Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

3. RAZRED
treća godina učenja

CJELINE I TEME

1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i šire obitelji
Ključne strukture i izričaji Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e... Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wie heißt sein/e //ihr/e Sohn/Tochter? – Er/sie heißt... Wie alt ist dein/deine...? – Er/sie ist... Was macht er/sie gern? Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie? Er/sie wohnt in... Das ist in Kroatien/Deutschland/Österreich...

2. Naše tijelo i zdravlje: imenovanje nekih najčešćih zdravstvenih tegoba u dječjoj dobi
Ključne strukture i izričaji Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste/habe Fieber/Kopfschmerzen /Bauchschmerzen/Zahnschmerzen... Ich kann nicht in die Schule gehen/Sport treiben...

3. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepština
Ključne strukture i izričaji Was machst du/macht er im Bad? Ich bade/putze mir die Zähne/wasche mir die Haare/kämme mich... Was brauchst du dazu? Die Zahnbürste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch, den Spiegel...

4. Odjeća i obuća: imenovanje i opisivanje odjevnih predmeta, izražavanje ukusa
Ključne strukture i izričaji Was hast du heute an? Eine Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu, kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind.... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.

5. Put do škole: izricanje načina dolaska u školu (prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila ponašanja u prometu
Ključne strukture i izričaji Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fuß. Womit fährst du nach Hause? Mit der Straßenbahn... Wie lange musst du fahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du bei Rot/Grün/Gelb über die Straße? – Nein./Ja.

6. Učionica: imenovanje predmeta, pokućstva i opreme u učionici, odnosi u prostoru
Ključne strukture i izričaji Was ist alles im Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CD-Player/Videogerät/Lampen /Bänke... Wie viele Stühle sind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele Hefte haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf/unter/neben/hinter/vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...

7. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova stana i kuće, pokućstva i uređaja u kućanstvu
Ključne strukture i izričaji Das Wohnzimmer ist groß/klein/hell... In der Küche steht der Herd. Der Tisch steht vor dem Fenster.

8. Kronološko i atmosfersko vrijeme: dani u tjednu, puni sat i pola sata, godišnja doba, mjeseci
Ključne strukture i izričaji Wann haben wir Deutsch? Wann hast du/hat er/sie Tennis? – Am Montag und am Mittwoch. Wie spät ist es? – Es ist halb drei. Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Es regnet. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? – Januar. Welche Monate sind im Winter? – Dezember, Januar, Februar und März.

9. Športske aktivnosti i igre: imenovanje i izricanje radnji
Ključne strukture i izričaji Was machst du auf dem Sportplatz? Ich spiele Handball. Welche Sportart magst du? Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!

10. Prehrana: imenovanje obroka, voća i povrća, izražavanje vlastitoga ukusa
Ključne strukture i izričaji Welche Gemüsesorten/Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Welches Gemüse/Obst mag dein/e Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../mag kein/e/n...? Was frühstückst du? Was isst/trinkst du zu Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das Frühstück/Mittagessen/Abendessen bei dir? Möchtest du/möchten Sie...?

11. Rođendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu rođendana i rođendanske proslave
Ključne strukture i izričaji Wann hast du Geburtstag? Im April. Machst du eine Party? Kannst du kommen? Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinem Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was macht ihr auf der Party? Wir hören Musik, singen, spielen... Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. Danke.

12. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! – ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava se obogaćuje slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophođenje, prijatelji i članovi šire obitelji, školski pribor, školski prostor, dijelovi stana i kuće, namještaj i aparati u kućanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0 do 50, blagdani i proslave, aktivnosti u školi i izvan nje (najčešće upute i naredbe, radnje), kronološko vrijeme (dani u tjednu, puni sat i pola sata, godišnja doba, mjeseci), atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najčešće zdravstvene tegobe u dječjoj dobi, jelo i piće (obroci), voće i povrće, prometna sredstva i ponašanje u prometu, osobna higijena, odjeća i obuća, neke športske aktivnosti i igre, proslava rođendana.
Do kraja treće godine učenja u 3. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 350 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 260 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 6 do 7 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički ponavlja i proširuje.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 3. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– glagoli haben i sein u prezentu
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u jednini i množini prezenta
– prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu
– prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen, dürfen u jednini; oblici: möchte, möchtest, möchten
– zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih područja (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– jednina nekih imenica s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu
– množina nekih imenica u nominativu i akuzativu
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu jednine i množine
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 50
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor, zu, für...
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann...
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am Samstag.
– kratke izjavne rečenice s modalnim glagolom
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice uključujući i pitanja s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen i dürfen u množini
– preterit glagola sein i haben u jednini
– osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u dativu i akuzativu
– neki vremenski prilozi: gestern...
– neki prijedlozi: von, nach, bei, über...
– upitni prilog womit
– uporaba člana uz imena zemalja i zemljopisnih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, prepričavanje slijeda događaja, izricanje odnosa u prostoru i vremenu, izražavanje stajališta, žalbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe, traženje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl., pozivanje na igru ili neku drugu zajedničku aktivnost i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. uljudno ophođenje, čestitanje blagdana i rođendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, športske aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemalja njemačkoga govornoga područja i neke osnovne informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).
Dječja književnost: narodne/tradicionalne dječje pjesmice i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, jedna od najpopularnijih bajki braće Grimm uz usporedbu izvorne i moderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz hrvatske dječje književnosti, dvije likovno kvalitetne izvorne slikovnice.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– razumijevanje osnovne namjere sugovornika
– globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike
– uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik
– razumijevanje slovkanih riječi

