Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

7. RAZRED
sedma godina učenja

CJELINE I TEME

1. Ljudi i događaji: iznošenje podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, športa i zabave)
Ključne strukture i izričaji Carl Benz baute 1886 das erste Auto. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100 Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. Bošković (1711–1787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofür interessierte er sich? Finde Informationen über einen bekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du eine/einen deutschen Rock- oder Popsängerin/Sportler? Schreibe einen kurzen Bericht über deinen Lieblingssänger/Filmstar!

2. Slobodno vrijeme: smisleno raspoređivanje slobodnoga vremena, važnost bavljenja športom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme (odlasci u kino, kazalište, na koncerte i javne
Ključne strukture i izričaji Mit wem/Wie verbringst du deine Freizeit? Mit meiner Familie, mit meinen Büchern... im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn ich nicht lernen muss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/auf den Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben ist gesund, weil... Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party... Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins Kino/in die Konditorei einladen? – Ja, ich komme mit, denn heute haben wir keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ich nicht. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem Computer, surfe, spiele, unterhalte mich mit..., chatte gern.

3. Prijateljstvo i druženje, ljubav i zaljubljenost
Ključne strukture i izričaji Hast du viele Freunde? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Über welche Themen sprecht ihr? Worüber/Über wen ärgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? – Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fußballspieler /Filmstar. Gibt es Außenseite r/schwarze Schafe in deiner Klasse? Mein Freund singt am besten. Er ist humorvoll und toleranter als ich. Der interessanteste Junge in meiner Klasse ist Denis. Alle Mädchen sind verliebt in ihn.

4. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja, različite životne navike, kućanske obveze i život u zajednici
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? In Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen... Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20. Jahrhundert? Als sie... alt war... /Wenn sie... zu Hause... Damals gab es keinen/keine Fernseher/Spülmaschine. Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie lebst du heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du? Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wer macht die meiste Arbeit in deiner Familie?

5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi, prometne veze, snalaženje u stranoj zemlji (traženje obavijesti na kolodvoru, u prometnim sredstvima, na recepciji)
Ključne strukture i izričaji Reist du gern? Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in Österreich, am Meer/auf dem Lande/in den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal /Mitten in.../Auf einer Höhe von... m. Wodurch ist dein Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt? An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland? Was findest du in Deutschland/dort besonders interessant? Vergleiche das mit... Womit fährst du in die Schule/in die Stadt? Mit dem Bus/Auto/Fahrrad/mit der Straßenbahn/Bahn... Ich gehe zu Fuß. Wann fährt der Zug nach...? Eine Platzkarte bitte.

6. Svijet mašte i svakodnevice u književnim, likovnim, glazbenim i filmskim djelima
Ključne strukture i izričaji Worum geht es in diesem Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Wie gefällt dir dieses Bild? Warum? – ovisno o odabranim primjerima iz književnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti.

7. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključni pojmovi: ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu njegovanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti športa i zabave), smisleno organiziranje slobodnoga vremena, prijateljstvo i druženje, ljubav i zaljubljenost, važnost bavljenja športom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme, (kino, kazalište, koncerti, javne priredbe), elektronički i tiskovni mediji, kultura stanovanja nekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaženje u stranoj zemlji, blagdani, običaji i njegovanje tradicije, svijet mašte i svakodnevice u književnim, likovnim, glazbenim i filmskim djelima.
Do kraja sedme godine učenja u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i rječnički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt jednostavnih i složenih, pravilnih i nepravilnih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini
– prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i množini (jesni, niječni i upitni oblik)
– zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– deklinacija imenica s neodređenim i određenim članom u jednini i množini (sistematizacija)
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, die Save, die Türkei, die Adria...)
Zamjenice
– osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim padežima jednine i množine (sistematizacija)
– povratne zamjenice
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim padežima
– neodređena zamjenica man
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva (sistematizacija)
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu, dativu i akuzativu u pozitivu
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i akuzativ
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, woher, worauf...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– izjavne i upitne rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn
Na razini prepoznavanja:
– rekcija nekih učestalih glagola: gefallen, helfen, geben; sich interessieren für + A, träumen von + D, sich ärgern über + A, sich freuen auf + A...
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u pozitivu (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica)
– redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
– zavisno složene rečenice uz veznik als
– odnosne rečenice
– pitanja s upitnim riječima: Wofür.../Für wen... Wovon.../Von wem... Worüber... /Über wen... Worauf.../Auf wen...

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i prošlosti, prepričavanje događaja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, izricanje ukusa i stajališta o nečem, imenovanje, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, negodovanja, odobravanja, slaganja, neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. njegovanje tradicije, mladi u društvu, mediji u svakodnevnom životu, zaštita okoliša i dr. Upoznaju se zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz književnog, likovnog i filmskoga stvaralaštva te glazbenoga stvaralaštva za mlade, istaknuti ljudi i događaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Primjeri iz književnosti: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka prikladna pripovijetka o životu djece, ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi i djela iz njemačke književnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekog događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike

– uočavanje značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje
– pravilna uporaba rečenične intonacije

PISANJE
– ispunjavanje obrazaca

– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku ili bez predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi pročitanoga teksta
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model struktura (npr. natuknice i pitanja)
– pisanje sastavaka nakon obrađenih sadržaja
– pisanje čestitke, razglednice, pisma, poruka i sl.
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče, dijela priče koji nedostaje i sl.)
– pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom sedme godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 7. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

8. RAZRED
osma godina učenja

CJELINE I TEME

1. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi među naraštajima, problemi mladih, pripadnost skupini i izdvojenost
Ključne strukture i izričaji Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft – sie hat sich modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft.

