Te u zagrebu filozofski fakultet

2.6. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima

Pristupnica je aktivno sudjelovala u radu međunarodnih znanstvenih skupova:

• 
  Međunarodni znanstveni skup Encounter of Mediterranean Music Schools. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, Split, 2003.
  
• 
  Međunarodni znanstveni skup Music&Networking. Univerzitet umjetnosti u Beogradu, Beograd, 2005.
  
• 
  Međunarodni znanstveni skup Music in Society. Muzikološko društvo FBIH, Muzička akademija u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
  
• 
  Međunarodni znanstveni skup Zaniedbane i zaniechane obszary edukaciji w szkole. Uniwersytet Warmińsko-Mazursklego w Olsztyne, Olsztyne, 2006.
  
• 
  Prvi kongres pedagoga Hrvatske Pedagogija. Prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb, 2007.
  
• 
  Međunarodni znanstveni skup Musical Culture&Memory. Univerzitet umjetnosti u Beogradu, Beograd, 2008.
  
• 
  Međunarodna znanstvena konferencija Kontroverze suvremene pedagogije i praksa odgoja i obrazovanja. Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko pedagogijsko društvo, Mostar, 2008.
  

Pristupnica je aktivno sudjelovala u radu stručno-znanstvenih skupova:

• 
  Stručno-znanstveni skup s međunarodnom suradnjom Drugi dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. HPKZ – Ogranak Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu, Osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2002.
  
• 
  Stručno-znanstveni skup Živa baština. Visoka učiteljska škola u Zadru, Zadar, 2002.
  
• 
  Stručno-znanstveni skup Rijeka Krka i Nacionalni park Krka: prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Javna ustanova Nacionalni park Krka, 2005.
  
• 
  Stručno-znanstveni skup s međunarodnom suradnjom Peti dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. HPKZ – Ogranak Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2006.
  
• 
  Stručno-znanstveni skup s međunarodnom suradnjom Šesti dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, HPKZ – Ogranak Split, Split, 2008.
  
• 
  Stručno-znanstveni skup Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008.
  

2.7. Recenzije

Pristupnica je stalni recenzent časopisa Školski vjesnik i Zbornika Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, a recenzirala je i nekoliko udžbenika glazbene kulture za niže razrede osnovne škole.

2.8. Uredništvo
Pristupnica je bila članica uredništva Zbornika radova s međunarodnog znanstvenog skupa Encounter Mediterranean Music Schools, u organizacije Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.

3. NASTAVNA DJELATNOST
Pristupnica od akademske godine 1996/97. na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu (današnjem Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu) predaje kolegij Metodika nastave glazbene kulture, i to prvo u nastavnom zvanju predavačice, a zatim više predavačice.

Aktivno je sudjelovala u stručnim povjerenstvima za izradu nastavnih planova i programa prelaskom učiteljskog studija na petogodišnji studij prema načelima Bolonjske deklaracije. Bila je mentorica u izradi stotinjak diplomskih radova, od kojih je nekoliko i objavila u suautorstvu sa studentima.

Dana 29. rujna 2007. godine održala je predavanje na Pedagoškom fakultetu Visoke škole Józsefa Eötvösa u Baji, u sklopu programa usavršavanja hrvatskih osnovnoškolskih učitelja u Mađarskoj. U siječnju 2008. godine održala je gostujuće predavanje na Odsjeku za razrednu nastavu Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Mariboru.

4. 
   STRUČNA DJELATNOST
   

4.1. Stručni radovi

Dobrota, Snježana (2000), „Kratki pregled povijesti glazbenog školstva u SAD-u.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 15 (2), str. 29-34. ISSN 0352-9711 UDK 78:37

Glazbeno obrazovanje u SAD-u ima vrlo zanimljivu povijest. Ono je bilo izraz potrebe naroda da se pjevanje u crkvama poboljša organiziranom glazbenom podukom, a ne produkt djelovanja umjetničke elite. Glazbeni učitelji u SAD-u bili su pod utjecajem niza filozofa, a u prvom redu J. H. Pestalozzija.

