Te u zagrebu filozofski fakultet

Prof.dr.sc. Branka Janićijević

Prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić

Prof.dr.sc. Vjekoslav Afrić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Branka Janićijević

Institut za antroplogiju

Prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić

Institut za antroplogiju

Fakultetsko vijeće

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

Predmet: Izvješće stručnog povjerenstva i prijedlog da se dr.sc. Marijana Peričić Salihović, viši znanstveni suradnik u Institutu za antropologiju, izabereu znanstveno zvanje znanstveni savjetnik, znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici održanoj 18. prosinca 2008. godine u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor pristupnice dr. sc. Marijane Peričić Salihović, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za antropologiju, u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija.

Nakon proučenog dostavljenog materijala podnosimo Naslovu sljedeće

I Z V J E Š Ć E I P R I J E D L O G

1. Podaci o životu i radu pristupnice

Marijana Peričić Salihović rođena je 1970. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu.

Godine 1992. Marijana Peričić Salihović je diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer molekularna biologija.

Godine 1997. pristupnica je stekla akademski stupanj magistra prirodnih znanosti iz područja biologija smjer antropologija pod naslovom «Antropološka istraživanja populacijske strukture stanovništva jadranske obale analizom DNA polimorfizma» na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Školsku godinu 1999/2000. pristupnica je provela na stručnom usavršavanju u Institutu za antropologiju i humanu genetiku Ludwig Maximilianus Sveučilišta u Minhenu, Republika Njemačka kao stipendist DAAD-a.

Od 1999. do 2001. godine kontinuirano se stručno usavršavala u tromjesečnim razdobljima na Odjelu za evolucijsku biologiju Instituta za molekularnu i staničnu biologiju Sveučilišta u Tartuu, Estonija.

Godine 2003. pristupnica stiče akademski stupanj doktora znanosti iz polja biologija obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom «Genetička struktura stanovništva republike Hrvatske» na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1995. godine dr.sc. Marijana Peričić Salihović radi kao mlađi asistent na Institutu za antropologiju. Godine 1999. izabrana je u istraživačko zvanje asistent, a 2003. izabrana je u istraživačko zvanje viši asistent. Znanstveno zvanje znanstveni suradnik stekla je 2004. godine, a 2006. izabrana je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik.

2. Znanstvena djelatnost pristupnice

Od 1995. godine dr. sc. Marijana Peričić Salihović aktivno sudjeluje u radu znanstvenih projekata koji su se provodili u okviru djelatnosti Instituta za antropologiju. Kao mlađi asistent sudjelovala je u znanstveno-istraživačkom radu vezanom uz problematiku znanstvenog projekta „Antropološka istraživanja populacijske strukture Hrvatske“ Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (3-01-133), a od 1996. godine projekta „Antropološka istraživanja populacijske strukture Hrvatske“ (019601). Od 1995. godine također je bila suradnik na znanstvenom projektu koji se provodio u sklopu zajedničkog odbora za znanstvenu suradnju sa SAD-om (putem Smithsonian Institution, Washington, D.C., USA) pod naslovom „Biological and Cultural Microdifferentiation among Rural Populations (Middle Dalmatia – Croatia)“ (1995-1998: JFP 259). Od 2002. godine dr. sc. Marijana Peričić Salihović sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu vezanom uz problematiku projekta „Populacijska struktura Hrvatske – antropogenetički pristup“ (0196005) Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 2007. godine sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu vezanom uz problematiku projekta „Molekularno-genetička obilježja populacije utemeljitelja – Romi kao model” (196-1962766-2763) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Od 2006. godine sudjeluje u radu znanstveno-istraživačkog projekta „Population Structure and Genetic History of Western Balkan Roma” (br. 7349) organizacije The Wenner-Gren Foundation for Anthropological Research, Inc.

Rezultate dosadašnjih znanstvenih istraživanja dr. sc. Marijana Peričić Salihović objavila je u 36 znanstvena rada koji su publicirani u znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom, a sa 31 priopćenjem sudjelovala je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Popis objavljenih znanstvenih radova:

Znanstveni radovi u časopisima sa međunarodnom recenzijom

1. 
   Grubić, Z., R. Žunec, E. Čečuk-Jeličić, V. Kerhin-Brkljačić, D. Kaštelan, L. Barać, B. Janićijević, I. Martinović, M. Peričić, L.A. Bennett, P. Rudan, A. Kaštelan: HLA Class II Gene and Haplotype Diversity in the Population of the island of Hvar, Croatia. Coll. Antropol. 22: 157-168, 1998.
   
2. 
   Martinović, I., L. Barać, I. Furač, B. Janićijević, M. Kubat, M. Peričić, B. Vidović, P. Rudan: STR polymorphisms in the population of the island of Hvar. Hum. Biol. 71: 343-354, 1999.
   