2. Europsko okruženje, multikulturalnost i važnost učenja stranih jezika: sličnosti i povezanosti kultura, predrasude i stereotipi, EU, uloga višejezičnosti kod nas i u Europi, jezični portfolio, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti
Ključne strukture i izričaji In welchen Ländern spricht man Deutsch? Was heißt Multi-Kulti? Welche Symbole sind auf Euro-Münzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa zu seinem Namen? Wie heißen die Mitgliedsländer? Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als.../am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht man sich besser.

3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja, ovisnosti i njihovi uzroci
Ključne strukture i izričaji Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen Stil zusammen stellt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt. Mein Vater möchte vom Rauchen loskommen. Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen? Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf? Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich?

4. Zaštita okoliša, briga o zdravlju, zdrava prehrana
Ključne strukture i izričaji Die Umweltverschmutzung ist ein großes Problem. Schützt die Umwelt! Wirf keine Plastiktüten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getränke in Dosen kaufen. Wenn man nicht mehr fernsehen will, soll man die Geräte abschalten. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl.

5. Problemi društva, oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponašanja, civilno društvo i nevladine udruge, briga i pomoć potrebitima
Ključne strukture i izričaji Habt ihr schon einen Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/Obdachlosenhei? Bist du Mitglied einer Organisation/eines Vereines? Warum? – Weil ich da nützlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spaß macht. Der Streit fängt meist harmlos an, und dann wird man mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegen Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/Krieg... tun?

6. Obrazovanje za budućnost: odabir zanimanja, školovanje
Ključne strukture i izričaji Wenn jemand studieren möchte, dann muss... Ich möchte..., weil.../denn… Ich möchte..., aber... Ich möchte…(nicht)… studieren. Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Darum möchte ich Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland/in... ist anders als bei uns.

7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u književnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim primjerima iz književnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Europas große Erfinder/Künstler – die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler, Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke... Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?

8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika
Ključne strukture i izričaji Hattest du einmal einen Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit dem Geld gemacht? – Ich habe mir ein gutes Wörterbuch gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien bei McDonald‘s/in einem Tierheim jobben. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder würdest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren?

9. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu njegovanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi među naraštajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi, stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponašanja, glazba), predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruženju i izvan njega, obrazovanje za budućnost, sustavi školovanja, važnost učenja stranih jezika, uloga višejezičnosti kod nas i u Europi (jezični portfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika, zaštita okoliša, briga o zdravlju, briga i pomoć potrebitima, civilno društvo i nevladine udruge, otkrivanje novoga i nepoznatoga, blagdani, običaji i njegovanje tradicije, svijet mašte i svakodnevice u književnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima.
Do kraja osme godine učenja, u 8. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 1350 – 1400 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– prezent i preterit modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– futur
– rekcija nekih učestalih glagola
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i padežima
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima (sistematizacija)
– povratne zamjenice (sistematizacija)
– neodređene zamjenice jemand, niemand u svim padežima
– neodređena zamjenica man
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
– pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padežima
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva
– opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica)
Brojevi
– glavni i redni brojevi
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom; s dativom i akuzativom
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– zamjenički prilozi: darauf, dafür...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf, wofür...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn...
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
– odnosne rečenice
– indirektne upitne rečenice
– upitne rečenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
– upitne rečenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele, woher, womit....
– inverzne upitne rečenice
– izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola
– prezent i preterit pasiva
– kondicional (würde + infinitiv)

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema tj. leksičkih područja i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepričavanje događaja i radnji u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, opisivanje događaja u vremenskom slijedu, izražavanje količine i cijene, dobi, molbe, zahvale, želje, raspoloženja, negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, ohrabrenja, podrške, nagađanja, traženje i davanje informacija, izražavanje uzroka i posljedice, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. život u europskom okruženju, supkultura mladih, zaštita okoliša, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemačkoga govornoga područja i EU, o vlastitoj zemlji, primjeri iz književnosti, likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i događaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Primjeri iz književnosti: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o životu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, usporedba likova i djela na njemačkom jeziku s onima poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvučnoga sadržaja
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reprodukcija i produkcija monoloških tekstova
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– prepričavanje slijeda događaja
– prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– interpretativno čitanje kraćih književnih formi
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike uključujući i kraće književne forme

– uočavanje osnovnih značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije

PISANJE
– ispunjavanje obrazaca

– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi zvučnog ili pisanoga teksta
– pisanje sažetka
– pisanje kraćih sastava prema zadanomu modelu - vođeni sastavak
– pisanje sastavaka nakon obrađenih sadržaja
– pisanje čestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektroničkih pisama
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje kratke priče, novoga kraja priče ili nekoga dijela priče koji nedostaje)
– pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uočavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom osme godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 8. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, prepoznavati fraze i služiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.