Te u zagrebu filozofski fakultet

Ž i v o t o p i s

Osnovni podaci i školovanje
Andrea Violić, r. Zlatar, rođena je u Zagrebu 13. travnja 1961. godine, gdje je završila osnovnu i srednju školu (Klasičnu gimnaziju). 1980. upisala je a 1984. diplomirala studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao student dobila je Rektorovu nagradu. 1984. godine upisala je poslijediplomski studij književnosti, te usporedan studij klasične filologije. Tema magistarskoga rada glasila je «Epska tehnika i biblijski predložak u Marulićevu spjevu Davidias». Magistarski rad obranila je 1988. godine, a 1992. doktorirala je tezom pod naslovom «Ispovijest i životopis: modeli srednjovjekovne latinske autobiografije u 12. i 13. stoljeću» na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1986. radi na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na katedri za Opću povijest svjetske književnosti, od 2005. godine u znanstvenonastavnom zvanju redovitog profesora.

Znanstvenoistraživačka i nastavna djelatnost
Znanstvena područja njezina interesa tiču se pitanja odnosa fikcionalne i nefikcionalne književnosti, hrvatske autobiografske literature te europskoga srednjovjekovlja. Nastavna djelatnost na matičnom fakultetu obuhvaća predavanja na dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju iz područja književnosti i medijevistike. Sudjelovala je u nastavi poslijediplomskih studija u Zadru i Osijeku, te na diplomskoj razini studija produkcije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu (predmet «Kulturne politike»). Od rujna 2008. voditelj je Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti, kulture, filma i izvedbenih umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Mentor je većega broja diplomskih radnji, dva magisterija i tri doktorata.

Redovito sudjeluje izlaganjima na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Od 2003. do 2008. vodila je u suradnji s M. Velčić Canivez međunarodne poslijediplomske seminare u području istraživanja teksta «Sciences de texte» u sklopu IUC-a (Dubrovnik). U razdoblju od 2001. godine aktivni je član međunarodne frankofone mreže «Reseau scientifique d'Europe centrale et du sud-est de cooperation francophone en sciences humaines et sociales», u čijem okviru je sudjelovala na seminarima u Lilleu (2001), Dubrovniku (2002) i Nici (2003), Ateni (2005), Parizu (2005), Lyonu (2007) i Sarandi (2008). Član je savjeta organizacije Conseil de l'OFFRES (Organisation Francophone pour la Formation et la Recherche Européennes en Sciences humaines).

U nekoliko je navrata boravila na kraćim studijskim boravcima i seminarima u inozemstvu, a tijekom 2008. godine sudjelovala je u radu ekspertne grupe za područje književnosti pri Europskoj komisiji u Bruxellesu.

Važnije publikacije

Dosad je objavila devet knjiga: pet iz područja povijesti i teorije književnosti, među kojima se izdvajaju «Istinito, lažno, izmišljeno» (1989), «Autobiografija u Hrvatskoj» (1996) i «Tekst, tijelo, trauma» (2004), tri knjige eseja i jednu poezije. Objavila je nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i inozemstvu. Izabrana bibliografija dostupna je na web-stranici Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (pod Violić) upisani su radovi vezani uz aktivni znanstveni projekt.

Javna djelatnost

Usporedo sa znanstveno-nastavnom djelatnošću bavi se publicistikom, izdavačkom i uredničkom djelatnošću u časopisima «Gordogan», «Vijenac» i «Zarez» (1992-2001). Od 2006. godine urednik je književne biblioteke u izdavačkoj kući «Algoritam». U razdoblju od 2001. do 2005. godine bila je članica Gradskog poglavarstva grada Zagreba, zadužena za područje kulture. Od 2005. član je HNS-a i aktivna u radu stranke posebno u području kulture. Član je Hrvatskog društva pisaca i hrvatskoga PEN-kluba. Od 2008. član je Vijeća za knjigu pri Ministarstvu kulture RH.

Nosilac je viteškog odlikovanja francuske vlade u području književnosti i umjetnosti.

Dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.