3. 
   Martinović Klarić, I., L. Barać, D. Buković, I. Furač, G. Geber, B. Janićijević, M. Kubat, M. Peričić, B. Vidović, P. Rudan: STR Polymorphisms in the Population of the Island of Brač, Croatia. HOMO 51: 141-150, 2000.
   
4. 
   Tolk, H.V., M. Peričić, L. Barać, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, I. Rudan, J. Parik, R. Villems, P. Rudan: MtDNA Haplogroups in the Populations of Croatian Adriatic Islands. Coll. Antropol. 24: 267-279, 2000.
   
5. 
   Martinović Klarić, I., L. Barać, D. Buković, I. Furač, G. Geber, B. Janićijević, M. Kubat, M. Peričić, B. Vidović Pupić, P. Rudan: STR variation in eight village populations of the island of Korčula (Croatia). Ann. Hum. Biol. 28: 281-294, 2001.
   
6. 
   Tolk, H.V., L. Barać, M. Peričić, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, H. Campbell, I. Rudan, T. Kivisild, R. Villems, P. Rudan: The evidence of mtDNA haplogroup F in a European population and its ethnohistoric implications. Eur. J. Hum. Genet. 9: 717-723, 2001.
   
7. 
   Barać L., M. Peričić, I. Martinović Klarić, S. Rootsi, B. Janićijević, T. Kivisild, J. Parik, I. Rudan, R. Villems, P. Rudan: Y chromosomal heritage of Croatian population and its island isolates. Eur. J. Hum. Genet. 11: 535-42, 2003.
   
8. 
   Barać L., M. Peričić, I. Martinovic Klaric, B. Janićijević, J. Parik, S. Rootsi, P. Rudan: Y chromosome STRs in Croatians. Forensic Sci. Int. 138: 127-133, 2003.
   
9. 
   Kubat M., J. Škavić, I. Behluli, B. Nuraj, T. Bekteshi, M. Behluli, I. Martinović Klarić, M. Peričić: Population Genetics of the 15 AmpFlSTR Identifiler Loci in Kosovo Albanians. Int. J. Leg. Med. 118: 115-118, 2004.
   
10. 
    Loogyali, E.L., U. Roostalu, B.A. Malyarchuk, M.V. Derenko, T. Kivisild, E. Metspalu, K. Tambets, M. Reidla, HV. Tolk, J. Parik, E. Pennarun, S. Laos, A.Lunkina, M. Golubenko, L. Barać, M. Peričić, O.P. Balanovsky, V. Gusar, E.K. Khusnutdinova, V. Stepanov, V. Puzyrev, P. Rudan, E.V. Balanovska, E. Grechanina, C.Richard, Disuniting uniformity: A pied cladistic canvas of mtDNA haplogroup H in Eurasia. Mol. Biol. Evol. 21: 2012-2021, 2004.
    
11. 
    Rootsi S., C. Magri, T. Kivisild, G. Benuzzi, H. Help, M. Bermisheva, I. Kutuev, L. Barać, M. Peričić, O. Balanovsky, A. Pshenichnov, D. Dion, M.Grobei, L.A.Zhivotovsky, V. Battaglia, A. Achilli, N. Al-Zahery, J. Parik, R. King, C. Cinnioglu, E. Khusnutdinova, P. Rudan, E. Balanovska, W. Scheffrahn, M. Simonescu. Phylogeography of Y-chromosome haplogroup I reveals distinct domains of prehistoric gene flow in Europe. Am. J. Hum. Genet. 75: 128-137, 2004.
    
12. 
    Tambets K., S. Rootsi, T. Kivisild, H. Help, P. Serk, E.L. Loogvali, H.V. Tolk, M. Reidla, E. Metspalu, L. Pliss, O. Balanovsky, A. Pshenichnov, E.Balanovska, M. Gubina, S. Zhadanov, L. Osipova, L. Damba, M. Voevoda, I. Kutuev, M. Bermisheva, E. Khusnutdinova, V. Gusar, E. Grechanina, J. Parik, E. Pennarun, C. Richard, A. Chaventre, J.P. Moisan, L. Barać, M. Peričić, P. Rudan, R. Terzic, I. Mikerezi, A. Krumina, V. Baumanis, S. Koziel, O. Rickards, G.F. De Stefano, N. Anagnou, K.I. Pappa, E. Michalodimitrakis, V. Ferak, S. Furedi, R. Komel, L. Beckman, R. Villems. The western and eastern roots of the Saami - The story of genetic "outliers" told by mitochondrial DNA and Y chromosomes. Am. J. Hum. Genet. 74: 661-682, 2004.
    
13. 
    Peričić M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, I. Behluli, P. Rudan. Y chromosome haplotypes in Albanian population from Kosovo. Forensic Sci. Int. 146: 61-64, 2004.
    