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa/ili bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica
– prepričavanje slijeda nekoga događaja uz pomoć pitanja ili vizualnih poticaja
– iznošenje rezultata skupnoga rada
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje

ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih kraćih tekstova o poznatim sadržajima

– glasno čitanje jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane te kraćih tekstova koji sadrže poznate strukture i leksik
– svladavanje rečenične intonacije prema zvučnomu modelu
PISANJE
– prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obrađeni
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima
– povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičku cjelinu
– pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje pozivnica za proslavu rođendana, čestitki za rođendan i blagdane prema predlošku
– samostalno pisanje vođenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno uvježbanih sadržaja
– pisanje riječi prema zvučnomu modelu (npr. slovkanih riječi)
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
– uočavanje osnovnih razlika između ortografije hrvatskoga i njemačkoga jezika

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, obroci, prometna sredstva i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom treće godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 3. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elemenata radi zapamćivanja jezičnih sadržaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomoći pri razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi većega broja primjera, tematski usustavljivati leksik, uočiti način strukturiranja slikovnoga rječnika i načela abecednoga strukturiranja popisa riječi u udžbeniku, koristiti popis riječi npr. u udžbeniku i slikovnih rječnika, uočiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, služiti se znanjem materinskoga jezika, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

4. RAZRED
četvrta godina učenja

CJELINE I TEME

1. Ja i osobe oko mene: iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama, ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
Ključne strukture i izričaji Ich heiße... Ich bin... Jahre alt. Ich lebe in... Ich wohne in der...-Straße Nummer.../am...-Platz Nummer... Ich gehe in die vierte Klasse. Meine Schule heißt… Mein/e Klassenlehrer/in heißt... Mein bester/meine beste Freund/in heißt..., Er/sie ist... Jahre alt... Seine/ihre Adresse ist... Er/sie lebt in... Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland...

2. Zanimanja: imenovanje nekih češćih zanimanja, mjesta njihova obavljanja i vrste aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Wo arbeitet der/die Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/Automechaniker/Verkäufer...? Auf dem Feld/im Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht er/sie? – Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/unterrichtet... Was sind dein/e, sein/e, ihr/e Eltern von Beruf?

3. Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih predmeta, iznošenje rasporeda sati, dana u tjednu, izricanje sati
Ključne strukture i izričaji Welche (Schul)fächer hast du/habt ihr am Montag? Wie heißt dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du nicht besonders? Wann beginnt/endet die erste, zweite... Stunde? – 10 vor/nach... Viertel vor/nach... Wann beginnt/endet die große Pause? Wie lange dauert die Pause?

4. Slobodno vrijeme: imenovanje izvanškolskih aktivnosti, športova, hobija, izricanje stajališta o tim aktivnostima
Ključne strukture i izričaji Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du gern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern? Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du?

5. Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i odgovarajućih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Was machst du/macht sie/er am Morgen? – Ich stehe/sie steht um... Uhr auf. Ich frühstücke. Ich gehe in die Schule. Was machst du/macht er/sie am Vormittag/am Nachmittag/am Abend? Ich sehe fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch... Er/Sie sieht fern... Heute will ich ins Kino gehen.

6. Kupovina namirnica: vođenje razgovora u trgovini i/ili na tržnici, izricanje količine i cijene
Ključne strukture i izričaji Kann ich dir helfen? Ich möchte/brauche... Haben Sie...? Geben Sie mir bitte... Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen... Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

7. Aktivnosti u kući: izricanje radnji i zaduženja u domu
Ključne strukture i izričaji Was machst du in der Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab... Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese/spiele/lerne/räume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?

8. Briga o zdravlju: izricanje načina ponašanja, savjeta i zabrana u slučaju bolesti
Ključne strukture i izričaji Christine/Thomas ist krank. Sie/er hat... Sie/er kann nicht... Sie/er muss im Bett bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/viel schlafen... Sie/er darf nicht Fußball spielen/rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/will nicht im Bett bleiben/schlafen. Die Eltern ärgern sich.

