Elaborat o opravdanosti osnivanja osnovnog akademskog studija


Geneza i razvoj Studijskog programa za engleski jezik i književnost



Download 1,12 Mb.
bet3/71
Sana03.05.2017
Hajmi1,12 Mb.
#8109
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   71

7.1.2.Geneza i razvoj Studijskog programa za engleski jezik i književnost

Četvorogodišnje studije engleskog jezika i književnosti razvile su se 1990. godine iz Nastavničkog fakulteta, na kome su se svojevremeno organizovale dvogodišnje studije. Sa potpisivanjem Bolonjske deklaracije, studije engleskog jezika strukturirane su kroz tri ciklusa studija: osnovne trogodišnje studije (kojima se stiče bachelor diploma), jednogodišnje postdiplomske studije, i to specijalističke studije nastavničkog smjera i specijalističke studije prevodilačkog smjera, i magistarske studije, u okviru smjerova: nauka o jeziku i nauka o književnosti, kao i trogodišnje doktorske studije u okviru nauke o jeziku i nauke o književnosti.

Studijski program za engleski jezik i književnost najbrojniji je filološki studijski program na Filozofskom fakultetu, kako po broju zaposlenih, tako i po broju studenata. Na ovom Studijskom programu radi ukupno 28 stalno zaposlenih, od čega 7 doktora nauka, 13 magistara, studenata doktorskih studija, 5 studenata magistarskih studija pred odbranom magistarskog rada, kao i 3 lektora. Pored toga, angažovana su i četiri doktora nauka koji nijesu u stalnom radnom odnosu na Filozofskom fakultetu, a svake godine angažujemo i profesore po američkom Fulbrajt programu i lektore kojima je engleski jezik maternji, najčešće po English Fellow programu, što kandidatima obezbjeđuje optimalne uslove studiranja i veoma visok kvalitet nastave.

Kako po kadrovskoj strukturi, tako i po broju studenata ovo je najbrojniji filološki studijski program na Filozofskom fakultetu, što potvrđuje i činjenica da je akademske 2009/2010. studije engleskog jezika i književnosti upisalo 86 studenata, a ove godine čak 118 srednjoškolaca, od čega je 14 lučonoša i 29 odličnih učenika. Trenutno, osnovne studije ovog Studijskog programa pohađa 318 studenata.

Nastava na Studijskom programu za engleski jezik i književnost obavlja se kroz klasična predavanja, vježbe (tokom kojih se rješavaju tipični zadaci i lingvistički problemi ili čitaju i analiziraju reprezentativni književni tekstovi), konsultacije, izrade domaćih i seminarskih radova, hospitacije u školama, prevodilačke projekte i slično.

Nastavni sadržaji koje nudi Studijski program za engleski jezik i književnost imaju važnu ulogu iz nekoliko razloga. U razdoblju evropskih integracijskih procesa, razumijevanje drugih kultura važno je za kvalitet i brzinu tih procesa. Anglofone kulture imaju, pri tom, prioritetno mjesto s obzirom na to da se upravo na tim pozicijama formiraju kulturološki i idejni sudovi koji će definisati temeljne integracijske pretpostavke i biti polazište u pregovorima između nacionalne i integracijske kulture. Jednu od ključnih uloga u tim procesima imaće dobro obrazovani anglisti, bilo kao posredni ili neposredni sudionici, zahvaljujući upravo svom nijansiranom poznavanju jezika i načina njegovog funkcionisanja, ali i razumijevanja i prihvatanja temeljnih demokratskih i etičkih pretpostavki za koje ih studij priprema u lingvističkim, književnim i kulturološkim krugovima.

Potreba za stručnjacima iz ove oblasti dugo je već prisutna na savremenom tržištu rada, kako u užoj tako i u široj društvenoj zajednici. Stalna potreba za nastavničkim kadrom, usljed izuzetnog velikog interesovanja za učenje engleskog jezika, povećava se činjenicom da je engleski jezik uveden u osnovno obrazovanje od njegovog prvog stepena, tj. prvog razreda. Kreiranje savremenih i fleksibilnih specijalističkih studija anglistike rezultiraće interesovanjem nastavnog kadra za daljim nadograđivanjem stečenih znanja, studenti se usmjeravaju za naučnoistraživački rad prema svojim sposobnostima i sklonostima, što predstavlja važan preduslov za stvaranje kadrova na našem Univerzitetu.

Uvođenje standarda kvaliteta u cjelokupan vaspitno-obrazovni sistem Crne Gore rezultiraće pojačanom potrebom za stručnim usavršavanjem ovog kadra iz radnog odnosa – što u značajnoj mjeri otvara prostor za angažman našeg studijskog programa na tzv. in-service training-u, tj. na stručnom usavršavanju diplomiranih profesora engleskog jezika kroz različite forme seminara, radionica, okruglih stolova i slično.

