Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

NJEMAČKI JEZIK

UVOD

Njemački se jezik ne govori samo u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu, dijelovima istočne Francuske, istočne Belgije i sjeverne Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik uči se širom svijeta, a posebice u zemljama srednje i istočne Europe. Na taj način njemački jezik može poslužiti kao sredstvo komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika toga jezika. Građani Hrvatske dolaze u dodir s njemačkim jezikom u raznim područjima života na privatnom i profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini, bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putem masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europske integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemačkoga jezika bitan je čimbenik u postizanju cilja višejezičnosti kao jednog od temelja očuvanja kulturne i jezične raznolikosti našega kontinenta.

Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i višestoljetna povezanost Hrvatske i zemalja njemačkoga govornoga područja dovela i do kulturnih i jezičnih prožimanja. Upravo su zato u hrvatskom književnom jeziku i nekim hrvatskim narječjima prisutni utjecaji njemačkoga jezika. U nekim krajevima Hrvatske njemački jezik kao materinji jezik govore pripadnici njemačke i austrijske manjine. U okviru nastave njemačkoga kao stranog jezika učitelji će poticati učenike da sami pronađu veze zemalja njemačkoga govornoga područja s Hrvatskom kao i veze njemačkoga i hrvatskoga jezika.
Osnovna načela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave njemačkoga jezika te opis razina obrazovnih postignuća prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje⁸ navedeni su u zajedničkom Uvodu za strane jezike⁹ koji sadrži važne napomene za primjenu ovog nastavnog programa.
_____
⁸ Usp. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Vijeće Europe, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
⁹ Vidi str. 6780

Njemački kao prvi strani jezik

1. RAZRED
prva godina učenja

CJELINE I TEME

1. Susreti: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje, oslovljavanje, uljudno ophođenje
Ključne strukture i izričaji Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag, Frau/Herr Barić/Müller! Wie geht´s? – Danke, gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schön./Bitte schön.

2. Obitelj: predstavljanje sebe i uže obitelji
Ključne strukture i izričaji Wer bist du? Ich bin… Wie heißt du? Ich heiße… Wer ist das? Das ist… Wie heißt dein/deine...? Mein/meine... heißt... Das ist meine Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter, Schwester. Wie heißt dein/deine...? Mein/meine... heißt...

3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja
Ključne strukture i izričaji Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? – Er/sie heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt).

4. Igre i igračke: imenovanje i opis igračaka, predmeta i igara
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? – Ja/Nein. Der Ball ist schön, rot, klein. Was machst du? – Ich spiele Memory.

5. Škola: školski pribor i aktivnosti u školskom okruženju, razumijevanje i izvršavanje osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich! Nimm bitte dein Buch!

6. Prirodni okoliš: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß/klein... Welche Farbe hat der Apfel? – Rot, gelb, grün.

7. Kućni ljubimci: imenovanje i opis životinja
Ključne strukture i izričaji Hast du ein Haustier? Hast du einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, ich habe eine Katze. Wie heißt deine Katze?

8. Godišnja doba: imenovanje godišnjih doba i izricanje osnovnih atmosferskih prilika
Ključne strukture i izričaji Es ist Sommer/Winter... Die Sonne scheint. Es regnet/schneit.

9. Rođendan i proslava rođendana: čestitanje, pjevanje prigodne pjesmice
Ključne strukture i izričaji Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. Danke.

10. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! – ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, prijatelji i članovi uže obitelji, predmeti (igračke i školski pribor), neki dijelovi prirodnoga okoliša (cvijeće i voće), neke životinje (kućni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najčešće upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), godišnja doba i neke osnovne atmosferske prilike.
Do kraja prve godine učenja u 1. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 130 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 80 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 4 do 5 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 1. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– glagoli haben i sein u jednini prezenta
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u jednini prezenta
Imenice
– jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu
– množina nekih imenica
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred imenice
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 10
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen...
– upitni prilozi: wie...
Negacija
– nein
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot.
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju: Wer ist das? Wie heißt du?
Na razini prepoznavanja
– glagoli sein i haben te neki najučestaliji glagoli u množini prezenta
– zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i množine imperativa)
– jednina imenica s određenim članom u nominativu i akuzativu
– osobne zamjenice: wir, ihr
– neki prilozi: hier, dort, rechts, links...
– neki prijedlozi: in, auf, unter...
– negacija nicht
– upitne rečenice s upitnim prilozima wieviel, wie viele
– inverzne upitne rečenice

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, imenovanje i opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, izražavanje molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljivanje, čestitanje blagdana i rođendana. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja.
Dječja književnost: izvorne dječje pučke pjesmice za govorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predlošku
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
– korištenje više rečenica u nizu (2-3) za predstavljanje sebe, opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje

ČITANJE
– prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih riječi i rečenica na razini poznatog i prethodno usmeno obrađenoga predloška

– pamćenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
– glasno čitanje riječi i vrlo kratkih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane

PISANJE
– preslikavanje jednostavnih riječi i kraćih rečenica prema grafijskom i likovnomu predlošku, uz dodavanje jednostavnih riječi ili povezivanje s ilustracijama

– slaganje riječi iz predloženoga niza slova
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom prve godine učenja u 1. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomoći pri razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi većega broja primjera, služiti se znanjem materinskoga jezika, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

2. RAZRED
druga godina učenja

CJELINE I TEME

1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju u komunikaciji s vršnjacima i odraslima, predstavljanje
Ključne strukture i izričaji Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? – Ich heiße... Wer bist du? - Ich bin... Wie alt bist du? – Ich bin 8 Jahre alt. Wo wohnst du? – Ich wohne in Karlovac/Leibnitz/Düsseldorf... Wie geht´s? – Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so.

