorila njihova prepoznatljivost na širem području EU-a, stvara potencijal za stvaranje tržišnih niša i rast proizvodnje.
-
Kao potencijali i snage djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda ističu se prikupljeno znanje, tradicija i iskustvo te nova dinamika proizvodnje. Djelatnost obilježava visok stupanj dovršetka proizvoda. Kao takva, djelatnost je sposobna privlačiti ulaganja i kapital koji su potrebni za razvoj. Dodatno, jedan od potencijala za rast proizvodnje prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj je i turizam, odnosno potencijalna potražnja proizašla iz turizma, kao i povezivanje s poljoprivrednom proizvodnjom.
-
Perspektive budućeg razvoja hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda temelje se na reviziji strategija poslovanja za domaće i strana tržišta, unaprjeđenju proizvodnog portfelja na način da ga prilagode potrošačevim željama i potrebama, optimizaciji lanca opskrbe koja uključuje optimizaciju nabave, povećanje učinkovitosti proizvodnih procesa i produktivnost rada, upravljanje logistikom i kompleksnošću portfelja.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 58. Kvantitativni pokazatelji (C10)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
100,10
|
107,60
|
103,07
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
100,6
|
102,2
|
98,1
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
43.536
|
43.044
|
43.826
|
Ukupni prihod (HRK)
|
29.229.224.017
|
31.737.457.980
|
32.741.686.821
|
EBITDA (HRK)
|
1.896.503.134
|
2.378.872.375
|
2.287.124.458
|
Operativna marža profita (%)
|
2,70%
|
4,06%
|
3,63%
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
671.381
|
737.326
|
747.084
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
6.265.519.541
|
6.817.467.256
|
6.426.279.587
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
22.325
|
25.539
|
26.728
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
20.680
|
10.608
|
18.909
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,005
|
1,034
|
0,998
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
18.857.164
|
159.587.929
|
-9.220.416
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
13,87%
|
15,36%
|
15,51%
|
RCA
|
0,008
|
0,058
|
-0,003
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
15,76%
|
14,68%
|
14,04%
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,998
|
0,983
|
0,999
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
143.916
|
158.384
|
146.632
|
Proizvodnost kapitala
|
2,15
|
2,22
|
2,32
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,47
|
0,49
|
0,46
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,54
|
0,56
|
0,57
|
Tablica 59. Kvalitativni pokazatelji (C10)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Ograničen pristup kapitalu. Dostupna i prikladna radna snaga. Djelatnost zapošljava većinom radnike SSS obrazovne strukture.
|
Obilježja potražnje
|
Visok stupanj dovršenosti proizvoda namijenjenih krajnjoj potrošnji. Financijska kriza i fluktuacije u cijeni sirovina dovele su do stvaranja nesigurnosti na tržištu prehrambenim proizvodima te rezultirale smanjenom potrošnjom, promjenama potrošačkih navika i općenito smanjenju prodaje.
|
Tehnološka opremljenost
|
Potrebno je neprestano ulagati u strojeve, opremu i tehnologiju.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Troškovi za istraživanje i razvoj u proizvodnji prehrambenih proizvoda su u padu. Trend odgovara padu troškova za istraživanje i razvoj na razini čitavog gospodarstva. U ukupnim izdacima za istraživanje i razvoj u djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda najveći udio odnosi se na područje ljudskih potencijala.
|
Zakonodavno okruženje
|
Strogi propisi i standardi povezani su s procesom proizvodnje.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija uvoza, izvoza i ukupnih prihoda djelatnosti. 33 poduzeća ostvaruju oko 80% ukupnog uvoza, 28 poduzeća ostvaruje oko 78% ukupnog izvoza, te 66 od 1.499 poduzeća ostvaruje oko 80% ukupnih prihoda djelatnosti. Vindija d.d., ostvaruje 10% ukupnih prihoda, a Podravka d.d. i PIK Vrbovec d.d. ostvaruju po 6% ukupnih prihoda.
|
Izvozni potencijal
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu je oko 15%, a smanjuje se odnos izvoza i uvoza. Pokazatelj relativnih usporednih prednosti je vrlo nizak. Odstupaju poddjelatnosti C10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda i C10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća s većim udjelom izvoza u ukupnim prihodima.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Djelatnost ima potencijal rasta i zapošljavanja. Najveći je u poddjelatnostima C10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda i C10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća.
|
Ovisnost o uvozu
|
Ovisnost o uvozu sirovina za proizvodnju.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