Na sličan način, sve veća potreba za poznavanjem engleskog jezika omogućava dalje raslojavanje ovog studijskog programa na akademske i primijenjene studije. Osnivanje primijenjenog studija početni je korak u uvođenju cjeloživotnog učenja u studije engleskog jezika.

Osim toga, Studijski program za engleski jezik i književnost podrazumijeva da je u njegovu misiju, između ostalog, uključeno upoznavanje građana Crne Gore sa bogatom anglofonom književnošću i kulturom, pa se, pored različitih kulturnih manifestacija (kao što su književne večeri) na ovom Programu razvila bogata prevodilačka aktivnost, koja ispunjava upravo ovu svrhu. Od brojnih izdanja pomenućemo sljedeća: D. H. Lorens, Suton nad Italijom, Jasen, Nikšić, 2001; D. H. Lorens: Etrurska mjesta, Oktoih: Podgorica 2005; Crna jagnjad i sivi sokolovi, uredili John B. Allcock i Antonia Jang, Kolo, Nikšić, 2008; Kanadski pejzaži, Filozofski fakultet, Nikšić, 2008; Tijelo duge: Izbor pripovjedaka Dejvida Herberta Lorensa, Oktoih, Podgorica, 2010; Priče američkih starosjedilaca, ispričao Džozef Brušak, iz knjige Čuvari zemlje Mišela Dž. Kaduta i Džozefa Brušaka, Oktoih, Podgorica, 2010; Šerman Aleksi, Najjači Indijanac na svijetu, Filozofski fakultet, Nikšić, 2009; Dzan i Kora Gordon, Dvije skitnice kroz Srbiju i Crnu Goru, Podgorica, CID, due 2011. Trenutno se radi na sakupljanju i prevođenju južnoafričkih i indijskih pripovijedaka na engleskom jeziku, što će u znatnoj mjeri približiti našoj čitalačkoj publici ove specifične narativne modele i egzotične kulture.


Postdiplomske studije

Pošto doktorske studije u bližem okruženju, pod kojim podrazumijevamo zemlje bivše Jugoslavije, još nijesu realizovane po pravilima Bolonjske deklaracije, prilikom koncipiranja doktorskih studija anglistike na Filozofskom fakultetu vodilo se računa o iskustvima evropskih i američkih univerziteta. Stoga je preovladalo opredjeljenje da pored uskostručnih disciplina iz oblasti istraživanja studenti imaju i predmete fundamentalnih nauka (kao podršku istraživanju), te opšteobrazovni predmet, koji nudi sumarni pregled istorije i razvoja ideja u oblasti anglistike. Kako je naglasak doktorskih studija na istraživanju, Studijski program za engleski jezik i književnost ustanovio je jasne kriterijume vezane za potrebnu verifikaciju rezultata istraživanja kroz publikovanje radova u vodećim svjetskim časopisima. Na ovaj način obezbijeđena je potpuna ekvivalencija između naših kriterijuma za sticanje naučnog stepena doktora filoloških nauka i aksioloških parametara koji su uspostavljeni na vodećim univerzitetima u svijetu.


7.1.3. Geneza i razvoj Studijskog programa za italijanski jezik i književnost
Izučavanje italijanskog jezika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću započelo je akademske 1991/1992. godine uvođenjem dvogodišnjeg kursa italijanskog jezika sa nedjeljnim fondom od četiri časa na odsjecima za engleski jezik i književnost i ruski jezik i književnost, tada jedino postojećim četvorogodišnjim studijama stranih jezika na Univerzitetu Crne Gore.

Dvije godine kasnije, od akademske 1993/1994. godine, osnovana je Katedra za italijanski jezik i književnost koja je osim izučavanja italijanskog jezika sa povećanim fondom časova u trajanju od 6 semestara u svom nastavnom planu predviđala i izučavanje italijanske književnosti (4 semestra) i kulture (2 semestra). Ove studije u trogodišnjem trajanju pohađali su studenti sa pomenutih Odsjeka za engleski i ruski jezik od druge godine svojih matičnih studija. Nastavni program ukljičivao je na završnoj godini učenja i časove predviđene za praktični rad iz metodike nastave italijanskog jezika, s obzirom na to da je od 1993. godine u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori italijanski jezik bilo moguće izučavati gdje god su postojala odgovarajuća kadrovska rješenja. Tako su studenti koji su diplomirali engleski ili ruski jezik i književnost (predmet A), sa trogodišnjim studijama italijanskog jezika (predmet B), što je bilo verifikovano i njihovom diplomom, vrlo brzo nalazili posao kao nastavnici italijanskog kao drugog stranog jezika.