9. Moje mjesto: imenovanje nekih važnijih građevina u mjestu, snalaženje u prostoru
Ključne strukture i izričaji Ich wohne/er wohnt in... Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt /Stadt/Großstadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nähe? Es gibt ein/e/en //kein/e/en Kino, Geschäft, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? – Neben dem Kino, im Zentrum, in der... Straße, am... Platz.

10. Prirodni okoliš i ponašanje u prirodi: imenovanje i opis krajolika, ponašanje u prirodi
Ključne strukture i izričaji Das ist eine/ein Wiese/Berg/Wald/Fluss... Er/sie/es heißt... Er/sie/es ist in Österreich/Kroatien... Er/sie/es ist grün/schön/groß/hoch/lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Sie machen Ausflüge. Machst du manchmal Ausflüge? Wohin? Womit fährst du? Wer kommt mit? Was dürfen wir nicht in der Natur machen? Blumen pflücken, Abfall liegen lassen...

11. Praznici: opisivanje načina i mjesta provođenja praznika, pisanje razglednice
Ključne strukture i izričaji Was macht er/sie in den Sommerferien/Winterferien/Frühlingsferien? Er/sie schwimmt, sonnt sich, fährt Ski, macht Ausflüge, bleibt zu Hause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, am Meer, auf dem Lande, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im Gebirge/Ausland, in Österreich/Ungarn... Wohin fährst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer, aufs Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, ins Gebirge/Ausland, nach Österreich/Ungarn...

12. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna djela dječje književnosti, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), aktivnosti u školi i izvan nje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme (izvanškolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike, dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronološko vrijeme (dani u tjednu, dijelovi dana, sati, godišnja doba, mjeseci), glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, stanovanje i aktivnosti u kući, blagdani i proslave, neki važniji objekati u mjestu, kupovanje namirnica (količina i cijena), zanimanja, briga o zdravlju, prirodni okoliš i ponašanje u prirodi.
Do kraja četvrte godine učenja u 4. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 500 leksičkih jedinica, a od toga aktivno upotrebljavati oko 380 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 7 do 8 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno, nego ih učenici usvajaju globalno u predloženim jezičnim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent glagola sein i haben
– prezent učestalih glagola vezanih uz tematska područja uključujući i neke složene glagole
– prezent nekih povratnih glagola u jednini
– konstrukcija es gibt
– prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen, dürfen i wollen u jednini; oblici möchte, möchtest i möchten
– preterit glagola sein i haben u jednini
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– neke imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu jednine
– neke imenice u nominativu i akuzativu množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu jednine i množine te u dativu i akuzativu jednine
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 100
– redni brojevi do 10
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit, für...
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit, wohin...
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am Samstag.
– priložna oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am Vormittag lerne ich/habe ich Tennis.
– izjavne rečenice s modalnim glagolom
– upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice uključujući i pitanja s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih područja
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der Rhein, die Zugspitze...)

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, ukusa i stajališta, svojine, dobi, količine, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, prepričavanje slijeda nekog događaja, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje želje, molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, čestitanje blagdana, rođendana i sl., pozivanje na neku zajedničku aktivnost, izricanje savjeta i zabrana, traženje i davanje informacija i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr., uljudno ophođenje, čestitanje i neke aktivnosti vezane uz blagdane, provođenje slobodnog vremena i praznika, način stanovanja i dr. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka, nazivi ulica i trgova u zemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornoga područja (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.), neki poznati športaši iz zemalja jezika cilja.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje, jedna od bajki braće Grimm u izvornoj/modernoj verziji, likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga i/ili njemačkoga jezika u usporedbi s likovima iz hrvatske dječje književnosti.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– razumijevanje osnovne namjere sugovornika
– globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike
– uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik
– razumijevanje slovkanih riječi

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa ili bez slikovnog predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica
– prepričavanje slijeda nekog događaja uz pomoć pitanja ili vizualnih poticaja
– iznošenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o poznatim sadržajima

– glasno čitanje jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane te kraćih tekstova koji sadrže poznate strukture i leksik
– svladavanje rečenične intonacije

PISANJE
– prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obrađeni

– dopunjivanje teksta riječima
– ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
– povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičnu cjelinu
– pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje čestitki za blagdane i razglednica s putovanja/praznika prema predlošku
– samostalno pisanje vođenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno uvježbanih sadržaja
– pisanje riječi prema zvučnomu modelu (npr. slovkanih riječi)
– dopunjivanje i pisanje rečenica i vrlo kratkih tekstova prema zvučnomu modelu – diktat
– uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
– uočavanje razlika između ortografije hrvatskog i njemačkoga jezika

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i praznika i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom četvrte godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 4. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, redovito/sustavno ponavljati, učiti riječi u kontekstu, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.