|
I Z V J E Š T A J
Magistarski rad Maje Krtalić pod naslovom Zaštita novinske građe: prilog proučavanju i zaštiti nacionalne pisane baštine opsega je 145 stranica od čega 119 stranica teksta u sklopu kojega je 1 tablica i 244 bilješke. Na 10 stranica popisana je korištena i citirana literatura (143 bibliografske jedinice). Kandidatkinja je priložila popis kratica te transkripte triju intervjua, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te kratku biografiju.
Tekst rada raspoređen je u pet cjelina, a sadržaj je organiziran tako da se nakon uvoda u drugom i trećem poglavlju iznose teorijske osnove zaštite novinske građe. Daje se pregled metoda koje se primjenjuju u zaštiti novina, od konzervacije i restauracije kojima se žele sačuvati novine u izvornom papirnom obliku, do mikrofilmiranja i digitalizacije kojima je cilj zaštititi informacije koje novine sadržavaju. Pri tome se izlažu osnovne prednosti i nedostaci svake od navedenih metoda. Zatim se donosi pregled projektnog pristupa zaštiti novinske građe. Taj je pregled temeljen na usporedbi osnovnih aspekata izvedbe projekata zaštite novina u svijetu, kao što su organizacijski, tehnološki, društveni, pravni i financijski aspekti. Pritom se posebno ističu primjeri dobre prakse. U središnjem, četvrtom poglavlju razmatraju se glavne odrednice nacionalnog i regionalnih pristupa zaštiti hrvatskih novina uz pregled projekata i inicijativa koje se provode u Republici Hrvatskoj. Poseban je dio ovog poglavlja posvećen prikazu i obradi provedenih intervjua u baštinskim institucijama grada Osijeka. U petom se poglavlju daje mogući model zaštite starih osječkih novina, a slijede zaključak rada, popis kratica, literatura i prilozi.
U Uvodu Maja Krtalić govori o problematici novinske građe te njenoj zaštiti. Navodi osnovne skupine problema na koje je rad usmjeren, ukazuje na važnost novinske informacije s jedne strane te podložnost brzom propadanju novinskog papira s druge strane.
U drugom poglavlju, na osnovi temeljita pregleda literature razmatra osnovne metode čuvanja i zaštite novina, od zaštite izvornika do zaštite sadržaja. Predstavlja osnovne karakteristike, prednosti i nedostatke metoda konzerviranja i restauriranja te pohrane i čuvanja novinske građe. Zaštitu sadržaja opisuje kroz procese mikrofilmiranja i digitalizacije. Poseban je naglasak na problematici zaštite digitalnih dokumenata nastalih uslijed preformatiranja novinskog sadržaja u digitalni medij. Uz to se analiziraju i temeljni dokumenti kojima se na međunarodnoj razini nastoji regulirati digitalizacija i zaštita digitalizirane građe. Ovo je poglavlje dokumentirano korištenom literaturom, objedinjavanjem i sažimanjem činjenica.
Treće poglavlje posvećeno je projektnom pristupu zaštite novina i u njemu se na temelju odabranih nacionalnih i međunarodnih projekata analiziraju koraci u provedbi projekta zaštite novina. Kandidatkinja se osvrće na prednosti i nedostatke takvog pristupa zaštiti novinske građe, kao i na organizacijske, tehnološke, društvene i druge probleme provedbe projekata zaštite novinske građe. Ovim je poglavljem zaokružen teorijski pristup zaštiti novina poduprijet praktičnim iskustvima iz primjera koji se provode u svijetu.
U četvrtom poglavlju autorica se bavi problematikom zaštite hrvatskih novina. Prikazuje stanje zaštite na osnovi uvida u relevantnu literaturu, te kroz postojeće projekte, naglašavajući slabu zastupljenost problematike zaštite novina u hrvatskoj stručnoj literaturi te fragmentiranost projekata i nedostupnost informacija o njima. U ovo je poglavlje uvršten i istraživački dio u kojem su na temelju intervjua provedenih u trima baštinskim institucijama na području grada Osijeka prikupljeni podaci o zaštiti osječkih novina. Pretpostavka je istraživanja da je stanje zaštite nezadovoljavajuće te da ne postoji dovoljno suradnje između institucija koje takvu građu posjeduju.
Na temelju prikupljenih spoznaja u prethodnim poglavljima te rezultata istraživanja, u petom poglavlju Maja Krtalić pokušava ponuditi regionalni model zaštite novinske građe s naglaskom na staru novinsku građu u zbirkama baštinskih ustanova grada Osijeka. Zamisao o izradi modela zaštite novina na primjeru osječkih novina od početaka do 1890., odnosno do 1945. godine, vrlo je korisna, ali navedeni pokušaj u ponuđenom obliku ne može se nazvati modelom. Riječ je o skici projekta, izloženoj na svega šest stranica, koju bi trebalo tek razraditi. Budući da izrada modela nije bila i jedini cilj rada, te da je izneseni prijedlog jedan od prvih takve vrste u Hrvatskoj, činjenica, da je izrada modela ostala na razini pokušaja, nije bitno utjecala na ocjenu rada.
U Zaključku je dan sažet osvrt na temeljne teorijske i istraživačke spoznaje o zaštiti novinske građe, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj te ukazano na probleme vrijedne daljnjih istraživanja.
OCJENA
Magistarski rad Maje Krtalić pokazao je da kandidatkinja dobro vlada problematikom zadanog područja, da je iscrpno i sveobuhvatno izložila vrijedna saznanja iz aktualne i dostupne domaće i strane literature, te analizirala i komparativno obradila projekte zaštite novinske građe u svijetu.
Ocjenjujemo da je navedena metodologija primjereno provedena te da je u potpunosti upotrijebljena kao podloga za izradu upitnika na osnovi kojih su vođeni iscrpni intervjui s voditeljima odnosno stručnjacima zaduženima za skrb o novinskoj građi u baštinskim ustanovama Osijeka.
Također ocjenjujemo da je kandidatkinja promišljeno odabrala relevantne izvore, da je kritički i u funkciji ostvarenja cilja vlastitog istraživanja izdvojila upravo one elemente nacionalnih projekata zaštite novinske građe koji mogu poslužiti kao polazište za predlaganje mogućeg regionalnog modela.
Maja Krtalić s primjerenim je osjećajem za ravnotežu između stručnih, društvenih i tehnoloških pitanja koja su relevantna za ovu interdisciplinarnu problematiku uspjela izraditi jasan i pregledan rukopis te je došla do rezultata primjerenih za daljnje praćenje spomenute teme.
Stoga predlažemo Fakultetskome vijeću da prihvati pozitivnu ocjenu magistarskog rada Maje Krtalić pod naslovom Zaštita novinske građe: prilog proučavanju i zaštiti nacionalne pisane baštine i odobri daljnji postupak obrane.
U Zagrebu, 30. ožujka 2007.
dr. sc. Daniela Živković, izv. prof.
predsjednik povjerenstva
dr. sc. Marina Čizmić Horvat, doc.
član povjerenstva
dr. sc. Srećko Jelušić, izv. prof.
član povjerenstva
FAKULTETSKOM VIJEĆU
FILOZOFSKOG FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Predmet: Ocjena magistarskog rada Martine Fabris Elektroničko nakladništvo u Hrvatskoj od 2001. do 2005. godine
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 26. ožujka 2007. imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Martine Fabris Elektroničko nakladništvo u Hrvatskoj od 2001. do 2005. godine. Na temelju donesene odluke i odredbi čl. 50 Zakona o visokim učilištima podnosimo Vijeću sljedeći
Do'stlaringiz bilan baham: | 