Od akademske 1999/2000. godine, nakon propisane procedure o osnivanju, počeo je sa radom Odsjek za italijanski jezik i književnost u četvorogodišnjem trajanju, organizovan prema odgovarajućim studijskim programima u Beogradu i Zagrebu, a u skladu sa postojećim studijama stranih jezika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Odsjek je i dalje servisirao potrebe za četvorosemestralnim kursevima italijanskog jezika na svim zainteresovanim odsjecima tadašnjeg Filozofskog fakulteta, prvenstveno na stranim jezicima. U prvim godinama postojanja ogromno interesovanje za upis na Odsjek za italijanski jezik rezultiralo je generacijama sa preko 120 upisanih. Broj upisanih, koji je izvjesno smanjen, s obzirom na to da su u međuvremenu otvorene studije francuskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti, kao i trogodišnji studij italijanskog poslovnog jezika na privatnom univerzitetu “Mediteran”, u posljednje dvije godine pokazuje tendenciju vidnog rasta.

Odsjek za italijanski jezik i književnost transformisan je posljednjom univerzitetskom reformom na osnovu Bolonjske deklaracije od akademske 2004/2005. godine. Nastavnim planom na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost uvedene su trogodišnje studije sa jednogodišnjom specijalizacijom na četvrtoj godini, nakon kojih se otvara mogućnost nastavka školovanja na magistarskim i doktorskim studijama. Transformacija je donijela određene izmjene nastavnog plana i programa što je rezultat smanjenja nedjeljnog fonda časova na 26, a specijalističke studije, s obzirom na to da se radi prvenstveno o školovanju nastavnika italijanskog jezika, dale su više prostora pedagoškim i opštim disciplinama na račun matičnih predmeta.

Od osnivanja trogodišnjih studija 1993. do danas na Studijskom programu za italijanski jezik sarađuju univerzitetski profesori sa Filološkog fakulteta u Beogradu (3) i Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1), bez čije saradnje se ovaj program nije mogao ni formirati ni razvijati. Trenutno Studijski program za italijanski jezik i književnost među redovno zaposlenima ima jednog redovnog profesora, dva lektora i jednog stranog lektora po ugovoru (jednog stranog lektora dobija redovno preko programa kulturne razmjene s Italijom) kao i sedam saradnika po ugovoru, od kojih je pet na doktorskim studijama, jedan ima završene magistarske, dok je drugi još uvijek magistrand. Procjenjujemo da će u narednih nekoliko godina prestati potreba za stalnim angažmanom većine gostujućih profesora.

Postdiplomske studije

Profesori italijanskog jezika i književnosti koji su diplomirali prije reforme Univerziteta po pravilu su upisivali dvogodišnje postdiplomske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu (4 naša saradnika), rjeđe na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (jedan saradnik). Od 2008/2009. upisuju i jednogodišnje magistarske studije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na postojećim smjerovima za nauku o jeziku i za nauku o književnosti. Do sada su magistarski rad odbranila tri naša kandidata, i to iz oblasti jezika. Na reformisanim doktorskim studijama za italijanistiku trenutno su upisana četiri kandidata, a na magistarskim dva, što potvrđuje našu tezu o skorom popunjavanju kadrovske strukture na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost.


7.1.4. Geneza i razvoj Studijskog programa za francuski jezik i književnost

Duga tradicija izučavanja francuskog jezika u Crnoj Gori (na Dvoru kralja Nikole francuski jezik se tečno govorio), uticaj Francuske na razvoj evropske civilizacije, mjesto francuskog jezika u međunarodnoj komunikaciji i vrijednosti na kojima počiva francusko društvo, te potreba za planskim i kvalitetnim obezbjeđivanjem profesora francuskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i kadrovima koji govore francuski jezik u oblastima međunarodne saradnje, prava, ekonomije, ugostiteljstva, turizma, nauke i kulture, osnovni su razlozi koji opredjeljuju Vladu da, na predlog Filozofskog fakulteta, donese odluku o osnivanju trogodišnjeg studijskog programa za francuski jezik 2000. godine (po modelu koji je primijenjen prilikom osnivanja Odsjeka za italijanski jezik i književnost).

Za strateškog partnera odabran je Univerzitet Fransoa Rable iz Tura. Sa Ministarstvom inostranih poslova Francuske, preko Francuskog kulturnog centra u Podgorici, razvija se tzv. program Cocoop (projekat podrške Crnoj Gori za osnivanjem katedre u Nikšiću, na Filozofskom fakultetu) kojim se predviđa stipendiranje 4 studenta do ranga doktora u Turu (4 stipendije od godinu dana za magistarske i 12 kraćih boravaka za doktorske studije, kupovina osnovnog bibliotečkog fonda, obezbjeđivanje 2 lektora-studenta četvrte godine francuskog kao stranog jezika). Ključna kontakt osoba u Francuskoj za realizaciju i evaluaciju programa je prof. Žan-Žak Taten, koji je u međuvremenu dobio priznanje profesora emeritusa Univerziteta Crne Gore. Nakon završetka, francuski partneri su program ocijenili kao jedan od najbolje realizovanih programa međunarodne saradnje u odnosu na uložena sredstva, ishode i očekivane rezultate.

