Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

5. RAZRED
peta godina učenja

CJELINE I TEME

1. Obitelj: život u obitelji, snošljivost među članovima obitelji, razgovor o bližnjima
Ključne strukture i izričaji Wohnt deine Oma in deiner Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen Großeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du eine/n Freund/in in Deutschland/Österreich...? Hast du Kontakt mit ihm/ihr?

2. Prijatelji: društveno okruženje, značaj i vrijednost prijateljstva, problemi mladih, njihovi interesi i potrebe
Ključne strukture i izričaji Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja, von mir für dich.

3. Škola: život u školi, problemi koji se javljaju, težnja prema što boljim postignućima i većemu znanju
Ključne strukture i izričaji Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt, geschrieben, gelesen... Wir müssen das ganze Leben lang lernen! Welche Themen interessieren dich besonders? Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal Angst vor...?

4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utječu na razvoj mladoga čovjeka: bavljenje športom, zdravlje, glazba, odlasci u kino, kazalište, knjižnicu, njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Ja./Nein. Sport treiben ist gesund. Komm zu mir! Kinder, lernt fleißig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. Unser/e Trainer/Trainerin heißt Herr/Frau Bauer. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein. Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.

5. Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opis prostora
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? Ich wohne in einem Haus/einer Wohnung. Wie viele Stockwerke hat dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit...? Was hast du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch?

6. Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi život, zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija
Ključne strukture i izričaji Wie war es im Gebirge? Wunderschön. Wandern macht fit. Was habt ihr gegessen/getrunken? Gesundes Essen; Obst, Gemüse, Milch, warme Gemüsesuppe, Äpfel, grüner Salat... Fast Food ist nicht gesund. Warum? Es ist fett, macht dick...

7. Kod kuće i u inozemstvu: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemačkoga govornog područja, putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih značajnih obilježja
Ključne strukture i izričaji Wie ist das Klima/die Landschaft in Kroatien/Österreich? Gibt es viele Wälder, Flüsse, Inseln...? Welche Naturschönheiten/Sehenswürdigkeiten gibt es in Kroatien/Deutschland/in der Schweiz...? Welche typischen Spezialitäten gibt es in Kroatien/Deutschland/Österreich...? In Österreich habe ich Sachertorte gegessen. Ich war im Prater. In den Sommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, am Bodensee, in Deutschland, in Köln...

8. Doživljaji: stvarni doživljaji, mašta, pustolovine
Ključne strukture i izričaji Träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch? Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir Gedanken über Reisen?

9. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela dječje književnosti, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA

Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophođenje, iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), svojstva i usporedba osoba i predmeta, orijentacija u prostoru i vremenu, aktivnosti u školi i izvan nje, putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i njihovih karakterističnih obilježja, znamenitosti, tipična jela), mediji, slobodno vrijeme, (njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici, značenje bavljenja športom, briga za zdravlje (zdrava prehrana), stanovanje (opis prostora, odnosi u prostoru, kultura stanovanja, neki važniji objekti u mjestu), glavni brojevi do 1000, redni brojevi do 31, blagdani, običaji, tradicija i proslave.
Do kraja pete godine učenja u 5. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 660 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 530 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 7 do 8 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture mogu tumačiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Na kraju 5. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i množini
– prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– prezent svih modalnih glagola u jednini i množini
– perfekt nekih najučestalijih pravilnih i nekih nepravilnih glagola u jednini i množini s pomoćnim glagolima haben i sein
– konstrukcija es gibt
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu jednine i množine te u dativu i akuzativu jednine
– posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i množini u nominativu: mein/meine, deine/deine, sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u obraćanju iz poštovanja
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu jednine i množine
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu jednine i množine
Brojevi
– glavni brojevi do 1000
– redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit, für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, wohin, woher, warum...
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u genitivu
– upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i množine
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje radnji i događaja u sadašnjosti i prošlosti, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje predmeta, osoba i pojava, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba i pojava, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza, dužnosti, čestitanje blagdana, rođendana i sl., traženje i davanje informacija.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. čestitanje blagdana i rođendana, blagdani i običaji, obitelj, prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja, znamenitosti, kulturni život. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja i vlastitoj zemlji.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje, jedna ili više jednostavnijih priča iz suvremene njemačke dječje književnosti, usporedba likova iz njemačkih priča/bajki i likova iz hrvatske dječje književnosti, likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje kraćega teksta poznate tematike
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kraćih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalno vođenje kraćih dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekog događaja
– iznošenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
– reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik
– reproduciranje i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova u okviru poznate tematike

– samostalno glasno čitanje rečenica i kraćih tekstova koji sadrže poznate strukture i leksik
– pravilna uporaba rečenične intonacije

PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez predloška

– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model – vođeni sastav
– pisanje jednostavnih rečenica koje sadržajno čine kraći sastav
– pisanje čestitke, razglednice i sl.
– pisanje kratkih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja, senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom pete godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 5. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

6. RAZRED
šesta godina učenja

CJELINE I TEME

1. Moj svijet: razgovor o sebi, bližnjima, njihovim osobinama i izgledu; opis mjesta u kojem živimo, doma, ulice i četvrti, jezik kojim govorimo
Ključne strukture i izričaji Ich habe viele Freunde. Ich wohne in der Grimmstraße Nr. 56. Wo ist es schöner, auf dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im Theater war es schöner und interessanter als im Museum. Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten.