Odsjek za komparativnu književnost

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Program rada 2009-2012

(prijedlog pri podnošenju kandidature za mjesto dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Uvod: problemi i izazovi
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišna zajednica u cjelini, suočeni su posljednjih desetak godina s nizom promjena koje se istovremeno osjećaju kao poticaji i izazovi, ali i kao problemi i opasnosti. Te se promjene odnose na sve ključne sastavnice sveučilišnog rada: nastavna djelatnost i organizacija rada prilagođuju se bolonjskom procesu, mijenjaju se oblici financiranja fakulteta i načini zapošljavanja (prevladavajući model angažiranja znanstvenih novaka na projektima), dolazi do repozicioniranja mjesta i uloge Filozofskog fakulteta u cjelini akademske zajednice, i to ne samo zagrebačke već i hrvatske (kao posljedica otvaranja niza fakulteta i visokih učilišta), uvode se školarine te se socijalna uloga fakulteta preispituje u odnosu na potrebe hrvatskoga društva. Tome možemo dodati rasprave o mogućoj reorganizaciji Zagrebačkog sveučilišta, sporo i nedostatno povezivanje s europskom i svjetskom znanstvenom zajednicom zbog nezadovoljavajuće stope financiranja istraživanja i zaostajanja u europskim integracijama, kao i raspoloženje javnosti u kojem krilatica «Hrvatska – zemlja znanja» ne može prikriti opadanje društvene vrijednosti znanja i sve slabiji društveni status znanstvenika, kao i nastavnika u svim segmentima obrazovanja.

U procjeni sadašnjeg stanja, odnosno, u odgovoru na pitanje kako je Filozofski fakultet reagirao na izazove promjena, uočava se visoka prilagodljivost Fakulteta kao ustanove u cjelini da prihvati zadane modele promjena (kako u bolonjskom ustroju, tako i u oblicima financiranja) te odlučnost dosadašnje uprave da kao prioritet rada Fakulteta postavi razvoj infrastrukture, prvenstveno prostorne i tehničke, kao i brigu oko optimizacije strukture zaposlenih.

Prioriteti razvoja
Kao izazov sljedećeg dekanskog mandata, upravo na temelju postignutog infrastrukturnog napretka, nameće se promjena u prioritetima razvoja te posvećenost unutrašnjoj organizaciji rada – znanstvenoistraživačkog, nastavnog i administrativnog. Stoga je potrebno izraditi srednjoročnu strategiju razvoja Filozofskog fakulteta, u kojoj treba odrediti ciljeve razvoja, vremenske okvire te planirati potrebna financijska sredstva. Da bi se strateški plan mogao oblikovati potrebno je, na prvome mjestu, odrediti načela i vrijednosti kojima se u izradi plana treba voditi. Sudionici u izradi takva plana trebaju biti svi akteri uključeni u rad Fakulteta, prvenstveno studenti i nastavnici kao nositelji znanstveno-nastavnog procesa ali i stručni zaposlenici Fakulteta. Napetosti i nezadovoljstvo koji se danas vezuju uz način primjene bolonjskog sustava moraju biti jasno artikulirani, jednako kao što se mora odgovoriti na pitanje prikrivaju li vidljivi konflikti zapravo dublje sistemske probleme. Citirat ću na ovom mjestu francuskoga sociologa i teoretičara obrazovanja Pierrea Bourdieua: «Svaki napor transformacije sustava koji nije praćen pokušajem da se transformiraju stavovi prema sustavu (i obrnuto) osuđen je na propast».

