|
Program rada kandidata za dekana
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za mandatno razdoblje 2009./10. – 2011./12.
Uvod
Filozofski fakultet najstarija je, najveća i najznačajnija hrvatska ustanova u znanosti i visokoškolskom obrazovanju u humanističkim i društvenim znanostima te uopće jedna od najznačajnijih hrvatskih kulturnih ustanova s velikim utjecajem u hrvatskoj kulturi i društvu.
Filozofski fakultet kao osnivač i jedna od najstarijih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, najvećeg, najstarijeg i najjačeg hrvatskog sveučilišta s kojega izlazi najveći broj stručnjaka koji odgajaju i obrazuju buduće hrvatske generacije ima i posebnu odgovornost za razvoj Hrvatske općenito, te kao ustanova s brojnim vezama i suradnjom izvan Hrvatske može promicati ugled Hrvatske u neposrednom susjedstvu, Europi i svijetu, a napokon i priključenje Hrvatske Europskoj uniji kao i svoje daljnje uključenje u svjetsku akademsku zajednicu.
Filozofski fakultet ima dobre pretpostavke za takvo djelovanje, a i u posljednjih je pet godina uspio ostvariti znatan napredak u bitnim elementima o kojima ovisi sposobnost rada i razvoja neke ustanove a to su prostor, ljudski resursi i financiranje, u kojem sam razdoblju i sam kao prodekan za znanost i međunarodnu suradnju sudjelovao u vođenju Fakulteta.
Jednako je tako ostvaren napredak i u ostalim elementima važnim za rad, a to su znanstvena istraživanja, međunarodna suradnja i posebno nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, gdje je uspješno proveden prijelaz na bolonjski sustav studiranja, ali su se zbog složenosti studijskog sustava, katkada nejasne zakonske i statutarne regulative i nepostojanja drugih pretpostavki (kao na pr. nedovoljno ažurnog donošenja potrebnih pravilnika na razini Sveučilišta ali i katkad neprikladnih rješenja na našem fakultetu, neprilagođenosti Informacijskog sustava visokih učilišta - ISVU - dvopredmetnom studiranju itd.) pojavile razne teškoće koje su uglavnom uspješno rješavane, ali koje su usporile u nekim dijelovima potpuno uređenje tih sustava.
Kvalitetan pomak ostvaren je u informatizaciji nastave, informiranja i poslovanja ali svi ti sustavi nisu zbog napora oko izgradnje Fakulteta integrirani u zajednički potporni sustav za vođenje nastave i poslovanja.
Posebno je uspješna bila i suradnja s predstavnicima studenata i na razini odsjeka i na razini fakulteta, ali se dostupnost informacija studentima može bitno poboljšati.
Bez obzira na sve dosadašnje uspjehe i kvalitetne pomake u ukupnom djelovanju i razvoju Fakulteta, postoji velik prostor za poboljšanje i promjenu mnogih stvari, te ću stoga u svojem programu na temelju onoga što Filozofski fakultet treba predstavljati i raditi, odnosno njegova poslanja te analize dobrih i loših dosadašnjih iskustava ukazati na najvažnija poboljšanja i promjene koje treba ostvariti angažirajući za to nove svježe snage, ideje i volju, respektirajući pri tom kontinuitet dosadašnjeg rada.
Poslanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Poslanje je Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da bude predvodnik izgradnje društva znanja, izvrsnosti i kreativnosti i nositelj suradnje u znanstvenim istraživanjima, izgradnji obrazovnoga sustava općenito i izvođenju nastave u humanističkim i društvenim znanostima na preddiplomskim i diplomskim te naročito poslijediplomskim studijima na sveučilišnoj, međusveučilišnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini s jasnom perspektivom suradnje na Europskoj i svjetskoj razini.
Kao kulturna i obrazovna ustanova Filozofski fakultet treba promicati društvo etičnosti, morala, tolerancije i suradnje predstavljajući svojim obrazovnim i znanstvenim profilom i strukama u kojima djeluje most suradnje prema svim susjednim i svjetskim kulturama i jezicima, ujedno štiteći i promičući svojim djelovanjem hrvatske nacionalne interese a posebice upotrebu hrvatskoga jezika u obrazovanju, znanosti, kulturi i cijelome društvu.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u humanističkim i društvenim znanostima i obrazovanju osim najbrojnijih i najtraženijih struka ravnopravno razvija i znanstveno jednako vrijedne malobrojnije struke od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku.
Ustroj Fakulteta
Filozofski fakultet ima dvadeset i tri odsjeka s preko stotinu i trideset katedara koji izvode 42 preddiplomska i 36 diplomskih studija. Još ima studenata na četverogodišnjim dodiplomskim te dopunskim studijima. Ukupno ima gotovo sedam tisuća studenata. Trenutno ima i devetnaest poslijediplomskih studija (doktorskih i specijalističkih) sa 664 upisana studenta od kojih je šest studija u postupku vrednovanja radi izdavanja dopusnica.
Na Fakultetu radi gotovo 600 redovnih i izvanrednih profesora, docenata, stručnjaka u nastavnim zvanjima i znanstvenih novaka, te još 150 ostalih (tajnica, administracije i bibliotekara). Ujedno je angažirano i nekoliko stotina vanjskih suradnika.
Takva složena struktura zahtijeva pažljivo upravljanje a i donošenje nekih akata Fakulteta koje su zakonska obveza, a koji još nisu mogli biti doneseni (na pr. pravilnika za poslijediplomske studije koji još nije donesen na sveučilišnoj razini).
Da bi Fakultet ostvario svoje poslanje, potrebno je razvoj studija i odsjeka planirati tako da na Fakultet privučemo i upisujemo najbolje i najkvalitetnije mlade ljude iz Zagreba, Hrvatske, a u perspektivi i iz drugih zemalja.
Dobru podlogu za razvoj i reformiranje studija predstavljaju dosadašnji rezultati Povjerenstva za razvoj studija.