Stručni doprinos rada temelji se na sustavnom prikazu razvoja glazbenog obrazovanja u SAD-u, od samih početaka do danas, kada je glazbena nastava kao obvezatan predmet prisutna u predškolskim ustanovama i osnovnim školama, u kojima se najčešće postižu osrednji rezultati. Međutim, u srednjim školama, u kojima učenici imaju mogućnost učenja glazbe kao izbornog predmeta, rezultati su, zahvaljujući većoj satnici, kvalitetnoj opremi, dobro obrazovanim učiteljima i motiviranim učenicima, mnogo bolji.

Dobrota, Snježana (2001), „Mjesto i uloga narodne glazbe u glazbenoj nastavi od 1. do 3. razreda osnovne škole.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 47 (5), str. 86-95. ISSN 0044-4855 UDK 371.3:78

Upoznavanje učenika s kulturnom baštinom važan je zadatak nastave općenito, a posebno umjetničke skupine predmeta. Mađarski skladatelj i glazbeni pedagog Zoltán Kodály smatra da narodne pjesme dječjeg jezičnog naslijeđa predstavljaju njihov materinji jezik, te da stoga trebaju biti sredstvo rane glazbene poduke.

Stručni doprinos rada temelji se na analizi zastupljenosti narodne glazbe u udžbenicima Glazbene kulture od prvog do trećeg razreda osnovne škole, te u nastavnim programima. Prikazani su i metodički postupci pri obradi narodnih skladbi za pjevanje i slušanje, pri čemu se zagovara sveobuhvatna etnomuzikološka elaboracija.

Dobrota, Snježana (2002), „Glazbena nastava u razrednoj nastavi.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 17 (1), 67-79. ISSN 0352-9711 UDK 78:37

Glazbena nastava od prvog do trećeg razreda osnovne škole realizira se na području pjevanja, sviranja, slušanja i stvaralaštva. Jedan od njenih ciljeva je estetski odgoj mladih, a tako apstraktno formuliran cilj konkretiziran je zadacima, kako predmeta u cjelini, tako i zadacima pojedinih aktivnosti.

Stručni doprinos rada temelji se na analizi postojećeg stanja glazbene nastave u nekoliko splitskih osnovnih škola. Takva analiza ukazuje na činjenicu da se glazbena nastava uglavnom realizira na neadekvatan način, stoga stanje u praksi ukazuje na potrebu analize uzroka postojećeg stanja i stvaranja nove koncepcije predmeta, u skladu s raspoloživim uvjetima.

Dobrota, Snježana (2002), „Glazbena nastava u razrednoj nastavi - nastavak.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 17 (2), str. 35-48. ISSN 0352-9711 UDK 78:37

Za glazbenu nastavu u osnovnoj školi može se reći da je „svaštarska“, budući da se učitelji u okviru propisane satnice predmeta pokušavaju baviti svim programom propisanim aktivnostima. Kvalitetnija i sadržajnija glazbena nastava ne može se ostvariti jednosmjernim intervencijama, već je potreba sveobuhvatna akcija.

Stručni doprinos rada temelji se na određivanju glavnih uzroka krize glazbene nastave, koji se mogu grupirati oko četiri ključne točke: glazbenog obrazovanja razrednih učitelja, satnice predmeta, nastavne opreme, te koncepcije predmeta. Budući da na neke od navedenih uzroka krize glazbene nastave, poput satnice predmeta, ne možemo utjecati, potrebno je uložiti maksimalan napor u onim segmentima u kojima možemo intervenirati i time poboljšati kvalitetu glazbene nastave. To se u prvom redu odnosi na koncepciju predmeta i na glazbeno obrazovanje razrednih učitelja.

Dobrota, Snježana (2002), „Finska narodna glazba alalas, plesovi morris i sword.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 48 (7), str. 88-100. ISSN 0044-4855 UDK 784.4(480+44+410)

Folklornu glazbu karakterizira veliko bogatstvo i raznolikost oblika i formi. U radu su prikazani primjeri glazbene tradicije koji potječu iz tri različita folklorna lokaliteta: Finske, stare Galicije i Velike Britanije.