Načela i vrijednosti koje zagovaram pripadaju povijesnoj abecedi europskoga sveučilišta: universitas studiorum kao zajednica intelektualno ravnopravnih a ne formalnom hijerarhijom odvojenih sudionika, curriculum kao pravo na individualni hod kroz znanje a ne igranje unaprijed propisanih uloga. I, kao najvažnije: otpor posvemašnjoj merkantilizaciji znanja koja u ime tržišno isplativih i tehnosvrhovitih znanja podcjenjuje i odbacuje društvena i humanistička istraživanja te društveno i humanističko obrazovanje. Pozicioniranje Filozofskog fakulteta (odnosno onih koji na njemu stječu diplome različitih razina) prema «tržištu rada» treba biti vođeno realnim pokazateljima istraživanja zaposlenosti i zapošljivosti i posebno usmjereno u konkurentnosti prema srodnim visokoučilišnim institucijama. Stoga, uz tradiciju i kvalitetu nastave, kao posebnu vrijednost našega Fakulteta vidim njegovu višedisciplinarnost koja upravo velikim brojem kombinacija struka stvara mogućnosti fleksibilnog obrazovanja što odgovaraju promjenljivim potrebama tržišta.

Studijski programi i organizacija nastave
Prvim zadatkom u narednom razdoblju smatram uspostavljanje jednostavnog i preglednog sustava studiranja koji se temelji na okvirnim zaključcima Povjerenstva za razvoj studija (veljača 2009), iz kojih izdvajam osnovnu ideju ustrojavanja studijskih programa prema načelu disciplinarnosti, odnosno jezgre studija neke struke ili discipline, s time da studenti sami biraju žele li studirati jednu disciplinu (jedan A [jedna jezgra] + izborni program iz iste discipline ili drugih disciplina), dvije discipline (dva A), veći program iz jedne i manji iz druge discipline (A i B), glavni predmet i module izvan njega. Dorada sadašnjih programa mora se temeljiti na analizi i evaluaciji postojećih programa te studentskoj evaluaciji kvalitete nastave. Drugim riječima, dok svaka struka uobličuje na znanstvenim osnovama svoj program, Fakultet mora stvoriti ujednačen model studiranja u kojem su ujednačeni omjeri jezgri disciplina, opterećenje studenata i načini stjecanja bodova. Sustav evaluacije nastave mora se funkcionalizirati, pri čemu treba uspostaviti oblike motiviranja izvrsnosti nastavnika koja će na razini Fakulteta biti prepoznata i stimulirana. Oblici tehničke podrške (ISVU i drugi informatički sustavi, organizacija rasporeda) kao i pravno-administrativna podrška moraju biti usklađeni s tim ciljevima. Ujednačen sustav studiranja pretpostavlja i jasno razgraničenje administrativnih obveza i ovlasti, od razine Odsjeka do razine Fakultetskog vijeća, u svrhu rasterećenja i poboljšanja učinkovitosti. Jednako tako, informatički programi koji služe administrativnom praćenju studenata (ISVU) moraju biti prilagođeni složenosti i načinu funkcioniranja Filozofskog fakulteta.

Znanstvenoistraživački potencijal i doktorski studiji
Znanstvena i istraživačka djelatnost predstavljaju najveći simbolički i potencijalno, socijalni kapital Filozofskoga fakulteta. Taj rad uključuje više razina i velik broj sudionika, sastoji se kako od individualnog znanstvenog rada, istraživačkih projekata u suradnji sa studentima tako i projekata koji su umreženi na nacionalnom i međunarodnom nivou. Nedostaci sadašnje prakse, posebni vidljivi u nespretnoj implementaciji bolonjskog sustava, očituju se u tendenciji razdvajanja nastave od znanstvenoistraživačkog rada. Formalistički pritisak za standardizacijom kolegija i ograničenjem ispitne literature oslabili su potencijal nastave kao prostora kritičkog propitivanja istraživačkih pretpostavki i smanjili kapacitet za uvođenje novih ideja i vrsta znanja izvan onih koji su već akademski legitimirani. Povijest modernoga sveučilišta pokazuje kako njegova sposobnost za kritičko mišljenje i inovativnost prelazi granice znanstvenih disciplina i čini sveučilište relevantnim dijelom kako općeg društvenog kulturnog progresa, tako i svojevrsnom «institucionalnom savješću», stalnim korektivom društva. Posebno to vrijedi za društvene i humanističke discipline koje čine jezgru našega Fakulteta. Smatram da istraživački moment, metodologija znanstvenoga rada i kritički način mišljenja trebaju biti ugrađeni u sve obrazovne stupnjeve koji se organiziraju na Filozofskom fakultetu. Dakako, na razini doktorskih studija otvara se najveći prostor za razvoj znastvenoistraživačkih potencijala vezanih uz obrazovni ciklus. U tom smjeru potrebno je raditi na stvarnom oblikovanju doktorskih studija kao redovitih oblika studija: Fakultet treba omogućiti doktorandima sudjelovanje u nastavi i tako ih dijelom osloboditi tereta visokih školarina. Također, zalažući se za oblike kreditiranja i stipendiranja studenata u partnerstvu s gradskim ili državnim institucijama i bankama (u cijelom obrazovnom ciklusu), Fakultet može pridonijeti kvaliteti studiranja i znatno većem postotku dovršenja studija na doktorskoj razini, budući je osnovni razlog odustajanja doktoranada visina školarina, a nedostatak stipendija. Tendencije upisa dosežu svega dvadesetak posto u III. godini doktorskog studija, a jedini redoviti studenti praktički su znanstveni novaci. Jedna od mogućih mjera je osnivanje Zaklade Filozofskog fakulteta, kao nezavisne udruge sa svrhom sufinanciranja školarina, studentskih i nastavničkih boravaka u inozemstvu, kao i znanstvenoistraživačkih projekata.


Perspektive razvoja u nacionalnom i međunarodnom kontekstu
Razvoj Filozofskoga fakulteta u Zagrebu logično je zamišljati u koncentričnim krugovima. Infrastrukturni kapaciteti, velik broj disciplina, kvaliteta nastave i znanstvenoistraživački projekti čine naš Fakultet središnjim mjestom društvenohumanističkog visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Strukturiranost obrazovnog ciklusa, svojom otvorenošću i višedisciplinarnim programima treba se usmjeriti privlačenju većega broja studenata unutar zagrebačkog sveučilišta te s drugih hrvatskih sveučilišta na višim razinama ciklusa. Posebno je važno artikulirati dosege pozicioniranja na regionalnoj razini, na način da se identificiraju znanstvena područja nepokrivena doktorskim studijima u drugim regionalnim sveučilišnim centrima te temeljem takve analize valja ponuditi programe koji bi privlačili studente na doktorskoj razini. Od posebnog je interesa otvaranje interdisciplinarnih doktorskih studija, kakve nije moguće studirati ni u kojem drugom regionalnom sveučilišnom centru, čime bi se privukli studenti upravo na tu, najzahtjevniju, doktorsku razinu. Razvoj novootvorene knjižnice treba biti vođen najnovijim tehničkim mogućnostima i omogućiti svima pristup u kvalitetne digitalne zbirke bez kojih ozbiljan znanstveni rad nije moguć.
Ostvarivanje kruga šire međunarodne suradnje predviđa se jačanjem mreže već postojećih i pokretanjem novih međunarodnih projekata, organizacijom sustavnih gostovanja inozemnih predavača i redovitom organizacijom međunarodnih «laboratorija», radionica, simpozija i konferencija. Fakultet treba osigurati stručnu i organizacijsku pomoć svim takvim aktivnostima putem proširenja Ureda za međunarodnu suradnju, od prijave do realizacije projekata. Analizom postojećih europskih i svjetskih mreža razmjene studenata i nastavnika, Fakultet treba posebno pomoći onim studijskim grupama koje su zbog svojih specifičnosti u sadašnjim razmjenama marginalizirane.
Javna prepoznatljivost koju Filozofski fakultet u Zagrebu baštini svojom poviješću i sadašnjim djelovanjem, u sljedećem će se mandatnom razdoblju nastojati dograditi razvijanjem vlastitih mehanizama stvaranja javne percepcije. Jedan bi od takvih oblika mogao biti, primjerice, osnivanje udruge Alumni FF , u koju ćemo nastojati privući bivše studente, a posebice one koji žive i djeluju izvan Hrvatske. Svakako ćemo pojačati suradnju s uglednim umirovljenim profesorima čija javna i znanstvena djelatnost ne prestaje datumom umirovljenja. Prostori novoizgrađene knjižnice otvaraju mogućnost redovitih prezentacija knjiga i projekata, organizaciju javnih rasprava i tribina, kojim će se također osnažiti javna prepoznatljivost Fakulteta. Organizacijom serije interdisciplinarnih predavanja međunarodno priznatih znanstvenika, publicista i umjetnika, Filozofski fakultet stvorio bi svojevrsni «zaštitni znak». Uz sve navedeno, najvažnijim mi se čini da bi upravo u takvim, akademski neformalnim oblicima, jačala komunikacija studenata i nastavnika s različitih odsjeka, kao i međugeneracijska komunikacija. Tu se oblikuje i mogućnost da unutar zagrebačkog Sveučilišta upravo Filozofski fakultet bude mjesto u kojem se generiraju nove ideje, relevantne za socijalni kontekst u kojem djelujemo.