14. 
    Cvjetan, S., H.-V. Tolk, L. Barać Lauc, I. Čolak, D. Đorđević, Lj. Efremovska, B. Janićijević, A. Kvesić, I. Martinović Klarić, E. Metspalu, M. Peričić, J. Parik, D. Popović, A. Šijački, R. Terzić, R. Villems, P. Rudan. Frequenices of mtDNA haplogroups in Souhteastern Europe – Croatians, Bosnians and Herzegovinians, Serbians, Macedonians and Macedonian Romani. Coll. Antropol. 28: 193-198, 2004.
    
15. 
    Rudan, I., T. Škarić-Jurić, N. Smolej-Narančić, B. Janićijević, D. Rudan, I. M. Klarić, L. Barać, M. Peričić, R. Galić, M. Lethbridge-Čejku, P. Rudan. Inbreeding and susceptibility to osteoporosis in Croatian island isolates. Coll. Antropol. 28(2): 585-601, 2004.
    
16. 
    Rudan, P., B. Janićijević, V. Jovanović, J. Miličić, N. Smolej-Narančić, A. Sujoldžić, L. szirovicza, T. Škarić-Jurić, L. Barać Lauc, T. Lauc, I. Martinović Klarić, M. Peričić, D. Rudan, I. Rudan. Holistic anthropological research of Hvar islanders, Croatia – from parish registries to DNA studies in 33 years. Coll. Antropol. 28: 321-343, 2004.
    
17. 
    Barać Lauc, L., M. Peričić, I. Martinović Klarić, A. Šijački, D. Popović, B. Janićijević, P. Rudan. Y chromosome STR polymorphisms in a Serbian population sample. Forensic Sci. Int. 150(1): 97-101, 2005.
    
18. 
    Barbalić, M., M. Peričić, T. Škarić-Jurić, N. Smolej-Narančić. ACE Alu insertion polymorphisms in Croatia and its isolates. Coll. Antropol. 28: 603-610, 2005.
    
19. 
    Babalini C., C. Martinez-Labarga, H-V. Tolk, T. Kivisild, R. Giampaolo, T. Tarsi, I. Contini, L. Barać, B. Janićijević, I. Martinović Klarić, M. Peričić, A. Sujoldžić, R. Villems, G. Biondi, P. Rudan, O. Rickards. The population history of the Croatian linguistic minority of Molise (southern Italy): a maternal view. Eur. J. Hum. Genet. 13: 902-912, 2005.
    
20. 
    Martinović Klarić I., L. Barać Lauc, M. Peričić, B. Janićijević, R. Terzić, I. Čolak, A. Kvesić, P. Rudan. Evaluation of Y-STR variation in Bosnian and Herzegovinian populations. Forensic Sci. Int. 154(2): 252-256, 2005.
    
21. 
    Martinović Klarić, I., M. Peričić, L. Barać Lauc, B. Janićijević, M. Kubat, D. Pavičić, I. Rudan, N. Wang, L. Jin, R. Chakraborty, R. Deka, P. Rudan. Genetic Variation at nine short tandem repeat loci in the Croatian populations. Hum. Biol. 77(4): 471-486, 2005.
    
22. 
    Peričić, M., I. Martinović Klarić, L. Barać Lauc, B. Janićijević, D. Đorđević, Lj. Efremovska, P. Rudan. Population genetics of 8 Y chromosome STR loci in Macedonians and Macedonian Romani. Forensic Sci. Int. 154(2): 257-261, 2005.
    
23. 
    Peričić, M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, P. Rudan. Review of Croatian genetic heritage as revealed by mitochondrial DNA and Y chromosomal lineages. Croat. Med. J. 46(4): 502-513, 2005.
    
24. 
    Peričić, M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, S. Rootsi, B. Janićijević, I. Rudan, R. Terzić, I. Čolak, A. Kvesić, D. Popović, A. Šijački, I. Behluli, D. Đorđević, Lj. Efremovska, Đ. D. Bajec, B. D. Stefanović, R. Villems, P. Rudan. High-resolution phylogenetic analysis of Southeastern Europe (SEE) traces major episodes of paternal gene flow among Slavic populations. Mol. Biol. Evol. 22(10): 1964-1975, 2005.
    
25. 
    Škarić-Jurić, T., E. Ginsburg, E. Kobyliansky, I. Malkin, M. Barbalić, M. Peričić, J. Miličić, N. Smolej Narančić, P. Rudan: Segregation Analysis of Systolic and Diastolic Blood Pressure in Middle Dalmatia Island Population. Collegium Antropologicum. 29 (2005) 301-307.
    
26. 
    Peričić M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, P. Rajić Šikanjić, B. Janićijević, P. Rudan. The role of Southeastern Europe in origins and diffusion of major paternal lineages. Documenta Paehistorica XXXIII 11-16, 2006.
    
27. 
    Škarić-Jurić T., M Zajc, N. Smolej Narančić, M. Barbalić, M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc. Calcaneous ultrasonographic assessment of bone mineral density in the Roma minority population of Croatia - Preliminary report. Coll. Antropol. 30(4):761-765, 2006.
    