S obzirom na broj zaposlenih te predvidivu ekonomsku krizu, bit će potrebna još intenzivnija suradnja sa stručnjacima izvan Fakulteta koji rade u raznovrsnim znanstvenim institucijama te će se nastojati u tu svrhu poticati međuinstitucionalna suradnja radi izvođenja nastave sa srodnim znanstvenim i kulturnim institucijama na temelju potpisanih ugovora, te radi svojeg strateškog interesa ostvariti projekte zajedničkih i dislociranih studija.
Isto tako, radi ostvarenja svojega poslanja, Fakultet mora planiranje ravnomjernog razvoja pojedinih odsjeka temeljiti na prihvaćenim programima, broju nastavnika, broju studenata, interesu za upis na pojedine studijske programe, ali ne zanemarujući pri tome strateške interese održanja i razvoja malobrojnijih ali znanstveno bitnih studija i struka, pri čemu treba iznalaziti načine na državnoj i međunarodnoj razini za poticanje upisa na takve studije (ciljane domaće i međunarodne stipendije i sl.).
Fakultet se mora također pripremiti za evaluaciju koju provode ekspertne skupine Agencije za znanost i visoko obrazovanje i koju svaka takva ustanova mora proći. Filozofski fakultet predviđen je za evaluaciju u sljedećem razdoblju. Da bismo se pripremili i da bi Fakultet dobio što bolju ocjenu a time i financiranje, bilo bi dobro da Fakultet prema poznatoj metodologiji evaluacije načini samoevaluaciju te na temelju njezina rezultata ispravi sve uočene slabosti.
Bit će potrebno da Fakultet izradi strategiju razvoja znanstvenoga rada, struka i studija
Prostor
Izgradnjom i dovršenjem zgrade Knjižnice Filozofski je fakultet riješio dio prostornih problema s kojima se godinama suočavao i koji su loše utjecali na kvalitetu održavanja nastave.
Oslobođeni knjižnični prostor osigurat će u budućnosti u dio potrebnoga prostora za nastavu, a za dalje rješavanje preostaje:
-
dogradnja četvrtog kata na traktovima B i C kojima će se osigurati još dodatna pedeset i dva kabineta, odnosno prostor za 104 profesora i nastavnika.
-
dogradnja dekanata radi poboljšanja rada studentskih službi na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, a jednako tako tajništva i računovodstva te službe za međunarodnu suradnju
-
izgradnje garaže u tri etaže (sadašnji plan predviđa javno-privatno partnerstvo).
Za dio tih planova osiguran je dio financiranja, a na budućoj će upravi ostati zadatak da osigura sva sredstva za dogradnju.
Učinkovito upravljanje tako velikim prostorom, pogotovo za izvođenje nastave, nije moguće bez digitalnog upravljanja te se planira razviti računalni program koji će popisati prostor, kapacitete i zauzeća pojedinih prostorija te omogućiti dinamičko dodjeljivanje prostora za nastavu.
Financije i poslovanje
Financiranje i vođenje poslovanja jedan je od najvažnijih infrastrukturnih zadataka. Dosadašnja uprava bila je uspješna u pribavljanju sredstava za obnovu Fakulteta i planiranju poslovanja.
Posebno je važno istaknuti da je udio vlastitih prihoda Fakulteta u ukupno prihodu od 2004. do 2008. godine bio u prosjeku oko 15%, što pokazuje da Fakultet ima potencijala da čak i poveća taj udio, ali ne na račun smanjenja "proračunskog" dijela prihoda koji se sada ostvaruje putem Sveučilišta prema modelu cjelovitog iznosa (lump sum).
Dosadašnja iskustva pokazuju da treba profesionalno i stalno pratiti tijekove financiranja na Sveučilištu kako bi se ostvarila sva prava koja našem Fakultetu i pripadaju, pogotovo zato što postoje razmišljanja i tendencije u drugim područjima znanosti prema kojima za financiranje društveno-humanističkih znanstvenih i obrazovnih djelatnosti treba mnogo manje financijskih sredstava nego za tzv. prave znanosti (hard sciences) poput prirodnih i tehničkih.
U dosadašnjem radu, naročito sudjelovanjem u javnim raspravama koje je prošlih godina iniciralo Sveučilište i MZOŠ, uspjeli smo donekle zaustaviti tendencije smanjivanja financiranja društvenih i humanističkih znanosti. Poseban je napor trebalo uložiti u povjerenstvima za dodjelu opreme znanstvenim projektima da osiguramo sredstva koja su projekti s našeg Fakulteta tražili.
Međutim, problem podcijenjenosti društvenih i humanističkih znanosti koji se iskazuje u odlukama Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje kao rezultat za nas nepovoljnog odnosa snaga u tim vijećima, nije uklonjen te će trebati dodatnim zalaganjem i sudjelovanjem na svim odgovarajućim instancijama i odgovarajućim javnim djelovanjem promijeniti to stanje.
Humanističke i društvene znanosti ne smiju se mjeriti (pa sukladno tome ni financirati) jednakim mjerilima kao prirodne znanosti, pogotovo ne favoriziranjem citiranosti u časopisima u CC (Current Contents), jer su časopisi u CC uglavnom tržišno orijentirani časopisi (uz premalen broj iznimaka) usmjereni na velike znanstvene zajednice koje većinom ne zanimaju nacionalne teme malih naroda kakve dobrim dijelom obrađuju humanističke pa i društvene znanosti.
Za vođenje poslovanja upotrebljavano je, uz dodatno ulaganje velikog truda i vremena, nekoliko sustava za računalno praćenje poslovanja koji su bili međusobno odvojeni, pa stoga nisu bili cjelovito i istovremeno dostupni cijeloj upravi za analizu i praćenje. Stoga koordiniranje prihoda, rashoda, amortizacije, putnih naloga i ostalih troškova nije bilo jednostavno.