S U G L A S N O S T

Ovime ja, Andrea Violić rođena Zlatar, dajem suglasnost za kandidaturu za mjesto dekana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Zagreb, 12. 3. 2009.

Dr. sc. Andrea Violić, red. prof.

ODSJEK ZA ANGLISTIKU

Katedra za engleski jezik

10. ožujka 2009.
Predmet: Ocjena nastupnog predavanja

dr. sc. Irene Zovko Dinković

FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

Na osnovi Odluke Rektorskoga zbora od 5. listopada 2005. o obliku i načinu provedbe nastupnoga predavanja za izbor u znanstveno-nastavna zvanja, nastavna zvanja i umjetničko-nastavna zvanja, a nakon održanoga nastupnog predavanja dr. sc. Irene Zovko Dinković, više asistentice, i provedene rasprave, stručno povjerenstvo daje sljedeće stručno mišljenje:

Dr. sc. Irena Zovko Dinković održala je 09. ožujka 2009. godine nastupno predavanje pod naslovom Negative polarity items in English and Croatian. Predavanje je trajalo 45 minuta, a prisustvovali su mu studenti, nastavnici s Odsjeka za anglistiku te članovi stručnog povjerenstva.
U svojem je predavanju pristupnica obradila jednu od najsloženijih tema u suvremenoj lingvistici. Njezin je pristup temi bio jasan, sustavan i stručan, a ključni su pojmovi razmatrani na uvjerljiv, analitičan i studentima prihvatljiv način. Pristupnica se pritom služila i dobro osmišljenom prezentacijom u Powerpointu. Svojim je pristupom temi dr. sc. Irena Zovko Dinković nastavila pobuđivati interes za niječnu pojavnost koja je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi slabo zastupljena i obrađena. Pristupnica je tijekom predavanja pokazala svoju kompetentnost za zadanu temu, kao i vrlo izraženu sposobnost da je govornički uobliči i približi slušačima.

Nakon održanog predavanja uslijedila je rasprava u kojoj je dr. sc. Irena Zovko Dinković pokazala primjereno vladanje relevantnom građom i sposobnost jasnog i stručnog odgovaranja na upućena pitanja.

S obzirom na sve navedeno smatramo da je dr. sc. Irena Zovko Dinković s uspjehom održala nastupno predavanje koje ocjenjujemo ocjenom izvrstan (5) te predlažemo da bude izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta.

_________________________________

dr. sc. Milena Žic Fuchs, red. prof., predsjednica Povjerenstva
_________________________________

dr. sc. Višnja Josipović Smojver, izv. prof.

_________________________________

dr. sc. Vladimir Ivir, prof. emeritus

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za informacijske znanosti

Ivana Lučića 3, Zagreb
Zagreb, 4. veljače 2009.
Fakultetskom vijeću

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Predmet: Ocjena nastupnoga predavanja dr.sc. Mihaela Banek Zorica

Na temelju odredbe članka 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br 123/03, 105/04. i 174/04.) i članku 2. stavku 3. Odluke Rektorskog zbora Republike Hrvatske o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja, stručno je povjerenstovo u sastavu dr. sc.Jadranka Lasić-Lazić, red. prof., dr. sc.Vladimir Mateljan, red. prof., dr. sc.Sanja Seljan, izv. prof. slušalo nastupno predavanje kandidatkinje za izbor u zvanje docenta dr.sc. Mihaela Banek Zorica, te donosi sljedeću