28. 
    Vitart V., Z. Biloglav, C. Hayward, B. Janićijević, N. Smolej-Narančič, L. Barać, M. Peričič, I. Martinović Klarić, T. Škarić-Jurić, M. Barbalić, O. Polašek, I. Kolčić, A. Carothers, P. Rudan, N. Hastie, A. Wright, H. Campbell, I. Rudan. 3000 years of solitude: extreme differentiation in the island isolates of Dalmatia, Croatia. Eur. J. Hum. Genet. 14(4):478-487, 2006.
    
29. 
    Richard C., E. Pennarun, T. Kivisild, K. Tambets. HV. Tolk, E. Metspalu, M. Reidla, S. Chevalier, S. Giraudet, L. Barać Lauc, M. Peričić, P. Rudan. M. Claustres, H. Journel, I. Dorval, C. Muller, R.Villems, A.Chaventre, JP. Moisan. An mtDNA perspective of French genetic variation. Ann. Hum. Biol. 34(1):68-79, 2007.
    
30. 
    Campbell H. A.D. Carothers, I. Rudan, C. Hayward, Z. Biloglav, L. Barać, M. Peričič, B. Janićijević, N. Smolej-Narančič, O. Polašek, I. Kolčić, J.L. Weber, N.D. Hastie, P. Rudan, A.F.Wright. Effects of genome-wide heterozygosity on a range of biomedically relevant human quantitative traits. Hum. Mol. Genet. 16(2):233-241, 2007.
    
31. 
    Škarić-Jurić, T., I. Martinović Klarić, N. Smolej Narančić, S. Drmić, M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc, J. Miličić, M. Barabalić, M. Zajc, B. Janićijević: Trapped between Tradition and Transition - Anthropological and Epidemiological Cross-sectional Study of Bayash Roma in Croatia. Croat. Med. J. 48: 708-719, 2007.
    
32. 
    Pokupčić, K., S. Cukrov, I. Martinović Klarić, M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc, A. Balžanović, B. Janićijević Y-STR genetic diversity of Croatian (Bayash) Roma. Forensic Sci. Int. Genet. 2:e11-e13, 2008.
    
33. 
    Vitart, V., I. Rudan, C. Hayward, N.K. Gray, J. Floyd, C.N.A. Palmer, S.A. Knott, I. Kolčić, O. Polašek, J. Graessler, J.F. Wilson, A. Marinaki, P.L. Riches, B. Janićijević, N. Smolej-Narančić, B. Gorgoni, J. Morgan, S. Campbell, Z. Biloglav, L. Barać-Lauc, M. Peričić, I. Martinovic Klaric, L. Zgaga, T. Škarić-Jurić, X. Shu, S.H. Wild, W.A. Richardson, P. Hohenstein, C.H. Kimber, A. Tenesa, L.A. Donnelly, L.D. Fairbanks, M. Aringer, P.M. McKeigue, S.H. Ralston, A.D. Morris, P. Rudan, N.D. Hastie, H. Campbell, A.F. Wright: The major facilitator superfamily member SLC2A9 is a novel uric acid transporter influencing serum urate concentrations, urate excretion and gout. Nat. Genet. 40: 437-442, 2008.
    
34. 
    McQuillan, R., A-L. Leutenegger, R. Abdel-Rahman, C.S. Franklin, M. Peričić, L. Barać Lauc, N. Smolej-Narančić, B. Janićijević, O. Polašek, A. Tenesa, A.K. MacLeod, S.M. Farrington, P. Rudan, C. Hayward, V. Vitart, I. Rudan, S.H. Wild, M.G. Dunlop, A.F. Wright, H. Campbell, J.F. Wilson: Runs of Homozygosity in European Populations. Am. J. Hum. Genet. 83: 359-375, 2008.
    
35. 
    Martinović Klarić, I., M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc, L.A. Zhivotovsky, S. Rootisi, B. Janićijević: Dissecting the molecular architecture and origin of Bayash Romani patrilineages: Genetic influences from South-Asia and the Balkans. Am. J. Physic. Anthropol., elektronski objavljeno, 2008.
    
36. 
    Zeljko, H., T. Škarić Jurić, N. Smolej-Narančić, M. Peričić Salihović, I. Martinović Klarić, M. Barbalić, L. Barać Lauc, B. Janićijević: Traditional CVD Risk Factors and Socio-Economic Deprivation in Roma Minority Population of Croatia. Coll. Antropol. 32: 315-319, 2008.
    

Prvih osamnaest radova ocijenjeno je prilikom izbora u znanstvena zvanja znanstveni suradnik i viši znanstveni suradnik. U svojim novijim znanstvenim radovima dr.sc. Marijana Peričić Salihović nastavlja izučavati genetičke polimorfizme u nerekombinirajućem dijelu kromosoma Y i mitohondrijskoj DNA na populacijama jugoistočne Europe, te sudjeluje u sveobuhvatnoj antropološkoj i genetičko-epidemiološkoj studiji romskih populacija.

U svojim istraživanjima kromosoma Y pristupnica se orijentirala na dva osnovna pristupa, i to antropogenetički i populacijsko-forenzički pristup. Budući da visokopromjenjivi (STR) biljezi kromosoma Y imaju značajnu primjenu u sudskoj medicini i pravosuđu, stvaranje baze podataka koja uključuje sve veći broj populacija jedan je od trenutno najvažnijih zadataka moderne sudske medicine i forenzike. Kako bi populacijske studije o stanovništvu jugoistočne Europe, utemeljene na podacima o haplotipovima 8 STR biljega kromosoma Y, postale dostupne svjetskoj forenzičkoj i sveukupnoj znanstvenoj zajednici, objavljeni su sljedeći radovi: Evaluation of Y-STR variation in Bosnian and Herzegovinian populations (Forensic Science International, 154: 252-256, 2005) i Population genetics of 8 Y chromosome STR loci in Macedonians and Macedonian Romani (Forensic Science International 154: 257-261, 2005). Pristupnica je aktivno sudjelovala u svim postupcima koji su rezultirali navedenim radovima, značajno je doprinijela osmišljavanju strategije navedenih istraživanja, sudjelovala je u prikupljanju uzoraka iz različitih populacija u jugoistočnoj Europi, genetičkim i statističkim analizama podataka i interpretaciji rezultata te je sudjelovala u pisanju i odobrenju završnih verzija navedenih radova.

Antropogenetički pristup izučavanju kromosoma Y u radovima pristupnice temelji se na filogenetičkoj analizi visoke rezolucije kromosoma Y na 26 SNP/indel mutacija i 9 STR lokusa kod 681 muškaraca iz sedam populacija jugoistočne Europe U radu High-resolution phylogenetic analysis of Southeastern Europe (SEE) traces major episodes of paternal gene flow among Slavic populations (Molecular Biology and Evolution 22: 1964-1975, 2005) objašnjen je genetički doprinos stanovnika jugoistočne Europe u oblikovanju genske zalihe modernih europljana. Očinske linije uočene u jugoistočnoj Europi uspoređene su s 5017 linija iz 81 euroazijske populacije. Iako su u populacijama jugoistočne Europe uočene tipične europske haplogrupe, njihova razdioba i procjena starosti, ukazala je na značajnost regije u geografskom strukturiranju europske očinske zalihe gena. Naime, osnovno obilježje slavenskog patrilenearnog nasljeđa - visoka učestalost i varijabilnost haplogrupa R1a-SRY1532/M17 i I1b*-P37 (te niska učestalost E3b1-M78) je posljedica pretpovijesnih tokova gena: postglacijalne ekspanzije haplogrupe R1a iz područja Ukrajine, difuzije I1b* (xM26) haplogrupe iz područja jugoistočne prema južnoj i istočnoj Europi te gotovog izostanka značajnijeg širenja haplogrupe E3b1 prema područjima koja danas naseljavaju populacije koje govore slavenskim jezicima. Uloga jugoistočne Europe u procesu pretpovijesne kolonizacije kontinenta s posebnim naglaskom na različite obrasce nastanaka i širenja tzv. „paleolitskih“ i „neolitskih“ haplogrupa kromosoma Y izučena je u radu The role of Southeastern Europe (SEE) in origins and diffusion of major paternal lineages (Documenta Praehistorica XXXIII: 574-591, 2006). U radu Review of Croatian genetic heritage as revealed by mitochondrial DNA and Y chromosomal lineages (Croatian Medical Journal 46: 502-513, 2005) reanalizirani su svi podaci proizišli iz dotadašnjih filogenetičkih studija visoke rezolucije mitohondrijske DNA i kromosoma Y provedeni u općoj populaciji kontinentalne Hrvatske i izoliranim seoskim zajednicama s četiri jadranska otoka. U radu je pokazano da se filogeografski obrasci uočeni kod mtDNA i kromosoma Y uklapaju u tipično europsko majčinsko i očinsko genetičko nasljeđe s izuzetkom mitohondrijske haplogrupe F i haplogrupe P* kromosoma Y koje ukazuju na povezanost s azijskim populacijama. U radu The population history of the Croatian linguistic minority of Molise (southern Italy): a maternal view (Eur. J. Hum. Genet. 13: 902-912, 2005.) proučavana je različitost mitohondrijske DNA unutar manjinske zajednice Molise koja govori hrvatskim jezikom kako bi se utvrdila povezanost s parentalnom hrvatskom populacijom i geografski bliskom talijanskom. Utvrđeno je da nije bilo reproduktivne izolacije između dvije gografski bliske, ali kulturološki udaljene populacije. U gore navedenima znanstvenim radovima pristupnica je doprinijela osmišljavanju strategije istraživanja, pomagala u prikupljanju uzoraka, sudjelovala u dijelu genetičkih istraživanja, u statističkim analizama i interpretaciji rezultata te je sudjelovala u pisanju i odobrenju završnih verzija radova.