Budući da je na Sveučilištu u Zagrebu na nekim fakultetima već započela (FER) ili se u najskorije vrijeme planira (FSB) primjena novog integriranog poslovnog informacijskog sustava visokih učilišta (IPISVU) koji omogućuje paralelno vođenje cjelovitoga poslovanja, digitalni protok dokumenata i ujedno povezivanje na ISVU, Filozofski će se fakultet nastojati kod MZOŠ-a uključiti u prvi sljedeći krug financiranja i primjene toga sustava.
Time će se, uz odgovarajuću prilagodbu procedura i rada u službama Filozofskog fakulteta omogućiti cjelovito i što je najvažnije potpuno transparentno poslovanje koje će biti dostupno prema odgovarajućim prioritetima svim službama i odgovornim osobama na Fakultetu.
Ukoliko primjena IPISVU u dogledno vrijeme ne bude moguća, vodstvo Fakulteta trebat će se pobrinuti da sustave za vođenje poslovanja objedini u dovoljnoj mjeri kako bi omogućilo cjelovito a time jednostavnije, transparentnije i brže poslovanje.
S obzirom na to da je nedostatak prostora bitno utjecao na poslovanje raznih službi, s novim prostorom i objedinjenim poslovnim sustavima te po potrebi i boljom organizacijom radnog vremena poboljšat će se rad svih službi na Fakultetu. Problem koji je pri tome predvidiv jest edukacija osoblja i prilagodba na novi sustav, ali s obzirom na to da je većina administrativnog osoblja više i visoke stručne spreme može se ipak predvidjeti relativno gladak prijelaz na novi sustav.
Ono što je najbitnije, taj će sustav omogućiti realno planiranje i provjeru izvodljivosti različitih projekata, znanstveno-istraživačkih i obrazovnih, poput pojedinih poslijediplomskih studija, specijalističkih tečajeva. Omogućit će i vođenje međunarodnih projekata koje će Filozofski fakultet prijavljivati i voditi prema međunarodno ugovorenim računovodstvenim i financijskim standardima.
Isto tako treba poboljšati mogućnost uvida u odluke, zapisnike i dnevne redove fakultetskih i poslijediplomskih vijeća studija izradom jedinstvene digitalne baze podataka takvih odluka, čime bi se mnogo bolje i brže nego sada moglo pristupati tim dokumentima.
Da bi se poslovanje Fakulteta još više poboljšalo, planiram uspostaviti prošireni dekanski kolegij u koji bi ušli eminentni predstavni struka i područja s našeg Fakulteta koji bi savjetom i djelom pomagali dekanu i prodekanima u radu i strateškom planiranju.
Kadrovi
Filozofski fakultet ostvario je u posljednjih pet godina znatan rast broja zaposlenih, i to administrativnog osoblja, profesora, docenata i prvenstveno znanstvenih novaka, tako da se broj zaposlenih gotovo udvostručio, te danas na Fakultetu u punom radnom odnosu radi 585 redovnih i izvanrednih profesora, docenata, stručnjaka u nastavnim zvanjima i znanstvenih novaka (njih je u tom broju 221), te još 165 ostalih djelatnika (tajnica, administracije i bibliotekara i drugih).
Vjerojatno je da se zbog ekonomskih teškoća u narednom razdoblju ne može očekivati jednako velik rast broja zaposlenika, međutim Fakultet je sada dovoljno velik da ispravnim upravljanjem ljudskim potencijalima može ostvariti sve planirane zadaće i ostvariti rast dovoljan da se popune kritična radna mjesta potrebna u ostalim službama, kao i ona potrebna za ravnomjeran razvoj odsjeka.
Zadatak je Fakulteta da svim zaposlenima u nastavi, a posebno znanstvenim novacima, osigura uvjete kako bi što brže i lakše, ali ne na račun izvrsnosti, ostvarili napredovanja odnosno izradili doktorate i dovršili planirana istraživanja i postigli uvjete za znanstveno-nastavno odnosno znanstveno napredovanje.
Stoga svakom znanstvenom novaku treba nastojati osigurati usavršavanje u inozemstvu, ali i usavršavanje na Fakultetu dovodeći iz inozemstva goste stručnjake koji će prvenstveno za njih držati različite radionice.
Suradnja sa studentima
Trajna i uska suradnja sa studentima pretpostavka je za njihovo uspješno studiranje ali i za mogućnost bavljenja drugim aktivnostima koje će im studentski život učiniti vedrim i ispunjenim te stvoriti osjećaj da su na svojem fakultetu kod kuće gdje će dobiti svu potrebnu i dobrohotnu pomoć tako da ga pamte kao mjesto na koje se treba vratiti kad odluče da prema modelu cjeloživotnog učenja, nastave sa svojim usavršavanjem. U tu svrhu potrebno je sljedeće:
-
Potrebno je prije svega osigurati unutar Fakulteta prikladan i kvalitetan prostor za studente, urediti ga i opskrbiti ga opremom koja će omogućiti kvalitetan rad studentskih udruga i studentskog zbora, a jednako opremiti ured studentskog pravobranitelja.
-
Potrebno je urediti informativni centar: prostorno ga urediti i osigurati mu bolju informatičku potporu (help desk).
-
Radi osiguranja različitih studentskih aktivnosti ali i rada fakulteta vrijedi potaknuti osnivanje udruge bivših studenata Filozofskog fakulteta (AMAC).
-
Revizije nastavnih programa treba provoditi u dogovoru sa studentima.
-
Radi poticanja znanstvenog rada studenata trebalo bi promijeniti pravilnik za financiranje studentskih projekata u smislu da se može financirati i sudjelovanje u istraživanju (dakle i terensko istraživanje)
-
U istu svrhu potrebno je da Fakultet nabavi opremu koja će se moći višestruko upotrebljavati u izvođenju studentskih projekata (prijenosna računala, diktafoni, digitalni aparati i kamere i sl.).
-
Osigurati dobro informiranje studenata koji se namjeravaju kandidirati za Rektorovu nagradu, te svake godine organizirati radionicu na kojoj će studenti moći saznati kako i na koji način napisati rad za Rektorovu nagradu.