Potpisivanje Okvirne Konvencije između Univerziteta Fransoa Rable i Univerziteta Crne Gore uslijedilo je 2002. godine, kada katedra prerasta u četvorogodišnji studijski program. Godine 2003, upisana je prva generacija studenata po Bolonjskom sistemu. Koncepcija četvorogodišnjeg studija zasnovana je na iskustvima (i ograničenjima) postojećih studija stranih jezika na Filozofskom fakultetu. Tokom čitavog procesa razvoja Odsjeka za francuski jezik i književnost, vodilo se računa o realnim potrebama Crne Gore i ograničenom, ali kvalitetnom angažovanju profesora sa strane, uz oslanjanje na domaće kadrovske potencijale. Kvota upisa na Odsjek za francuski jezik i književnost ograničena je na 40 studenata, što je procijenjeno kao optimalno sa stanovišta zdrave konkurentnosti izučavanja stranih jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore i mogućnostima zapošljavanja u javnom i tercijarnom sektoru. Tako su profesori Radivoje Konstantinović i Mihailo Popović iz Beograda od početka obezbjeđivali nastavu iz književnosti i jezika, dok su profesori iz Crne Gore, u skladu sa napredovanjem u svojoj profesionalnoj karijeri, postupno preuzimali predmete i oblasti za koje su se opredjeljivali.

Studijski program za francuski jezik i književnost osmišljen je tako da može kvalitetno da ponudi nastavu iz jezika (kao prvog ili drugog stranog jezika ili jezika struke), književnosti (po epohama i najvažnijim piscima) i civilizacije u potpunosti na francuskom jeziku. Nastava iz jezika oslanja se na sticanje znanja, vještina i kompetencija prema nivoima Zajedničkog evropskog okvira za učenje živih jezika, a znanja iz književnosti, kulture i civilizacije podrazumijevaju interkulturalni pristup i poštovanje vjerskih, kulturoloških i političkih različitosti, na princiima i vrijednostima građanskog društva.

Prvi diplomirani nastavnici francuskog jezika pojavljuju se već od septembra 2005. godine. Treba istaći da se određeni broj njih već zaposlio u osnovnim školama (Budva, Radanovići, Risan, Nikšić, Podgorica…) a jedan broj se angažuje u turizmu, organima državne uprave, nevladinom sektoru. Veliki broj studenata koristi mogućnost dužih ili kraćih studijskih boravaka na francuskom govornom području dobijanjem stipendija francuske vlade ili posredstvom akademske razmjene. Trenutan broj studenata na sve četiri godine studija iznosi 62.

Kao doprinos unapređenju nastavnog procesa, od studijske 2010/11. godine, dogovoreno je da prof. Taten drži napredni kurs tumačenja i razumijevanja pisanih tekstova i pisanja eseja za studente III i IV godine (u ljetnjem i zimskom semestru) u trajanju od pet dana, po 2 časa dnevno.

Kvalitet našeg studijskog programa nužno je iskazati kroz pojačano učešće u aktivnostima koje organizuje Udruženje profesora francuskog jezika, u saradnji sa ambasadom Francuske, Zavodom za školstvo i drugim institucijama obrazovanja i kulture.

Pored osnovne kulturološko-obrazovne misije, koja se sastoji u formiranju budućih nastavnika, ali i prevodilaca, akademskih građana sa znanjem francuskog jezika i književnosti, koji mogu naći svoje mjesto u raznorodnim djelatnostima društvenog života i rada u Crnoj Gori i šire, potrebe savremenog društva nameću dodatni napor na utvrđivanju fleksibilnije i raznovrsnije koncepcije profila zvanja budućih svršenih diplomaca. To je moguće ostvariti funkcionalnom saradnjom i umrežavanjem postdiplomskih i doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore ili partnerskim univerzitetima i pravovremenim reagovanjem na potrebu za specijalističkim znanjima na tržištu rada.

Uz prethodnu procjenu i analizu potreba, smatramo da bi buduće filološke studije, dakle ne samo francuskog jezika i književnosti, trebalo osmisliti kroz pružanje novih, privlačnih obrazovnih modaliteta, interdisciplinarnog karaktera i zdrave konkurentnosti.



Postdiplomske studije





Download 1,12 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   71




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish