6. RAZRED
treća godina učenja
CJELINE I TEME
1. Moje mjesto: imenovanje nekih važnijih objekata u mjestu
Ključne strukture i izričaji Ich wohne/er wohnt in... Das ist ein Dorf/ein Ort/eine Kleinstadt/Stadt/Großstadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der Nähe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt, Kino, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle...Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum, in der... Straße/am... Platz.
2. Zanimanja: imenovanja nekih zanimanja, vrsta poslova i prostora u kojima se posao obavlja
Ključne strukture i izričaji Wo arbeitet der/die Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/Automechaniker/Verkäufer...? Auf dem Feld, im Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/unterrichtet...
3. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odredišta putovanja, znamenitosti
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Ferien? Wie war die Reise? Das war eine wunderschöne Reise. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien als in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater? Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten?
4. Praznici: opisivanje načina i mjesta provođenja praznika, pisanje razglednica
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Ferien? In Deutschland, in München, am Meer, auf dem Lande, zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im Gebirge/Ausland, in Österreich, Ungarn... Was hat er/sie in den Sommerferien/Winterferien/Frühlingsferien gemacht? Er/sie hat gebadet...
5. Kupovanje namirnica: imenovanje i razlikovanje namirnica, izražavanje vlastitoga ukusa, vođenje razgovora u trgovini i/ili na tržnici, izricanje količine i cijene
Ključne strukture i izričaji Welche Gemüsesorten/Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag... /keinen/keine/kein...? Was möchtest du? Ich möchte/brauche 2 Kilo Äpfel, 40 Gramm Käse, eine Flasche Milch, 2 Dosen Limonade, 3 Stück Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mir bitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.
6. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje obroka i njihovih osnovnih sadržaja
Ključne strukture i izričaji Was ist gesundes Essen? Was hast du heute gefrühstückt? Obst, Jogurt, Müsli, Salami... Was hast du gestern zu Mittag gegessen? Gemüsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes, Süßigkeiten, Eis, Fast-Food... Was hast du zu Abend getrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer hat bei dir das Frühstück/Mittagessen/Abendessen gemacht? Möchtest du/möchten Sie...?
7. Priroda i zaštita okoliša: čuvanje okoliša, važnost i značenje okoliša, ponašanje u prirodi
Ključne strukture i izričaji Wir sind Naturfreunde. Du sollst die Umwelt schützen und die Umgebung sauber halten. Welche Blumensorten blühen im Garten/Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/in...? Wie sind die Inseln, Berge, Flüsse...?
8. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepština
Ključne strukture i izričaji Was machst du im Bad? Ich wasche mich, ich kämme mich, ich ziehe mich an... Ich dusche/bade/putze mir die Zähne/wasche mir die Haare.../kämme mich... Was brauchst du dazu? Eine Zahnbürste, Shampoo, einen Kamm, Seife, ein Handtuch, einen Spiegel...
9. Aktivnosti u kući: izricanje radnji u vlastitom domu
Ključne strukture i izričaji Was machst du in der Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgeräumt... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?
10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana: imenovanje izvanškolskih aktivnosti, športova, hobija, izricanje odnosa prema nekim aktivnostima, vrijeme njihova obavljanja (četvrt sata, minute)
Ključne strukture i izričaji Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frühstücke, gehe in die Schule... Was machst du am Vormittag/Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem Freund, spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wir ins Kino gehen. Wann hast du Italienisch? Montags und mittwochs um Viertel vor fünf.
11. Blagdani, tradicija i običaji: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane, čestitanje
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesme i druga prikladna djela književnosti za djecu i mlade, kulturno–civilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, prijatelji i članovi obitelji, školski predmeti i pribor, neki dijelovi prirodnoga okoliša, neka zanimanja, vrste poslova i prostora u kojima se posao obavlja, neki važniji objekti u mjestu, kronološko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i četvrt sata i minute), putovanja i provođenje praznika, tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica i prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni brojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz dužnosti i obveze (najčešće upute, naredbe i radnje).