Genetička varijabilnost devet autosomnih STR biljega (D3S1358, VWA, FGA, TH01, TPOX, CSF1PO, D5S818, D13S317, D7S820) analizirana je kod kontinentalne i pet otočnih populacija Hrvatske u radu Genetic variation at nine short tandem repeat loci in the Croatian populations (Human Biology 77: 471-486, 2005). Uočena je značajna heterogenost između otočnih populacija i kontinentalne populacije premda je ukupni koeficijent genetičke diferencijacije nizak (ali statistički značajan). Ukupan stupanj heterozigotnosti, broj alela po lokusu te varijanca dužine alela ne ukazuju na smanjenu genetičku varijabilnost kod otočnih populacija u odnosu na kontinentalnu populaciju. Uočena genetička varijabilnost između otočnih pupulacija i kopnene populacije te izostanak smanjene genetičke varijabilnosti populacija otoka u odnosu na kopnenu populaciju posljedica su visoke mutacijske stope karakteristične za izučavane lokuse i utjecaja genetičkog drifta. Pristupnica je sudjelovala u statističkim analizama i interpretaciji rezultata kao i u pisanju i odobrenju završne verzije rada.

Pristupnica je također sudjelovala u istraživanju otočnih populacija srednje Dalmacije u radu Segregation analysis of systolic and diastolic blood pressure in Middle Dalmatia Island population (Coll. Antropol. 29(1): 301-307, 2005.). Tematika rada obrađuje kompleksne segregacije sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka na obiteljskim podacima seoskog stanovništva srednjodalmatinskih otoka Brača, Hvara i Korčule te poluotoka Pelješca. Svrha provedene analize bila je prepoznati potencijalnu prisutnost jednog gena velikog učinka (tzv. major gena) odgovornog za visoku prevalenciju hipertenzije u ovoj populaciji. Dobiveni rezultati indiciraju heterogenost uzorka u genetičkoj determiniranosti sistoličkog krvnog tlaka, te opravdavaju daljnju potragu za potencijalno najpogodnijom subpopulacijom za nadolazeća genetičko-epidemiološka istraživanja hipertenzije. Pristupnica je sudjelovala u statističkim analizama, te u pisanju i odobravanju završne verzije rada.

U radu 3000 years of solitude: extreme differentiation in the island isolates of Dalmatia, Croatia (European Journal of Human Genetics 14: 478–487, 2006) iskorišten je uzorak od 100 slučajno odabranih pojedinaca iz 10 malih seoskih otočnih zajednica istočnog Jadrana kako bi se analizirala njihova genetička struktura. Temeljem analize 26 različitih STR biljega, međusobno udaljenih najmanje 5 cM, procijenjeni koeficijent genetičke diferencijacije ukazao je na različitost većine seoskih zajednica. Pomoću klasterirajućeg algoritma sadržanog u statističkom paketu STRUCTURE definirano je šest klastera od kojih je četiri odgovaralo pojedinačnim selima. Pristupnica je sudjelovala u prikupljanju uzoraka te u pisanju i odobrenju završne verzije rada.