2. Obitelj: predstavljanje šire obitelji, opisivanje članova obitelji
Ključne strukture i izričaji Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/Opa/Onkel... Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e…? Er/sie heißt... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut, streng/nicht streng, schlank...

3. Aktivnosti u školi i izvan nje: izricanje radnji, izražavanje stajališta, izvršavanje i izdavanje naredbi, imenovanje osoba u školskom okruženju, pozivanje na igru i neke športske aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Was machst du/machen wir in der Deutschstunde? Ich singe/lerne... Wir singen/lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter rechnen. Anne und Peter sind Schüler. Ihr/e //Sein/e Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze. Kannst du gut singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was machst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele am Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern.

4. Školsko okruženje: imenovanje školskoga pribora i nekih dijelova učionice
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische sind hier? – Fünfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat er/sie? – Zwölf. Wie viele... haben Karin und Karl?

5. Vrijeme: imenovanje i opisivanje godišnjih doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u tjednu i izricanje punoga sata
Ključne strukture i izričaji Wie viele Jahreszeiten hat ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? – Winter. Wie ist das Wetter? – Schön/schlecht. Es ist kalt/warm/windig/neblig/wolkig. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie spät ist es? – Es ist drei Uhr.

6. Kuća i stan: imenovanje prostorija, snalaženje u prostoru
Ključne strukture i izričaji Das ist die Küche/das Bad. Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier.

7. Jelo i piće: imenovanje nekih vrsta jela i pića, izražavanje osobnoga stajališta (nazora, mišljenja)
Ključne strukture i izričaji Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag...

8. Životinje: imenovanje i opis životinja (kućni ljubimci, životinje u zoološkom vrtu i na selu), glasanje nekih životinja
Ključne strukture i izričaji Welche Tiere leben zu Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß. Der Hund bellt.

9. Naše tijelo: imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Der Kopf/die Augen. Wie sind deine Augen? Blau.

10. Odjeća: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schön. Welche Farbe hat der Rock?

11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih prometnih sredstava
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Bus/Zug... Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/Zug...

12. Blagdani, običaji i tradicija:
Ključne strukture i izričaji Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! – ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophođenje, oslovljavanje, prijatelji i članovi šire obitelji, predmeti (školski pribor, školski prostor, osobe u školi), kućni ljubimci i životinje na selu i u zoološkom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i proslave, aktivnosti u školi i izvan nje (najčešće upute i naredbe, izricanje radnji), dječje igre (pozivanje na igru i neke športske aktivnosti), godišnja doba i atmosferske prilike, kronološko vrijeme (dani u tjednu, puni sat), prostorije u kući i stanu, snalaženje u prostoru, osnovne vrste jela i pića, neki odjevni predmeti, neka osnovna prometna sredstva, neki dijelovi tijela.
Do kraja druge godine učenja u 2. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 220 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 5 do 6 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički ponavlja i proširuje.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– glagoli haben i sein u jednini i množini prezenta
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u jednini i množini prezenta
– prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini; oblici möchte i möchtest
– zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih područja (2. lice jednine i množine imperativa)
Imenice
– jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu i s određenim članom u nominativu
– množina nekih imenica u nominativu i akuzativu
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u jednini i množini: ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred imenica
– pokazna zamjenica: das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 20
Prijedlozi
– neki prijedlozi: mit, in...
– učestali prijedlozi u jezičnim obrascima
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern…
– upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele...
Negacije
– nein, nicht
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Das Heft ist gelb/hier.
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju: Wer ist das?
– inverzne upitne rečenice
– kratke izjavne rečenice s modalnim glagolom: Ich kann schwimmen.
Na razini prepoznavanja
– jednina imenica s određenim članom u akuzativu
– neki prilozi: jetzt
– neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...
– jednostavne upitne rečenice s upitnom zamjenicom welcher,-e,-es
– inverzne upitne rečenice s modalnim glagolom

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, stajališta, svojine, dobi, količine, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe, čestitanje blagdana, rođendana i sl., pozivanje na igru i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana i rođendana, način stanovanja, neka jela, prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja, nazivi nekih gradova i sl.
Dječja književnost: izvorne dječje narodne pjesmice za govorenje i pjevanje, poneka autorska pjesma, didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki braće Grimm obrađene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno usmeno obrađen
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja i odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predlošku
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
– korištenje više rečenica u nizu (3-4) za predstavljanje sebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje

ČITANJE
– razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadržajima

– pamćenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
– glasno čitanje riječi i jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane
– svladavanje rečenične intonacije prema zvučnomu modelu

PISANJE
– prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih rečenica i kratkih tekstova koji su prethodno obrađeni

– dopunjivanje vrlo kratkoga teksta riječima
– povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičan slijed
– pisanje čestitke za blagdane prema predlošku
– samostalno pisanje kratkih i jednostavnih rečenica o poznatim prethodno usmeno obrađenim sadržajima
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
– uočavanje osnovnih razlika između ortografije hrvatskog i njemačkog jezika

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, hrana i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom druge godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 2. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomoći pri razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi većega broja primjera, služiti se znanjem materinskoga jezika, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.