Do kraja treće godine učenja, u 6. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivno rabiti oko 340 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 8 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture mogu tumačiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama, tj. kao dio konteksta. Na kraju 6. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola vezanih uz tematska područja
– prezent povratnih glagola u jednini i množini
– prezent modalnih glagola dürfen, können, müssen, wollen; prezent glagola sollen i mögen u jednini i množini (jesni, niječni i upitni oblik)
– prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i množini
– perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola s pomoćnim glagolima haben i sein u jednini i množini (izuzev modalnih glagola)
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– imenice s neodređenim i određenim članom u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
– posvojne zamjenice u svim padežima jednine i množine
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 1000
– redni brojevi do 31 (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter, vor...
– prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei...
– prijedlozi uz akuzativ: für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih priloga
– prilozi u svim stupnjevima komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– negacije: nein, nicht
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– nezavisno složene rečenice uz veznike: aber, oder, denn…
– jednostavne upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– imenice s neodređenim i određenim članom u genitivu jednine i množine
– upitne rečenice s upitnim prilozima: womit...
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i prošlosti, izražavanje količine, dobi, svojine, molbe, želje, zahvale, raspoloženja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i uspoređivanje predmeta, osoba i pojava, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, neke aktivnosti vezane uz blagdane i običaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u slobodno vrijeme, zaštita okoliša i sl. Upoznaju se neke osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja i o vlastitoj zemlji.
Dječja književnost: tematski prikladne narodne i autorske pjesme, jednostavnije dječje priče i basne, usporedba likova iz djela njemačke i hrvatske književnost, likovi iz njemačke književnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika, po mogućnosti barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.
– povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja.
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova poznate tematike
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi).
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– izgovaranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obrađenoga predloška ili nepoznatoga, ali u okviru poznate tematike
– glasno čitanje poznatih rečenica i tekstova
– svladavanje rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastavaka uz predloženi model struktura (npr. pitanja)
– pisanje jednostavnih rečenica koje sadržajno čine kraći sastavak
– pisanje čestitke, razglednice, kraćega pisma
– pisanje kratkih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom treće godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 6. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
7. RAZRED
četvrta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: život u obitelji, snošljivost među članovima obitelji, razgovor o bližnjima
Ključne strukture i izričaji Wohnt deine Oma bei euch? Hilfst du deinen Großeltern gern? Wer macht was bei dir zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du Kontakt mit ihnen?
2. Prijatelji: društveno okruženje, značaj i vrijednost prijateljstva, problemi mladih, njihovi interesi i potrebe
Ključne strukture i izričaji Hast du viele Freunde? Hast du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja, von mir für dich.
3. Škola: život u školi, problemi koji se javljaju, težnja prema što boljim učincima rada i većemu znanju
Ključne strukture i izričaji Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben, gelesen... Welche Fächer interessieren dich besonders? Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten? Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.
4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utječu na razvoj mladoga čovjeka: bavljenje športom, glazba, odlasci u kino, kazalište, knjižnicu; opasnosti suvremenoga svijeta
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Ja/Nein. Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schüler, die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?
5. Mediji: njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici
Ključne strukture i izričaji Siehst du gern fern? Welche Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auch lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in? Liest du gern Zeitungen/Comics/Jugendmagazine/Modezeitschriften...?Welche? Warum?
6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura stanovanja, način življenja danas i nekada
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? In Rijeka/in München. Ich wohne in einem kleinen Haus/in einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Häuser sind gemütlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie war es in der Zeit unserer Großeltern? Sie lebten ohne fließendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keine Spülmaschine... Meine Eltern kamen später in die Stadt.
7. Zaštita okoliša: ugroženost prirode, značaj zaštite prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Welche Gefahren bringt die Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Müll? Man soll den Müll trennen und in die Mülltonne werfen. Man muss Wasser sparen! Wir schützen die Umwelt. Wie kann man die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in Europa sind umweltbewusst.
8. Briga za zdravlje: zdrav život, zdrava prehrana, opasnosti za zdravlje koje donosi moderna civilizacija
Ključne strukture i izričaji Wie war es im Gebirge? Wunderschön. Was ist gesundes Essen/gesunde Ernährung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch, Salzstangen, warme Gemüsesuppe, grünen Salat...
9. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemačkoga govornog područja
Ključne strukture i izričaji Wie ist das Klima in...? Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wälder, Flüsse...? Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was für Naturschönheiten gibt es in...? Wie ist das Meer/wie sind die Berge in...? Welche typischen Spezialitäteten/welche kulturellen Denkmäler gibt es in...?
10. Putovanja: čari putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih karakterističnih obilježja
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in Österreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde besucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde in Deutschland besuchen.
11. Doživljaji iz stvarnosti i mašte: vlastiti doživljaji, mašta, pustolovine
Ključne strukture i izričaji Wovon träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Machst du dir Gedanken über die Reisen, die du gemacht has/machen möchtest? Was für Abenteuer hast du erlebt?
12. Blagdani, tradicija i običaji
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), odnosi s bližnjima, aktivnosti u školi i život u školi, motivacija za učenje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, važnost bavljenja športom i drugim pozitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta, izvanškolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike, zaštita okoliša, dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronološko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije, namještaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kući), blagdani i proslave, mediji (čitanje, gledanje televizije), neki važniji objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.
Do kraja četvrte godine učenja, u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 640 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama, tj. kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini
– prezent i preterit modalnih glagola u jednini i množini (jesni, niječni i upitni oblik)
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– imenice s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i padežima u jednini i množini (sistematizacija sklonidbe imenica)
Član
– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, die Save, die Türkei, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te nadnevak bez sklonidbe
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice uz veznike: aber, oder, denn…
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn
– upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher, womit...
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– rekcija nekih učestalih glagola: gefallen, helfen, geben, beschreiben, sich interessieren für + A, sich freuen auf +A, träumen von + D, sich ärgern über + A
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
– neodređena zamjenica man
– neodređene zamjenice: jemand, niemand u svim padežima
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u pozitivu (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein + pridjev + imenica)
– redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
– zavisno složene rečenice uz veznik als
– odnosne rečenice
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i prošlosti, prepričavanje događaja, izražavanje dobi, količine i svojine, raspoloženja, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva, naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i neslaganja, obveza i dužnosti, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. obilježavanje blagdana i običaji, prehrambene navike, putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih, aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija. Upoznaju se informacije o zemljama njemačkoga govornoga područja i o Europskoj uniji u korelaciji s vlastitom zemljom, aktualni događaji i poznati predstavnici njemačkoga govornoga područja iz svijeta glazbene i likovne umjetnosti, filma, športa i zabave.
Književnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, neka jednostavnija priča o djetinjstvu, ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogućnosti, barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi iz njemačke književnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno i selektivo razumijevanje tekstova
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim raspravama
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
– uočavanje karakteristika različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi pročitanoga teksta
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model (npr. natuknice i pitanja)
– pisanje čestitke, razglednice, pisma, poruke
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje)
– pisanje kraćih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom četvrte godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 7. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
8. RAZRED
peta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi među naraštajima, problemi mladih, pripadnost skupini i izdvojenost
Ključne strukture i izričaji Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft – sie hat sich modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft.
2. Europsko okruženje, multikulturalnost i važnost učenja stranih jezika: EU, sličnosti i povezanosti kultura
Ključne strukture i izričaji Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als.../am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Länder und ihre Hauptstädte sind... Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht man sich besser.
3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja
Ključne strukture i izričaji Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt.
4. Zaštita okoliša, briga o zdravlju, zdrava prehrana
Ključne strukture i izričaji Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getränke in Dosen kaufen. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl.
5. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponašanja, problemi društva
Ključne strukture i izričaji Der Streit fängt meist harmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegen Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun?
6. Obrazovanje za budućnost: odabir zanimanja, školovanje
Ključne strukture i izričaji Wenn jemand studieren möchte, dann muss... Ich möchte..., weil/denn... Ich möchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann eine gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium... /Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich möchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben. Das Schulsystem in Deutschland ist anders als bei uns.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u književnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim primjerima iz književnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Europas große Erfinder/Künstler – die bekanntesten Kroaten... Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika
Ključne strukture i izričaji Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den Ferien bei McDonald‘s/in einem Tierheim jobben. Wie verdienst du dein Taschengeld?
9. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu njegovanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi društva, oblici poželjnog i nepoželjnoga ponašanja, predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruženju i izvan njega, zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje, učenje stranih jezika, uloga višejezičnosti kod nas i u Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o zdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane zemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave.
Do kraja pete godine učenja, u 8. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 840 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 670 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– prezent i preterit modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– futur
– rekcija nekih učestalih glagola
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i padežima
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima (sistematizacija)
– povratne zamjenice (sistematizacija)
– neodređene zamjenice jemand, niemand u svim padežima
– neodređena zamjenica man
– pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padežima
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom te s dativom i akuzativom
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...
– zamjenički prilozi: darauf, dafür
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn...
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
– odnosne rečenice
– indirektne upitne rečenice
– upitne rečenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
– inverzne upitne rečenice
– izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola
– kondicional (würde + infinitiv)
– prezent i preterit pasiva
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica)
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepričavanje događaja i radnji u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, opisivanje događaja u vremenskom slijedu, izražavanje količine, cijene, dobi, molbe, zahvale, želje, raspoloženja, negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, ohrabrenja, podrške, nagađanja, traženje i davanje informacija, izražavanje uzroka i posljedice, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. život u europskom okruženju, supkultura mladih, zaštita okoliša, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemačkoga govornoga područja i EU, o vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i događaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Književnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o životu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogućnosti, barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi i djela iz njemačke književnosti poznati iz nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reprodukcija i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reprodukcija i produkcija monoloških tekstova u okviru poznate tematike
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– interpretativno čitanje kraćih književnih formi
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraćih tekstova poznate tematike
– uočavanje osnovnih značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– ispunjavanje obrazaca
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi zvučnog ili pisanoga teksta
– pisanje sažetka
– pisanje kraćih sastavaka prema zadanomu modelu – vođeni sastavak
– pisanje čestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektroničkih pisama
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče ili nekoga dijela priče koji nedostaje)
– pisanje diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uočavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom pete godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 8. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik namjerava sročiti, pripremiti izlaganje pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, prepoznavati fraze i služiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
FRANCUSKI JEZIK
UVOD
U osnovnim školama Republike Hrvatske francuski jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih škola podučava i uči kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uz engleski, njemački, talijanski i druge svjetske jezike francuski se podučava kao strani jezik u svim zemljama Europe i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornoga područja (u Europi, Africi, Kanadi…) je i službeni jezik. Poznavati francuski jezik znači moći izravno komunicirati s 265 milijuna ljudi iz različitih zemalja svijeta, globalno razumjeti i lakše učiti ostale romanske jezike, pratiti dvojezični program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV. gimnaziji u Zagrebu te moći položiti i hrvatsku maturu uz napomenu o posebnom ili pojačanom programu francuskoga jezika. Nadalje, to znači imati i mogućnost uključivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom i francuskom jeziku, te steći diplomu koju izdaje sveučilište Paris II. Ta međunarodna diploma daje mogućnost zapošljavanja u ustanovama Europske unije, osobito mladima koji će biti nositelji budućnosti Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane ravnopravnom članicom Europske unije. Učenici osnovnih škola i gimnazija Republike Hrvatske mogu polagati DELF (scolaire i junior).
Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih, radnih i službenih jezika Europske unije i Vijeća Europe pa će stoga njegovo poznavanje omogućiti bržu i lakšu komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemu ovomu doda i činjenica da se broj francuskih turista u našoj zemlji iz godine u godinu povećava, važnost poznavanja ovoga stranoga jezika je neupitna.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i opis razina obrazovnih postignuća prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje10 navedeni su u zajedničkom Uvodu za strane jezike.11
_____
10 Usp. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Vijeće Europe, Školska knjiga, Zagreb, 2005..
11 Vidi str. 79.
Francuski kao prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina učenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vršnjacima i s odraslima
Ključne strukture i izričaji: Globalno usvajanje obrazaca za pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoir Madame, Monsieur, Maîtresse ...
2. Predstavljanje sebe i drugoga
Do'stlaringiz bilan baham: |