Kao što je već ranije spomenuto, pristupnica aktivno sudjeluje u antropološkim i genetičko-epidemiloškom istraživanju romskih populacija što je vidljivo iz tri objavljena rada. U radu Calcaneous ultrasonographic assessment of bone mineral density in the Roma minority population of Croatia - Preliminary report. (Coll. Antropol. 30(4):761-765, 2006.) istraživana je gustoća kostiju s ciljem utvrđivanja prevalencije osteoporoze kod Roma Bajaša. Istraživanje je obuhvatilo 232 ispitanika te je utvrđeno kako je prevalencija osteoporoze kod ove skupine značajno veća nego u općoj populaciji hrvatske. Visoka procijenjena prevalencija razvijene osteoporoze upućuje na daljnja istraživanja koja bi trebala obuhvatiti ispitivanja asocijacije niske mineralne gustoće kostiju i čimbenika povezanih s posebnim životnim stilom i reproduktivnim karakteristikama koje su prisutne u ovoj, polu-sjedilačkoj Romskoj populaciji. U radu Trapped between Tradition and Transition - Anthropological and Epidemiological Cross-sectional Study of Bayash Roma in Croatia (Croat. Med. J. 48: 708-719, 2007.) prikazani su rezultati antropološko epidemioloških istraživanja 266 Roma Bajaša iz Baranje i 162 iz Međimurja koji se temelje na analizi podataka o njihovoj etno-povijesti i demografskim kretanjima, uvjetima stanovanja, obrazovanju i zdravlju. Utvrđeno je kako su Romi Bajaši na obje lokacije socijalno i ekonomski marginalizirani te da je neophodna pomoć šire zajednice za njihovo uključivanje u suvremene tokove društvenog razvoja. Dok su predhodna dva rada istraživala zdravstveni i socio-ekonomski status Roma, u radu Y-STR genetic diversity of Croatian (Bayash) Roma (Forensic Sci. Int. Genet. 2:e11-e13, 2008.) na uzorku od 146 odrasla Roma muškog spola analizirano je 17 mikrosatelitnih lokusa na kromosomu Y, te je pokazano kako su Romi Bajaši primjer genetički homogene zajednice koja pokazuje nisku gensku raznolikost kao i nisku raznolikost haplotipova. U usporedbi ove romske zajednice sa ostalim europskim romskim zajednicama utvrđen je značajan stupanj osobnosti i gentičke diferenciranosti. Tematika istraživanja romskih populacija obrađena je i u radu Dissecting the molecular architecture and origin of Bayash Romani patrilineages: Genetic influences from South-Asia and the Balkans (Am. J. Physic. Anthropol., elektronski objavljeno, 2008.) gdje su prikazane razdiobe očinskih nasljednih linija Roma Bajaša te njihova usporedba s europskim romskim populacijama i većinskim susjednim populacijama. Utvrđeno je da je na očinsko genetičko obilježje Roma Bajaša utjecalo njihovo ancestralno indijsko nasljeđe te genska zaliha okolnih većinskih populacija i to pod djelovanjem genetičkog pomaka. Utjecaj socio-ekonomskog stanja Roma Bajša na razvoj kardiovaskularnih bolesti obrađen je u radu Traditional CVD Risk Factors and Socio-Economic Deprivation in Roma Minority Population of Croatia (Coll. Antropol. 32: 315-319, 2008.) na uzorku od 423 Bajaša iz Baranje i Međimurja. Utvrđena je iznimna potreba za ranom detekcijom rizičnih faktora za kardiovaskularne bolesti u malim izoliranim populacijama. U navedenim radovima pristupnica je značajno doprinijela osmišljavanju strategije antropoloških i epidemioloških istraživanja Roma u Hrvatskoj, pomagala je u pripremi i izvođenju terenskog istraživanja, sudjelovala u unošenju prikupljenih podataka u digitalnu bazu podataka, sudjelovala je u laboratorijskim i statističkim analizama, u pisanju i odobrenju završnih verzija radova.

U radu An mtDNA perspective of French genetic variation (Ann. Hum. Biol. 34(1):68-79, 2007.) analizirani su polimorfizmi mitohondrijske DNA na uzorku od 848 Francuza sa 12 različitih lokacija. Utvrđeno je kako je raspodjela haplogrupa unutar istraživanog uzorka u skladu s raspodjelom haplogrupa u Europi, a posebice je u skladu s raspodjelom u susjednim zemljama. Na uzroku francuskih Baska utvrđene su specifičnosti karakteristične za izolirane populacije, te velika učestalost haplogrupa povezanih sa širenjem neolitske kulture u Europi. Pristupnica je u ovom radu doprinijela laboratorijskim analizama i to posebice u sekvenciranju HVS I regije te u odobravanju završne verzije rada.

Rad Effects of genome-wide heterozygosity on a range of biomedically relevant human quantitative traits (Hum. Mol. Genet. 16(2):233-241, 2007.) opisuje istraživanje mogućih utjecaja velikih demografskih promjena na globalno zdravlje. Ova kompleksna tematika istraživana je putem parametra relativne heterozigotnosti kod 15 svojstava vezanih uz bolesti, na četiri grupe ispitanika s dalmatinskih otoka koje se međusobno značajno razlikuju s obzirom na njihovo podrijetlo. Relativna heterozigotnost je računata iz podataka dobivenih analizom 1184 autosomna mikrosatelita i insercijskih/delecijskih polimorfizama. Utvrđeno je da outbreeding kao rezultat urbanizacije i migracije dovodi do povećane relativne heterozigotnosti što se može povoljno odraziti na niz svojstava koja utječu na ljudsko zdravlje. Pristupnica je sudjelovala u prikupljanju uzoraka te u pisanju i odobrenju završne verzije rada. Proučavanje heterozigotnosti je također glavna tematika rada Runs of Homozygosity in European Populations (Am. J. Hum. Genet. 83: 359-375, 2008.) gdje su korišteni podaci 300.000 polimorfizama jedne baze kod 2618 ispitanika iz dvije izolirane i dvije kozmopolitske populacije europskog podrijetla kako bi se istražila mogućnost procjene autozigotnosti iz podataka o nizovima heterozigotnosti. Utvrđeno je da su nizovi heterozigotnosti od višestruke koristi prilikom utvrđivanja razlika između izoliranih populacija, također je utvrđeno da su uobičajeni, kratki nizovi heterozigotnosti korisni kod istraživanja kompleksnih svojstava te da će u budućnosti imati ulogu u skraćivanju genomske regije u kojoj se proučavaju funkcionalne varijante gena. Pristupnica je sudjelovala u terenskom istraživanju i odobrenju završne verzije rada.