O C J E N U

o nastupnom predavanju
Pristupnica za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta dr. sc. Mihaela Banek Zorica održala je dana 4. veljače 2009. nastupno predavanje u trajanju od 45 minuta, u predavaonici A-212a na Filozofskom fakultetu na temu „Web 2.0 tehnologija“. Predavanju su prisustvovali članovi Stručnog povjerenstva, asistenti i studenti.

U svojem nastupnom predavanju pristupnica je pokazala izuzetno dobro poznavanje teme, što se pokazalo u sugestivnoj, konciznoj i pedagoški osmišljenoj prezentaciji kroz zadanu problematiku i u odgovorima na postavljena pitanja. Gradivo je prezentirano vrlo slikovito, jasno i logički povezano.

Sadržaj predavanja prilagođen je studentima odgovarajuće godine studija i širem krugu nastavnika pripadne znanstvene oblasti, u skladu s pedagoškim standardima i pravilima struke. U predavanju je jasnom analizom, odabirom primjera i kritičkim osvrtom pokazala suvereno vladanje područjem. Pristupnica je u svom predavanju sustavno izložila osnovne koncepte i problematiku web okruženja. Potom se usmjerila na sam koncept Web 2.0 povezujući korištenje Web 2.0 servisa u učenju jezika. Koristeći brojne primjere uspješno je povezala teoriju s praktičnom primjenom, te uključila predviđeno moderno računalno predstavljanje i svrhovito korištenje raznovrsnih nastavnih sredstava.

Na osnovi svega iznesenog, pristupnica je je nastupnim predavanjem potvrdila da je izvrstan stručnjak, dobar metodičar i iskusan pedagog. Stoga njezinu nastupnomu predavanju dajemo ocjenu izvrstan (5) i predlažemo da se izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja društvenih znanosti, polje informacijske znanosti na Katedri za organizaciju znanja, Odsjek za informacijske znanosti.

Članovi Stručnog povjerenstva:

Dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.

Dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof.

Dr. sc. Sanja Seljan, izv. prof.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za informacijske znanosti

Ivana Lučića 3, Zagreb
Zagreb, 7. veljače 2009.
Fakultetskom vijeću

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Predmet: Ocjena nastupnoga predavanja dr.sc. Sonje Špiranec

Na temelju odredbe članka 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br 123/03, 105/04. i 174/04.) i članku 2. stavku 3. Odluke Rektorskog zbora Republike Hrvatske o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja, stručno je povjerenstovo u sastavu dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof., dr. sc.Vladimir Mateljan, red. prof., dr. sc. Damir Boras, red. prof. slušalo nastupno predavanje kandidatkinje za izbor u zvanje docenta dr.sc. Sonje Špiranec, te donosi sljedeću

O C J E N U

o nastupnom predavanju
Pristupnica za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta dr. sc. Sonja Špiranec održala je dana 7. veljače 2009. nastupno predavanje u trajanju od 45 minuta, u predavaonici A-308 na Filozofskom fakultetu na temu „Online baze podataka“. Predavanju su prisustvovali članovi Stručnog povjerenstva, asistenti i studenti.

U svojem nastupnom predavanju pristupnica je pokazala izuzetno dobro poznavanje teme, što se pokazalo u sugestivnoj, konciznoj i pedagoški osmišljenoj prezentaciji kroz zadanu problematiku i u odgovorima na postavljena pitanja. Gradivo je prezentirano vrlo slikovito, jasno i logički povezano.

Sadržaj predavanja prilagođen je studentima odgovarajuće godine studija i širem krugu nastavnika pripadne znanstvene oblasti, u skladu s pedagoškim standardima i pravilima struke. U predavanju je jasnom analizom, odabirom primjera i kritičkim osvrtom pokazala suvereno vladanje područjem. Pristupnica je u svom predavanju sustavno izložila osnovne koncepte i problematiku organizacije i pretraživanja baza podataka., s posebnim osvrtom na korištenje akademskih baza podataka u istraživanju. Koristeći brojne primjere uspješno je povezala teoriju s praktičnom primjenom, te uključila predviđeno moderno računalno predstavljanje i svrhovito korištenje raznovrsnih nastavnih sredstava.

Na osnovi svega iznesenog, pristupnica je nastupnim predavanjem potvrdila da je izvrstan stručnjak, dobar metodičar i iskusan pedagog. Stoga, njezinu nastupnomu predavanju dajemo ocjenu izvrstan (5) i predlažemo da se izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja društvenih znanosti, polje informacijske znanosti na Katedri za organizaciju znanja, Odsjek za informacijske znanosti.

Članovi Stručnog povjerenstva:

Dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.

Dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof.

Dr. sc. Damir Boras, red. prof.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za informacijske znanosti

Ivana Lučića 3, Zagreb

Zagreb, 5. veljače 2009.
Fakultetskom vijeću

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Predmet: Ocjena nastupnoga predavanja dr. sc. Gorana Zlodija

Na temelju odredbe članka 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br 123/03, 105/04. i 174/04.) i članku 2. stavku 3. Odluke Rektorskog zbora Republike Hrvatske o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja, stručno je povjerenstovo u sastavu dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof., dr. sc. Sanja Seljan, izv. prof., dr. sc. Hrvoje Stančić, doc. slušalo nastupno predavanje kandidata za izbor u zvanje docenta dr.sc. Gorana Zlodija, te donosi sljedeću

O C J E N U

o nastupnom predavanju
Pristupnik za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta dr. sc. Goran Zlodi održao je dana 5. veljače 2009. nastupno predavanje u trajanju od 45 minuta, u predavaonici A-308 na Filozofskom fakultetu na temu „Suvremeni konceptualni i podatkovni modeli za muzejsku dokumetaciju“. Predavanju su prisustvovali članovi Stručnog povjerenstva, asistenti i studenti.

U svojem nastupnom predavanju pristupnik je pokazao izuzetno dobro poznavanje teme, što se pokazalo u sugestivnoj, konciznoj i pedagoški osmišljenoj prezentaciji kroz zadanu problematiku i u odgovorima na postavljena pitanja. Gradivo je prezentirano vrlo slikovito, jasno i logički povezano.

Sadržaj predavanja prilagođen je studentima odgovarajuće godine studija i širem krugu nastavnika pripadne znanstvene oblasti, u skladu s pedagoškim standardima i pravilima struke. U predavanju je jasnom analizom, odabirom primjera i kritičkim osvrtom pokazano suvereno vladanje područjem. Pristupnik je u svom predavanju sustavno izložio osnovne koncepte i problematiku konceptualnih i podatkovnih modela za muzejsku dokumetaciju, s posebnim osvrtom na korištenje u muzejskoj praksi. Koristeći brojne primjere u predavanju je uspješno povezana teorija s praktičnom primjenom, što je prezentirano i kroz predviđeno računalno predstavljanje i svrhovito korištenje raznovrsnih nastavnih sredstava.

Na osnovi svega iznesenog, pristupnik je nastupnim predavanjem potvrdio da je izvrstan stručnjak, dobar metodičar i iskusan pedagog. Stoga, njegovom nastupnomu predavanju dajemo ocjenu izvrstan (5) i predlažemo da se izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja društvenih znanosti, polje informacijske znanosti na Katedri za muzeologiju, Odsjek za informacijske znanosti.

Članovi Stručnog povjerenstva:

Dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof.

Dr. sc. Sanja Seljan, izv. prof.

Dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

Dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, red. prof.

Dr. sc. Drago Roksandić, red.prof.

Dr. sc. Antoni Cetnarowicz, red. prof. s Jagelonskog sveučilišta u Krakovu
Zagreb, 23. veljače 2009.

Predmet: prof. dr. sc. Damir Agičić, izvanredni profesor,

izbor u zvanje redovitog profesora