2. U mom zavičaju i izvan njega: putovanja, obilježja, ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemačkoga govornoga područja
Ključne strukture i izričaji Die Hauptstadt Kroatiens ist Zagreb. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Das ist eine alte Stadt. Die Markuskirche steht am Markusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien als in Salzburg. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Wo kann ich den Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in der Schweiz... Meine Winterferien habe ich in Österreich verbracht.

3. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem stranih jezika, mediji, komunikacija (internet, SMS poruke, slanje razglednica i pisama, odlazak u poštu)
Ključne strukture i izričaji Welche Sprachen sprichst du? Deutsch, Englisch, Französisch... Fremdsprachen sind sehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen Freunden? Schreibst du Briefe, E-Mails oder SMS-Nachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins Internet-Café. Liest du Tageszeitungen/Jugendmagazine...?

4. Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj umjetnosti i književnost
Ključne strukture i izričaji Warst du schon mal im Theater, im Konzert, in einer Ausstellung, in einer Theatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was macht ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektüre? Liest du gern Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wer tritt heute Abend auf?

5. Škola i školovanje: nastavni predmeti, raspored sati, ocjene, ustrojstvo školskih i izvanškolskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Ich mag Deutsch. Welche Fächer hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde, Naturkunde, Mathematik... Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal Ausflüge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...?

6. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi u obitelji, zajedničko organiziranje slobodnoga vremena, problemi vezani za odnose među naraštajima
Ključne strukture i izričaji Meine Eltern leben getrennt. Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und Winterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr gern Ausflüge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmäßig Taschengeld? Wie können die Schüler Geld verdienen? Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein Bruder und ich plaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war alles anders. Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten auf dem Feld...

7. Moda i odijevanje: kupovanje odjeće i obuće, vanjski izgled, različitosti u imovinskome statusu mladoga naraštaja, statusni simboli
Ključne strukture i izričaji Darf ich dir/Ihnen helfen? Ich brauche ein Paar neue Schuhe, ein neues Kleid... Ich möchte ein buntes/kariertes/einfarbiges... Kleid. Welche Größe? Ich trage Schuhgröße 36 und Konfektionsgröße 38. Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Der Pullover gefällt mir nicht. Welche Klamotten trägst du gern? Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist mir aber auch nicht wichtig. Mein Vater fährt kein teures Auto. Wir fahren gern Rad. Rad fahren ist gesund.

8. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA

Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), mladi u obiteljskom i društvenom okruženju, problemi mladih, škola i školovanje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje školskih i izvanškolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici, sredstva komunikacije), mediji, zavičaj, putovanja i znamenitosti, neki važniji objekti u mjestu, umjetnost, moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena i konfekcijski brojevi), blagdani, običaji, tradicija, glavni brojevi do 1000, redni brojevi do 31.
Do kraja šeste godine učenja u 6. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 850 leksičkih jedinica, a od toga učinkovito upotrebljivati oko 680 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 8 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 6. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i množini
– prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– prezent svih modalnih glagola u jednini i množini
– preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– perfekt nekih najučestalijih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini
– konstrukcija es gibt
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– deklinacija imenica s određenim i neodređenim članom u jednini i množini (sistematizacija)
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množini; uljudno obraćanje sa Sie u svim padežima jednine i množine
– posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu i akuzativu jednine i množine
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine i množine
Brojevi
– glavni brojevi (sistematizacija)
– redni brojevi do 31 (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit, für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal, links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, wohin, woher, warum…
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
– povezivanje rečenica u nezavisno složene rečenice veznicima: und, aber, oder
Na razini prepoznavanja
– nezavisno složena rečenica s veznikom denn
– zavisno složena rečenica s veznikom weil

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje radnji i događaja u sadašnjosti i prošlosti, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva, naredbe, obveza, dužnosti, negodovanja, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. aktivnosti vezane uz blagdane i običaje, putovanja, znamenitosti, mladi u društvenom okruženju, školovanje, umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja i o vlastitoj zemlji.
Primjeri iz književnosti: narodne/tradicionalne i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, poneka basna, poneka jednostavnija priča o djetinjstvu, likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje kraćega teksta poznate tematike
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekog događaja
– iznošenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova u okviru poznate tematike

– uočavanje karakterističnih obilježja različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje rečenica i kraćih tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije

PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku ili bez predloška

– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastavaka uz predloženi model – vođeni sastav
– pisanje sastavaka na osnovi obrađenih tema
– pisanje čestitke, razglednice i sl.
– stvaralačko pisanje
– pisanje kraćih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom šeste godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 6. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.