U radu The major facilitator superfamily member SLC2A9 is a novel uric acidtransporter influencing serum urate concentrations, urate excretion and gout. (Nat. Genet. 40: 437-442, 2008.) opisuje se otkriće gena za prijenos mokraćne kiseline SLC2A9 „genome-wide“ asocijcjskom studijom. Identificirane su varijante unutar SLC2A9 gena koje objašnjavaju 1,7 do 5,3% varijance u koncentraciji mokraćne kiseline u serumu, kao i varijante koje su povezane sa smanjenim izlučivanjem mokraćne kiseline i gihtom. Pristupnica je sudjelovala u terenskom istraživanju i odobrenju završne verzije rada.

3. Stručna i društvena djelatnost pristupnice

Dr. sc. Marijana Peričić Salihović član je dviju domaćih i triju međunarodnih znanstvenih udruga: Hrvatskog antropološkog društva, Hrvatskog društva za humanu genetiku Hrvatskog liječničkog zbora, European Anthropological Association i American Society of Human Genetics, European Society of Human Genetics.

Pristupnica obavlja dužnost člana Organizacijskog odbora međunarodnih tečajeva „Anthropology and Health“ i „School of Biological Anthropology“ od 1995. godine. Godine 1998. obnašala je dužnost tajnice međunarodnog znanstvenog skupa „4^th International Congress of Physiological Anthropology“.Godine 2002. bila je članica organizacijskog odbora 13th Congress of European Anthropological Association. Od 1995. godine dr.sc. Marijana Peričić Salihović član je uredničkog odbora međunarodnog znanstvenog časopisa „Collegium Antropologicum“ (Hrvatska) koji je referiran u CC, SSCI, Index Medicus/ MEDLINE, International Current Awareness Service: Anthropology, International Bibliography of Social and Cultural Anthropology, Abstracts in Anthropology, Anthropological Literature, Biological Abstracts, BIOSIS Document ExpressTM, Linguistics and Language Behavior Abstracts, INIST/CNRS, Periodica Islamica, Sociological Abstracts, Science Culture SARL, UnCover i UNESCO DARE Databank.

4. Nastavna djelatnost pristupnice

Nastava:

Pristupnica dr.sc. Marijana Peričić Salihović voditeljica je kolegija «Molekularna antropologija» u okviru studija antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te su-voditeljica kolegija «Molekularna antropologija» u sklopu doktorskog studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Mentorstva:

Pristupnica dr.sc. Marijana Peričić Salihović je voditeljica jednog magistarskog rada: „Analiza majčinskog genetičkog nasljeđa Roma Bajaša“ pristupnice dipl.ing. Slavene Cukrov, studentice poslijediplomskog studija Biološke antropologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

5. Mišljenje i prijedlog povjerenstva

Na temelju članka 32. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine”, broj 123/03, 105/04 i 174/04) za izbor u znanstveno zvanje: znanstveni savjetnik, minimalni uvjeti u okviru znanstvenog područja humanističkih znanosti, uključuju stupanj doktora znanosti, objavljenu znanstvenu knjigu (a3), i najmanje tri znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj razini (a1), a pet znanstvenih radova ukupno (a1+a2). Također, prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o uvjetima u izbor u znanstvena znanja koji za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik na području humanističkih znanosti predviđa, radi poticanja interdisciplinarnosti mogućnost da se pri izboru u znanstvena zvanja pristupnicima mogu računati i radovi u publikacijama s drugih znanstvenih područja prema kriterijima nadležnih područnih vijeća i Nacionalnog vijeća za znanost. S time u skladu nadalje su navedeni uvjeti za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik u polju Biologija (Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, Nacionalno vijeće za znanost, 12. studeni 2007. godine): a) najmanje objavljenih 30 znanstvenih radova zastupljenih u Current Contentsu; b) pristupnik mora biti glavni autor (nositelj problematike ili autor koji je najviše pridonio rješavanju konkretnog problema) najmanje trećine objavljenih radova u CC (najmanje 10 radova); c) najmanje jedna trećina znanstvenih radova objavljenih u CC mora biti objavljena u radovima s natprosječnim faktorom odjeka sukladno klasifikaciji Journal Citation Reports – ISI Thompson (za polje biologije on iznosi 1.138).

Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju, pristupnica zadovoljava sve navedene uvjete. Od 36 objavljena rada, 35 je objavljen u časopisima zastupljenim u CC, glavni je autor na 12 znanstvenih radova, a ko-autor je na 19 radova koji imaju impact factor veći od 1.138., te smatramo da pristupnica dr.sc. Marijana Peričić Salihović pokazuje jasan znanstveni profil i u potpunosti zadovoljava sve gore navedene uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik.

U skladu s prije navedenim predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da dr. sc. Marijanu Peričić Salihović, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za antropologiju, izabere u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija te odluku proslijedi Matičnom odboru za humanističke znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2009. godine

Prof.dr.sc. Vjekoslav Afrić

Prof.dr.sc. Branka Janićijević

Prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić