Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

Njemački kao drugi strani jezik

4. RAZRED
prva godina učenja

CJELINE I TEME

1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini
Ključne strukture i izričaji Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag, Frau/Herr Barić/Müller. Wie heißt du? Ich heiße... Ich bin... Wie geht´s? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht.

2. Obitelj: imenovanje i predstavljanje članova uže obitelji
Ključne strukture i izričaji Das ist meine Familie. Wer ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter, Bruder/Schwester, Opa/Oma. Wie heißt dein/deine...? Mein/meine... heißt...

3. Prijatelji: imenovanje i predstavljanje
Ključne strukture i izričaji Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? Er/sie heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/e Freund/in? Er/sie wohnt in der...-Straße/am...-Platz.

4. Rođendan: slobodno vrijeme i druženje s prijateljima
Ključne strukture i izričaji Wann hast du Geburtstag? Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Möchtest du etwas trinken? Möchtest du ein Stück Torte...?

5. Školsko okruženje: imenovanje igračaka i školskoga pribora, aktivnosti u razredu, razumijevanje i izvršavanje osnovnih naredbi
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das dein/e...? Nein./Ja, das ist mein/e... Wie ist die Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist groß/klein/lang... Was machst du? Ich male/schreibe/zeichne/spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimm bitte dein Buch! Gib mir den Ball!

6. Športske aktivnosti: imenovanje nekih športskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Welchen Sport treibst du? Fußball/Basketball/Tennis/Tischtennis/Schwimmen/Gymnastik. Ich spiele gern.... Ich fahre Rad.

7. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeće i obuće
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Eine Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-Shirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu, kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...?

8. Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kući i stanu
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? Ich wohne in Varaždin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung. Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer... Der/die/das... ist groß/klein, links/rechts...

9. Prirodni okoliš: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß, klein... Welche Farbe hat die Tomate?

10. Vrijeme: izricanje kronološkoga vremena, imenovanje godišnjih doba i osnovnih atmosferskih prilika
Ključne strukture i izričaji Wie spät ist es? Es ist drei Uhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann hast du Geburtstag? Im April. Es ist Frühling/Sommer/Herbst/Winter. Es regnet. Es ist sonnig...

11. Blagdani, običaji i tradicija: osnovni leksik uz blagdane, čestitanje
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna djela dječje književnosti, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu, upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophođenje, uža obitelj, prijatelji i druženje s njima, igračke i školski pribor, neki dijelovi prirodnog okoliša (cvijeće, voće i povrće), glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najčešće upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), kronološko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci u godini), godišnja doba, neke osnovne atmosferske prilike, prostorije u kući i stanu, neki dijelovi odjeće i obuće, proslava rođendana, neki športovi i športske aktivnosti.
Do kraja prve godine učenja, u 4. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 200 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 120 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 6 do 7 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent glagola sein i haben i nekih najučestalijih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– oblici möchte, möchtest, möchten, mag, magst
– zapovjedni način (2. lice jednine imperativa)
Imenice
– jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu
– jednina nekih imenica s određenim članom u nominativu
– množina nekih imenica
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraćanje sa Sie
– posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 20
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, rechts, hier, dort, da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann
Negacije
– nein, nicht
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot.
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice
Na razini prepoznavanja
– zapovjedni oblik nekih učestalih glagola (2. lice množine imperativa i uljudno obraćanje sa Sie)
– imenice s određenim članom u akuzativu jednine
– osobne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u dativu (mir, dir) i akuzativu (mich, dich)
– neki prijedlozi: in, auf, unter...
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu
– upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, izražavanje dobi, svojine i količine, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, izražavanje dobi, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljivanje, čestitanje blagdana i rođendana, školsko okruženje, stanovanje, odijevanje, športske aktivnosti. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja, nazivi nekih gradova i sl.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne dječje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje, neka ostvarenja konkretne poezije, jedna od najpopularnijih bajki braće Grimm u izvornoj/modernoj verziji, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvučnoga sadržaja
– razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja.
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik
– razumijevanje slovkanja riječi

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica
– imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba i radnji (uz ili bez slikovnoga predloška)
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje

ČITANJE
– prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih riječi i rečenica na razini poznatoga i prethodno usmeno obrađenoga predloška

– glasno čitanje riječi i vrlo kratkih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane
– svladavanje rečenične intonacije

PISANJE
– prepisivanje jednostavnih riječi i rečenica

– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– pisanje riječi i kratkih rečenica
– pisanje čestitke prema pisanomu predlošku
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom prve godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 4. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, redovito/sustavno ponavljati, učiti riječi u kontekstu, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

5. RAZRED
druga godina učenja

CJELINE I TEME

1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju u komunikaciji s vršnjacima i odraslima, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji Hallo/Guten Tag/Guten Morgen/Abend, Auf Wiedersehen/Tschüs! Wie heißt du? Ich heiße... Ich bin... Wie alt bist du? Ich bin... Wo wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wie geht´s? Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so.

2. Obitelj: imenovanje i predstavljanje članova šire obitelji
Ključne strukture i izričaji Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel, Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder, Schwester... Wie heißt dein/e sein/e, ihr/e...? Er/sie heißt... Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt. Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin.

3. Škola: imenovanje nastavnih predmeta, školskoga pribora, osoba u školskom okruženju, izdavanje i izvršavanje najčešćih uputa i naredbi, izricanje radnji u školi i u slobodno vrijeme
Ključne strukture i izričaji Welche Schulfächer hast du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus. Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine Deutschlehrerin. Kommen Sie bitte her. Wo ist deine Schultasche?

4. Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme, športske aktivnosti, hobiji, osobni raspored dana, izražavanje mišljenja
Ključne strukture i izričaji Was magst du? Ich mag... Ich mag nicht... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke Cola... gern/nicht gern. Wie gefällt dir...?... gefällt mir/gefällt mir nicht. Ich spiele Tennis/Fußball/Handball... Läufst du schnell? Wann beginnt das Fußballspiel?

5. Stanovanje: imenovanje prostorija u kući i stanu, snalaženje u prostoru i vremenu
Ključne strukture i izričaji Das ist die Küche/das Bad... Der/die/das... ist links rechts/hier. Ist der Herd im Bad? Nein, er ist in der Küche. Wer muss die Wohnung aufräumen? Räumst du dein Zimmer auf?

6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela, izražavanje osobnog odnosa prema njima, imenovanje pribora za jelo
Ključne strukture i izričaji Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke Pizza, Marmelade, Eier.../Cola, Milch, Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe nicht. Und dein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola möchte ein Eis essen/eine Cola trinken. Gib mir, bitte, den Löffel!

7. Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih dijelova tijela, zdravlje, imenovanje nekih najčešćih zdravstvenih tegoba u dječjoj dobi
Ključne strukture i izričaji Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste/habe Fieber/Kopfschmerzen /Bauchschmerzen/Zahnsmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen/Sport machen...

8. Odjeća i kupovanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeće
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Rock/Hemd, eine Hose/Jacke/Bluse... Welche Farbe hat der/die/das...? Der/die/das... ist blau/rot/gelb... Ich will einen modernen Rock kaufen. Wie gefällt dir der blaue Rock/das grüne Hemd...? Möchten Sie/möchtest du den blauen oder den gelben Rock anprobieren?

9. Promet: imenovanje nekih osnovnih prometnih sredstava
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Bus/ein Auto/eine Straßenbahn. Wohin fährst du? Nach München/ans Meer/in die Stadt... Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/Auto, mit der Straßenbahn... Darfst du bei Rot gehen? Musst du bei Grün warten?

10. Životinje: imenovanje i opis kućnih ljubimaca, životinja u zoološkom vrtu i na selu, glasanje nekih životinja
Ključne strukture i izričaji Welche Tiere leben zu Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die Katze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund? Nein, ich habe keinen Hund, ich habe eine Katze. Welche Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das Krokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... ist groß/klein, gelb/grau... Der Hund bellt.

11. Vrijeme: atmosferske prilike, godišnja doba i izricanje kronološkoga vremena (pola sata)
Ključne strukture i izričaji Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schön/schlecht. Es ist kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am Nachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wann gehst du zur Schule? Um halb acht.

12. Blagdani, običaji i tradicija: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane, čestitanje
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna djela dječje književnosti, kulturno–civilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, prijatelji i članovi obitelji, osobe u školskom okruženju, školski pribor, neke vrste jela, prostorije u kući i stanu, neki dijelovi tijela, neki dijelovi odjeće i obuće, neka osnovna prometna sredstva, kućni ljubimci, životinje u zoološkom vrtu i na selu, najčešće upute i naredbe, radnje u slobodno vrijeme i u školi, kronološko vrijeme (puni sat, pola sata), neke osnovne atmosferske prilike, snalaženje u prostoru i vremenu, druženje s prijateljima, neki športovi i športske aktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, blagdani i običaji.
Do kraja druge godine učenja u 5. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 320, a od toga aktivno rabiti oko 220 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvodit više od 8 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture obrađuju na osnovi primjera i situacija te postupno uvode neki osnovni metajezični pojmovi. Na kraju 5. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent glagola sein i haben i nekih učestalih jednostavnih i složenih, pravilnih i nepravilnih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– prezent modalnih glagola u jednini i množini: dürfen, können, müssen i wollen (jesni, niječni i upitni oblik); oblici: möchte, möchtest, möchten, mag, magst
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– neke imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu jednine i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraćanje sa Sie
– osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i akuzativu (mich, dich)
– posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i akuzativu jednine i množine: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraćanju iz poštovanja
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 100
– redni brojevi do 10
Prijedlozi
– neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter...
– neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit...
– neki prijedlozi uz akuzativ: für...
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– negacije: nein, nicht
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot.
– jednostavne upitne rečenice s upitnim riječima: was, wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele...
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– prezent modalnih glagola mögen i sollen
– neke imenice s određenim i neodređenim članom u dativu jednine i množine
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Adria...)
– upitne rečenice s upitnim riječima: welcher/e/es, woher

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, molbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljivanje, neke aktivnosti vezane uz blagdane i običaje, školsko okruženje, stanovanje, odijevanje, športske aktivnosti, prehrana, promet, druženje s prijateljima. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neke informacije o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne i autorske dječje pjesmice za govorenje i/ili za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki braće Grimm u izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemačke i hrvatske književnosti, likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje kratkih jednostavnih tekstova poznate tematike
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica, stripova ili aplikacija/slikovnih kartica
– imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekoga događaja uz pomoć pitanja ili slikovnih poticaja
– iznošenje rezultata skupnoga rada
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje

ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obrađenoga predloška

– glasno čitanje rečenica i tekstova koji su prethodno usmeno uvježbani
– svladavanje rečenične intonacije

PISANJE
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku

– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje jednostavnih rečenica
– pisanje čestitke prema pisanomu predlošku
– prepoznavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. bladanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom druge godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 5. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti vizualne tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.