Posebno je važno i dalje surađivati s predstavnicima studenata s invaliditetom. Iako se na Filozofskom fakultetu posebna pozornost posvećuje prilagodbi prostora studentima s invaliditetom te pripremi digitalnih nastavnih materijala radi lakšeg svladavanja gradiva, posebna će se pozornost i napor za studente s invaliditetom usmjeriti na daljnje poboljšanje uvjeta učenja, rada i boravka na Fakultetu.
Upisi na Fakultet
Upisi na Filozofski fakultet uvijek su predmet živog zanimanja i rasprava je li pojedini sustav upisa i najbolji i omogućuje li stvarno najboljima da upišu pojedine studije.
Ove je godine Fakultetsko vijeće donijelo odluku da će za akademsku godinu 2010/11. upisi provoditi na temelju rezultata polaganja predmeta na državnoj maturi (hrvatskog, matematike i stranog jezike), te jednog izbornog predmeta po želji, prosjeka svih ocjena u srednjem školovanju, te fakultetskog testa intelektualnih sposobnosti, a sve će se vrednovati prema zadanim težinskim faktorima. Nije moguće u potpunosti procijeniti kakav će uspjeh imati upis na tako određen način, ali se u načelu, model upisa ne razlikuje mnogo od dosadašnjeg.
Sadašnji način upisa, iako ima znatnih prednosti, ipak ima i svojih nedostataka, a jedan od njih jest to da najveću korist od takvog načina upisa (gdje najbolji prvi bira što god želi uz uvjet da jedan od studija mora biti ograničen na četiri unaprijed odabrana, nakon toga na jednaki način bira drugi od preostalih mogućnosti i tako dalje) imaju studiji koji su trenutno tržišno najtraženiji ili najpopularniji (kao na primjer pred godinu dana portugalski jezik), a ostali dobivaju uglavnom lošije rangirane kandidate. Osim toga, nedovoljno dolazi do izražaja motiviranost studenata za izabrana studije.
Jedan od načina da se uravnoteži sustav upisa na studije jest i dobro organizirana promidžbena kampanja u kojoj bi se kandidati putom tiskanih i digitalnih medija upoznavali s vrijednostima svih naših studija i mogućim kombinacijama studija te s radom i djelovanjem Filozofskoga fakulteta općenito.
Nastava na prediplomskoj i diplomskoj razini
Od 2005/6. akademske godine Filozofski fakultet započeo je s izvođenjem nastave prema bolonjskom modelu. Cilj uvođenja toga sustava bilo je jednako vrednovanje studija, usporedivost diploma, mobilnost studenata.
Ove akademske godine započela je sa studiranjem i prva generacija studenata na diplomskim studijima prema bolonjskom sustavu. Još postoje studenti koji završavaju studije po starome modelu, ali se po njem više ne održava nastava.
Može se konstatirati da je Fakultet prebrodio tranziciju s predbolonjskog sustava na bolonjski, da je uprava Fakulteta u suradnji sa svim odsjecima i posebno sa studentima i studentskim predstavnicima nastojala rješavati brojne teškoće koje su nastale u izvođenju studija pa i dovršenju prediplomskog studija, i to zbog nekoliko razloga koji još postoje, te će te probleme biti potrebno riješiti u sljedećem razdoblju.
Najvažniji su problemi koje smo uočili:
-
planovi i programi novih bolonjskih studija, iako je u njih uložen ogroman trud, imali su dječjih bolesti, naročito u izražavanju preduvjeta za upis nekih predmeta pa su neke jezične neujednačenosti popravljene tek naknadno, a studenti prvih dviju generacija (budući da nastavljaju studirati prema upisanim programima) nailaze povremeno i dalje na takve probleme.
-
prve generacije studenata po novom modelu nisu bile dovoljno dobro informirane o načinu studiranja, uvjetima upisa u sljedeći semestar i sl., pa su se tek uspostavom službe za informiranje studenata ti problemi smanjili.
-
produljenjem prvih dviju razina studija na pet godina (koje zajedno prema zakonskim odredbama odgovaraju prethodnom četverogodišnjem dodiplomskom studiju), te uvođenjem zahtjevnijeg pedagoškog standarda, koji zahtijeva veći broj grupa za predavanja, vježbe i seminare, teret izvođenja nastave povećao se barem za pedeset posto, tim više što je u trenutku uvođenja modela broj nastavnog osoblja ostao isti, a tri je godine trebalo izvoditi i stare i nove programe. Sve to uzrokovalo je brojne teškoće te povećan pritisak na nastavnike i povećanu potrebu za prostorom.
-
informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) započeo se koristiti tek od treće generacije "bolonjskih" studenata, odnosno od ak. god. 2007/08., ali nije bio dovoljno dobro prilagođen dvopredmetnim studijima (a nije to ni sada u potpunosti).
-
neke odredbe statuta Sveučilišta u vezi sa studiranjem bile su dvoznačne, te je trebala interpretacija Statutarnog odbora Sveučilišta kako bi se neke dileme razriješile, a ni Pravilnik o studiranju koji je na Sveučilištu donesen tek prošle godine nije mogao razriješiti te dileme. Sve to uzrokovalo je brojne teškoće, posljedica kojih je i to da se neki studenti nisu snašli u studiranju te su gubili godine studiranja, a neki i pravo na nastavak studija.
-
sljedeći veliki problem koji je u ovoj godini uspješno razriješen jest problem prijelaza na diplomski studij onih studenata dvopredmetnih studija koji se razlikuju u duljini studija (3+2 s 4+1).
-
razriješen je i problem onih studenata dvopredmetnih studija koje, zbog zahtjeva nekih studijskih programa, nije bilo moguće nastaviti na diplomskoj razini.
-
uočen je problem u ostvarivanju mobilnosti studenata. Neki studenti koji su odlazili na akademsku razmjenu, prilikom povratka, iako s valjanim dopunskim ispravama sa sveučilišta s kojima Sveučilište u Zagrebu ima sklopljene sporazume, imali su problema s priznavanjem odgovarajućih ECTS bodova, a isto tako i s nadoknadom obveza na kolegijima druge studijske grupe ako su dvopredmetno studirali a odgovarajuće kolegije te druge studijske grupe nisu bili u mogućnosti pohađati na sveučilištu gdje su bili na razmjeni.
Svi ti problemi razriješeni su ili umanjeni ali ne i sasvim uklonjeni suradnjom uprave, odsjeka i studenata, te je stoga potrebno poduzeti više mjera:
-
poboljšati sustav informiranja studenata na razini studija, odsjeka i Fakulteta boljim i ujednačenijim organiziranjem informativnih sadržaja na internetskim stranicama fakulteta.
-
bolje opremiti i urediti prostor službe za informiranje studenata koje vode predstavnici studenata, te razraditi program za upravljanje pomoći u informiranju studenata (help desk).
-
daljnjim poboljšanjem rada ISVU-a pravovremenim prenošenjem zahtjeva novoosnovanom Upravnom vijeću sustava ISVU, za što već postoje pretpostavke budući da je na Fakultetu zaposlen još jedan stručnjak, zamjenik koordinatorice za ISVU, a imenovano je i povjerenstvo za analizu ISVU-a te za izradu prijedloga za tiskanje dopunskih isprava studija.
-
restrukturiranjem programa studija u suradnji sa studentima i novoosnovanim Povjerenstvom za razvoj studija čiji dosadašnji rad predstavlja odličnu podlogu za raspravu i odluke o promjenama studija.
-
da bi se prodekan za nastavu, koji zbog velikog broja studenata na preddiplomskoj i diplomskoj razini ima daleko najveće opterećenje, mogao baviti razvojnim problemima nastave i uvođenjem novih studijskih programa potrebno mu je uz već postojeću studentsku službu i koordinatore za ISVU, osigurati stručnjaka koji će rješavati svakodnevne probleme sa studentima.
U primjeni pravila studiranja načelno se zalažem za jasna i jednoznačna pravila, ali u slučaju kad se dogodi da ta pravila nisu jednoznačna odnosno kad s više ili manje vjerojatnosti omogućuju višeznačnu interpretaciju, zalažem se da se prihvati ona interpretacija koja ide u korist studenta.
Poslijediplomski studiji
U akademskoj godini 2005/2006., posljednjoj u kojoj se nastava izvodila prema starim programima, pristupilo se izradi novih studijskih programa poslijediplomskih doktorskih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija u skladu s bolonjskim procesom tj. u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH izdalo je dopusnice za izvođenje sveučilišnih poslijediplomskih studija i to:
-
Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije
-
Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije
-
Poslijediplomskog doktorskog studija glotodidaktike
-
Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture
-
Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti
-
Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike
-
Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture
-
Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike
-
Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije
-
Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije
-
Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije
-
Poslijediplomskog specijalističkog studija konferencijskog prevođenja
-
Poslijediplomskog specijalističkog studija prevoditeljstva
U postupku vrednovanja radi izdavanja dopusnice nalazi se 5 programa poslijediplomskih doktorskih studija i jedan poslijediplomski specijalistički studij:
Etnologije i kulturne antropologije,
Medievistike,
Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu,
Povijesti umjetnosti, i
Ranog novog vijeka,
te jedan program
Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije.
Nakon višegodišnjih priprema – ostvarivanja partnerstva s više europskih prevoditeljskih instituta, pripreme nastavnika te nabave opreme na Fakultetu po prvi put je organiziran i izvođen Poslijediplomski specijalistički studij konferencijskog prevođenja prema programu za koji je jamstvo dao Senat Sveučilišta u Zagrebu. Kao matični fakultet zagrebačkog Sveučilišta za filološke, dakle i jezikoslovne studije, Filozofski je fakultet tako uveo poslijediplomski specijalistički program koji zaokružuje dosadašnje aktivnosti u području obrazovanja prevoditelja te nadopunio prevoditeljske programe predviđene novim, tzv. bolonjskim programima na diplomskoj razini. Fakultet ovim programom omogućuje obrazovanje profila stručnjaka za kojim postoji znatna potreba na domaćem tržištu, a sve izrazitija – naročito u kontekstu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji – i u međunarodnom kontekstu.
Ukupan broj trenutno upisanih studenata je 664, što je do sada najveći broj poslijediplomskih studenata do sada.
Raste stoga i broj studenata koji završavaju poslijediplomske studije:
Ak. godina
|
Magistrirali
|
Doktorirali
|
Specijalisti po bolonjskom sustavu
|
2004/2005
|
111
|
47
|
|
2005/2006
|
79
|
60
|
|
2006/2007
|
78
|
65
|
3
|
2007/2008
|
83
|
89
|
6
|
Nastavu na poslijediplomskim studijima izvode nastavnici Filozofskog fakulteta te u manjoj ili većoj mjeri nastavnici i znanstvenici s drugih visokih učilišta i znanstvenoistraživačkih instituta.
Studenti poslijediplomskih studija dijelom su znanstveni novaci-asistenti i asistenti svih visokih učilišta i instituta u Republici Hrvatskoj, a većim dijelom i zainteresirani pojedinci zaposleni u školama i drugim ustanovama.
Potpisani su sporazumi o dvojnom doktoratu sa:
Université de Toulouse II - Le Mirail
L 'Université de Paris I, Panthéon - Sorbonne
Scuola Normale Superiore, Pisa, Republika Italija
Sveučilište Paris X - Nanterre
Sveučilište Paris Sorbonne (Paris IV)
Radom poslijediplomskih studija koordinira Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta koje je stručno tijelo Fakultetskog vijeća. Vijeće donosi odluke o upisu pristupnika na poslijediplomski studij i daje prijedloge odluka o pojedinim pitanjima poslijediplomskih studija Fakultetskom vijeću. Sjednice Vijeća održavale su se jednom mjesečno, u pravilu 10 dana prije održavanja sjednice Fakultetskog vijeća.
Teškoće u održavanju nastave vezane su uz nedostatak prostora, a katkada i nedostatak Fakultetskoga pravilnika za studiranje na poslijediplomskim studijima. Pravilnik se nije mogao donijeti budući još nije donesen Sveučilišni pravilnik.
U skladu s poslanjem Fakulteta trebalo bi ostvariti suradnju i s drugim fakultetima i sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu da se time proširi mreža znanstvene suradnje.
Da bi se olakšala priprema novih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih programa Fakultet bi u suradnji s Vijećem poslijediplomskih studija treba procjenjivati opravdanost predloženih programa te dati punu potporu, uključujući i financijsku, za izradu potrebne dokumentacije za prijavu, naročito za one programe koji se prijavljuju na međunarodne natječaje.
Znanstveni projekti
Filozofski fakultet je značajna znanstveno-nastavna ustanova u humanističkim i društvenim znanostima ne samo u Hrvatskoj nego i šire, koja to dokazuje i brojem znanstvenih projekata koje izvodi.
Trenutno se na Fakultetu provodi 135 znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa u ukupnom iznosu od gotovo pet i pol milijuna kuna godišnje i na kojima sudjeluje još 970 suradnika, od kojih je 580 s Filozofskog fakulteta, a ostali dolaze s drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (50), drugih sveučilišta (169), te s ostalih institucija ili iz inozemstva (171).
Istovremeno se provodi i dvadeset i pet međunarodnih projekata, te još dvadeset i tri stručna projekta.
Iako je broj aktivnih projekata značajan, a broj suradnika još impozantniji, vidljivo je da je prosječno financiranje po jednom znanstvenom projektu na Filozofskom fakultetu samo 40 tisuća kuna godišnje, pri čemu je samo devet projekata financirano s 80 tisuća kuna godišnje ili više.
Sve to opet dokazuje da su znanstveni projekti iz humanističkog i društvenog područja u Republici Hrvatskoj podcijenjeni, te da još uvijek nismo uspjeli postići naš cilj da se sredstva za humanističke i društvene znanosti povećaju na barem 25% ukupnih sredstava kojima se financira znanost, iako humanističke i društvene znanosti prednjače i brojem znanstvenika i brojem objavljenih znanstvenih radova.
Da bi se stanje popravilo bit će potrebno mnogo zalaganja, ne samo našeg fakulteta i svih ostalih društveno-humanističkih fakulteta u Hrvatskoj, nego i predstavnika humanističkog i društvenog područja u Nacionalnom vijeću za znanost.
Fakultet će ujedno nastojati da projektima osigura što veći udio u dobivenim sredstvima, i već sada, za razliku od većine drugih fakulteta i institucija kojima je udio za infrastrukturne troškove 20%, taj udio na Filozofskom fakultetu iznosi 10% od dobivenih sredstava.
Međunarodna suradnja i međunarodni projekti
Od 2004/05. akademske godine do danas međunarodna suradnja Filozofskog fakulteta bilježi velik rast.
Filozofski je fakultet sam sklopio preko 30 bilateralnih ugovora s fakultetima ili sveučilištima iz Europe i svijeta, dok je Sveučilište u Zagrebu na poticaj Filozofskog fakulteta sklopilo još više takvih ugovora. Time je omogućeno veliko povećanje broja gostujućih profesora i studenata u razmjeni te ujedno i rast sredstava za međunarodnu suradnju koja smo tijekom proteklih akademskih godina uspjeli osigurati.
U proteklom je razdoblju od 2004/05. gostovalo preko 400 profesora iz Austrije, Brazila, Finske, Francuske,Italije, Japana, Kine, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Rusije, SAD, Slovačke, Srbije, Švedske, Švicarske,Turske, Ukrajine, Velike Britanije i dr.
Zbog povećane potrebe za smještajnim kapacitetima za gostujuće profesore osiguran je i treći stan (dva su stana u vlasništvu Fakulteta, a jedan je u najmu).
Naši su pak profesori ostvarili preko 1000 inozemnih studijskih boravaka, i to u Austriji, Belgiji, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Indiji, Italiji, Japanu, Kini, Litvi, Makedoniji, Meksiku, Nizozemskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, SAD, itd.
U razdoblju od 2004/05. gostovalo je preko 200 studenata s inozemnih sveučilišta Australije, Austrije, Finske, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Rusije, SAD, Ukrajine, itd.
Samo u proteklom semestru gostovalo je 50% više studenata nego prošle godine što pokazuje da je Filozofski fakultet već prepoznat je kao cijenjena visokoškolska ustanova koja nudi kvalitetne programe i kolegije.
Strateški cilj u sljedećem razdoblju jest povećanje broja kolegija dostupnih na stranim jezicima, prvenstveno na engleskom jeziku. Fakultet će nastojati organizirati međunarodne ljetne škole i susrete na kojima će se kolegiji držati na stranim jezicima i koji će studentima omogućavati ostvarivanje ECTS bodova. Kriteriji za uvođenje stranih jezika u nastavu trebaju biti transparentni: oni se uvode za međunarodne programe, za studije na kojima sudjeluje veći broj stranih studenata, za studije stranih jezika i književnosti te za nastavu koju drže strani profesori.
U proces globalizacije znanja uključili smo se radom na zajedničkim studijima, ljetnoj školi, međunarodnim radionicama te planiramo ostvariti veću prohodnost studija za strane studente, povećanu mobilnost profesora i izradu zajedničkih međunarodno priznatih studijskih programa.
Ured za međunarodnu suradnju dobiva nove djelatnike i upravo je u tijeku natječaj za zapošljavanje trećeg zaposlenog u Uredu koji će, osim za mobilnost profesora i studenata, pružati pomoć i za prijavu i vođenje međunarodnih projekata kako bi se osiguralo što više sredstava iz programa Europske unije.
Na našem fakultetu već imamo preko dvadeset uspješnih prijava na međunarodne projekte.
Stoga planiramo:
-
jačati fakultetsku i sveučilišnu potporu pri prijavljivanju međunarodnih projekata, te centralizaciju podataka o međunarodnim projektima
-
nastaviti s poslovima potpore postojećim programima razmjene, poticanjem mobilnosti i pripremom materijala potrebnih za pružanje kvalitetnije usluge za goste studente
-
pojačati aktivnosti u području europskih programa
-
olakšati administriranje poslova međunarodne suradnje
-
povećati sredstava proračuna za međunarodnu suradnju s posebnim naglaskom na prijave na programe financiranja Europske unije i na mobilnost studenata
-
osiguravati veće smještajne kapaciteta za inozemne profesore i studente
-
financirati dvojne doktorate (cotutelle) iz sredstava međunarodne suradnje
-
izraditi novi informacijski paket vezan uz međunarodne projekte
-
nastaviti provoditi aktivnosti vezane za programe Erasmus (ukoliko Republika Hrvatska uplati pristupna sredstva)
-
izraditi Pravilnik o međunarodnoj suradnji u kojem će proračun za poticanje mobilnosti, izrade međunarodnih i zajedničkih studijskih programa biti transparentno prikazan.
-
organiziranje stručne seminare i radionice
-
uspostaviti mrežu osoba zaduženih za međunarodnu suradnju i projekte na razini odsjeka te uključiti studente u navedene aktivnosti
Osim navedenih aktivnosti međunarodne suradnja, Filozofski fakultet se u posljednje tri godine uključio u međunarodnu asocijaciju dekana uglednih europskih i svjetskih društveno-humanističkih fakulteta, The Prague Network of Deans of Humanities Faculties, koja promiče međunarodnu suradnju među tim fakultetima, a u pravilu u toj asocijaciji sudjeluje po jedan fakultet iz pojedine zemlje. Trenutno, do sljedeće konferencije, Filozofski fakultet predsjeda toj asocijaciji, te je prošle godine bio u Zagrebu domaćin konferencije na kojoj je sudjelovalo 28 dekana iz 23 zemlje, te je više puta otada organizirao i sastanke Izvršnog odbora. Za tu djelatnost Filozofski je fakultet dobio namjenska sredstva MZOŠ-a.
Filozofski fakultet će i dalje sudjelovati u toj "mreži" i na taj način otvoriti nove puteve međunarodne suradnje, akademske razmjene i studentske mobilnosti.
U okviru međunarodne suradnje tiskane su sljedeće publikacije na engleskom jeziku: godišnja brošura o Fakultetu s osnovnim informacijama o Fakultetu i studijskim programima, brošura o Fakultetu i odsjecima, tiskana je knjižica o Ljetnoj školi Filozofskog fakulteta i godišnje izvješće o radu Izvršnog odbora Prague Network of Deans of Humanities Faculties.
Filozofski fakultet će i dalje tiskati publikacije na engleskom jeziku koje će se objavljivati i elektronički. Na taj način Fakultet će povećati svoju vidljivost u mrežnom prostoru i poboljšati svoj međunarodni rang među obrazovnim institucijama. Taj rang u najvećem broju sustava za rangiranje ovisi prvenstveno o vidljivosti ustanove na internetu na temelju standardnih pokazatelja.
Kao doprinos tome, u najskorije vrijeme planira se izdati nova knjiga o Filozofskom fakultetu na engleskom jeziku.
Izdavačka djelatnost
Filozofski je fakultet je sa svojom izdavačkom službu FF-press jedan od većih izdavača u Hrvatskoj. FF-press, kao fakultetska izdavačka služba, trajno ulaže napore za objedinjavanje sveukupne nakladničke djelatnosti na Filozofskom fakultetu. Sukladno tome, u posljednje četiri godine ostvaren je porast od prosječno 12 naslova godišnje.
FF-press godišnje izdaje oko 40 naslova (knjige, brošure i časopise), a isto tako priprema prosječno još 5-10 plakata, 15-tak manjih programa za skupove i kongrese, 20-25 pozivnica, 100-130 posjetnica te blokove, memorandume, kuverte i ostalu papirnatu galanteriju.
Na temelju dosadašnjih pokazatelja (porasta broja naslova, opsega i naklada pojedinačnih izdanja te opsega posla administrativnog i operativnog karaktera), kao i na temelju predviđanja rasta od 6 do 10 naslova godišnje, bit će potrebno povećati broj djelatnika. Pretpostavka za to je rješenje smještaja FF-pressa.
Za ugled i prepoznatljivost Filozofskog fakulteta, a time i za njegovo bolje financiranje, vrlo je važno da se njegova znanstvena i udžbenička produkcija objavljuje pod zajedničkim nazivom.
Informatizacija i novi bibliotečni sustav
Informatička služba obavlja značajan posao na Fakultetu održavajući informatičku, računalnu i komunikacijsku opremu, ispravan rad kojih je danas osnovna pretpostavka uopće za funkcioniranje Fakulteta.
Pri tome je važna i potpora koja se daje svim korisnicima (nastavnicima, osoblju i studentima) i službama kako bi se bez zastoja služili računalnim programima koji im trebaju za rad. Međutim, za jednu od dviju osnovnih funkcija fakulteta a to je, uz znanstveno-istraživački rad, izvođenje nastave, informatička služba uspostavila je i prilagodila sustav Omega za učenje na daljinu.
Održavanje i razvijanje toga sustava važan je zadatak jer se svakim danom povećava broj kolegija postavljen na Omegu te olakšava svladavanje gradiva svim studentima, a posebno studentima koji imaju poteškoće s vidom.
Drugi važan sustav su mrežne stranice Filozofskog fakulteta koje postoje i u hrvatskoj i u engleskoj verziji. Te su stranice najsloženije i najbolje vođene među hrvatskim obrazovnim ustanovama što dokazuje i najbolji rang koji Filozofski fakultet ima na svjetskoj ranglisti sveučilišta World Universities' ranking on the Web. Te stranice također održava informatička služba.
Kao jedan od prvih zadataka koje treba obaviti u službi za informatiku je bolje ustrojavanje servisno-uslužnog dijela, uvodjenjem sustava evidentiranja računalne opreme (koja sada ne postoji, osim u obliku rudimentarne evidencije u knjizi inventara u računovodstvu), prijave kvarova i servisnih intervencija i njihovih rezultata, prema korisnicima, odsjecima i opremi kod koje nastaju kvarovi.
Treći važan sustav je novi slobodni softer za knjižnično poslovanje Koha koji je primijenjen u informatičkom sustavu nove Knjižnice Filozofskog fakulteta koji omogućuje pristup svoj knjižničnoj građi. Za održavanje toga sustava predviđeno je mjesto sistemskog knjižničara za koje je upravo raspisan natječaj.
Informatička služba i knjižnična služba najvažniji su element razvoja svake znanstveno-obrazovne ustanove, te će se u budućnosti posebna pozornost posvetiti održavanju i razvijanju tih službi.
Izgradnja i puštanje u rad Knjižnice Filozofskog fakulteta dat će nov zamah upotrebi novih servisa koji omogućuju pristup bazama digitaliziranih tekstova znanstvenih časopisa i knjiga, što će s druge strane opet poboljšati rang Filozofskog fakulteta na svjetskim ranglistama sveučilišta.
Zadatak je Fakulteta da potiče upotrebu svih informacijskih usluga organiziranjem seminara i radionica te stalnim informiranje korisnika.
Klasifikacija i međunarodno rangiranje fakulteta
Danas u svijetu postoji nekoliko sustava za klasifikaciju i međunarodno rangiranje visokošolskih učilišta. Više mjesto na takvim rang listama omogućuje visokoškolskoj ustanovi (visokom učilištu) bolji i privilegiraniji položaj pri prijavama na međunarodne natječaje za finaciranje znanstvenih i drugih projekata, kao i pri pridruživanju u svojstvu suradnika takvim projektima, a također poboljšava mogućnost akademske razmjene i mobilnosti studenata.
Stoga je važno da Filozofski fakultet poduzme mjere koje će poboljšati njegov položaj na takvim ranglistama, pogotovo onima koje se koriste za europska sveučilišta, jer će upravo bolji položaj na tim listama osigurati bolji pristup fondovima u Europi.
Neke rang liste služe se samo podacima koji se mogu pronaći na internetskom prostoru, a druge se koriste službenim državnim statističkim podacima.
Među onima koji se koriste samo internetskim podacima, najpoznatija je svjetska ranglista sveučilišta World Universities' ranking on the Web koja se služi Webometrics metodom rangiranja. Na toj listi, kao što je već rečeno, Filozofski fakultet među 4000 najbolje rangiranih sveučilišta i obrazovnih ustanova zauzima 1617 mjesto (12. 3. 2007). Ujedno je on i najbolje rangirana visokoškolska ustanova u Hrvatskoj i nalazi se ispred Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (1822 mjesto), Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1908), Sveučilišta u Zagrebu (1921), Sveučilišta u Zadru (2226) itd.
Iako ta ranglista nije najrelevantnija za hrvatska visoka učilišta ona ipak pokazuje da Filozofski fakultet ima relativno dobru digitalnu znanstveno-nastavnu produkciju i težinu, što mu donosi određeni značaj i ugled, a metodologija je takva da Fakultet može uz relativno malen napor poboljšati svoj rang na toj listi.
Stoga se već za sljedeću akademsku godinu planira poticanje vidljivosti Fakulteta na internetu.
Među drugim rang listama svjetskih visokih učilišta najpoznatija je tzv. shanghajska lista, odnosno Academic Ranking of World Universities, koja, između ostaloga, za kriterije uzima i broj nobelovaca, broj citata u časopisima u CC (Current Contents) prema kojima Filozofski fakultet u dogledno vrijeme ne bi mogao računati na povoljniji položaj.
U Europi se koriste druge metodologije koje više odgovaraju strukturi Filozofskoga fakulteta u kojima se uspoređuju međusobno slični entiteti (na pr. istraživačke grupe, odsjeci, sveučilišta) kojima je svrha uspostava takvih kriterija koji uzimaju u obzir razlike u znanstvenim disciplinama.
Stoga se planira, kako bi se osiguralo da se Fakultet pojavi na europskim ranglistama sveučilišta (jedna od njih je i tzv. Leiden ranking of Universities), načiniti istraživanje koje će ustanoviti kako bi se Filozofski fakultet trebao ponašati i što bi trebao poduzeti da bi u tome uspio.
Zaključno,
želio bih djelatnicima i studentima Filozofskoga fakulteta poručiti da ćemo, ukoliko me izaberete za dekana, svim silama, odgovorno i predano, uznastojati nastaviti započeti preporoditeljski proces. Tri osnovna segmenta djelovanja, a to su prostorni, ljudski i financijski resursi, nastojat ćemo održati u ovim kriznim vremenima na dosadašnjoj razini, a sve ćemo svoje snage uprijeti u rješavanje suštinskih problema: reformu studijskih programa, ISVU, mobilnost studenata i profesora, informatizaciju i transparentnost poslovanja, ne zanemarujući pritome razvoj znanstvenoga istraživanja, na čemu se trebaju temeljiti studijski programi, kao ni međunarodnu suradnju koja treba otvoriti puteve prema Europi i svijetu.
To ćemo nastojati učiniti ne samo kao dekan i prodekani, već formiranjem novoga tijela, proširenoga dekanskoga kolegija, u kojemu bih želio vidjeti najuglednije profesore Filozofskoga fakulteta.
Dr. sc. Damir Boras, redoviti profesor
Odsjek za informacijske znanosti
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb, Ivana Lučića 3
Zagreb, 12. ožujka 2009.
Do'stlaringiz bilan baham: |