Stručni doprinos rada temelji se na prikazivanju osobina za nas egzotičnih glazbenih tradicija. S obzirom na sve veći utjecaj masovnih medija u suvremenom društvu apostrofira se važnost njegovanja običaja i tradicija, posebno u okvirima odgojno-obrazovnog sustava. Osmišljeni metodički susreti s kvalitetnom narodnom glazbom zasigurno će pridonijeti kultiviranju glazbenog ukusa mladih.

Dobrota, Snježana, Ćurković, Gordana (2006), „Glazbene preferencije djece mlađe školske dobi.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 15-16 (1-2), str. 105-114. ISSN 0044-4855 UDK 159.9:78 371.3:78

Glazba je prisutna u svakodnevnom životu čovjeka od samog rođenja, pa čak i ranije. Ona je oduvijek bila prisutna u odgojno-obrazovnom sustavu, pa na određeni način predstavlja jednu vrstu odgojno-obrazovane konstante. Glazbene preferencije mladih formiraju se pod utjecajem čitavog niza faktora, od kojih najznačajnija uloga pripada vršnjacima, masovnim medijima, obitelji i školi.

Stručni doprinos rada temelji se na rezultatima istraživanja glazbenih preferencija učenika četvrtih i osmih razreda osnovne škole, te njihove otvorenosti prema nepoznatim glazbenim stilovima. Učenici generalno nemaju negativan stav prema umjetničkoj glazbi, što je svakako ohrabrujuća spoznaja za glazbene pedagoge, te daljnji poticaj za osmišljavanje kvalitetnih glazbenih susreta. Kao i u ranijim istraživanjima, potvrđeno je da su mlađi učenici otvoreniji prema novim, nepoznatim glazbenim stilovima, što u glazbenoj nastavi trebamo iskoristiti kako bismo proširili njihova glazbena iskustva i stvorili kritičke glazbene slušatelje.

Dobrota, Snježana, Tomić-Ferić, Ivana (2006), "Socio-kulturalni aspekti glazbenih preferencija mladih." Odgojne znanosti. 8 (1), str. 263-278. ISSN 1846-1204 UDK 371 (05) Ref.: Sociological Abstracts, Social Services Abstracts, Worldwide Political Science Abstracts, Linguistics and Language Behavior Abstracts.

Otprilike do pedesetih godina prošlog stoljeća glazba se proučavala na konvencionalan način: uglavnom se proučavala povijest zapadne umjetničke glazbe, uz površno analiziranje njenih društvenih i kulturnih aspekata. Glazba se tretirala kao autonomna pojava, izvan utjecaja društvenih faktora.

Stručni doprinos rada temelji se na naglašavanju nove paradigme kulturalnih studija glazbe, prema kojoj cjelokupna glazba, uključujući i umjetničku, predstavlja društveni konstrukt, stoga ju je nužno promatrati i s društvenog i s kulturalnog aspekta. U radu su istražene glazbene preferencije studentica Visoke učiteljske škole u Splitu, odnosno njihova sklonost prema popularnoj i umjetničkoj glazbi. Rezultati istraživanja potvrđuju hipoteze o usmjerenosti glazbenog ukusa ispitanika prema popularnom glazbenom idiomu, ali i njihovu pretežnu orijentiranost prema umjetničkoj glazbi ranijih stilskih razdoblja.

Dobrota, Snježana (2007), „Glazba i dijete.“ Zrno. Časopis za obitelj, vrtić i školu. 18 (77), str. 26-27. ISSN 0353-636X

Dijete je od prvih dana svoga života okruženo glazbom. Glazbeni razvoj djeteta započinje već u prenatalnoj fazi, stoga je osmišljena prenatalna glazbena stimulacija od izuzetnog značaja za budući razvoj glazbenih sposobnosti djeteta.

Stručni doprinos rada temelji se na uočavanju važnosti kvalitetnih i pravovremenih glazbenih iskustava. Budući da na razvoj dječjih glazbenih sposobnosti, osim genetskih predispozicija i sazrijevanja, utječu i činitelji iz okruženja, važno je da dijete odrasta u glazbeno poticajnoj sredini. Izostanu li odgovarajući glazbeni poticaji, ili se oni dogode u nekoj kasnijoj fazi razvoja, glazbene sposobnosti neće se razviti onim intenzitetom i kvalitetom kakvom bi se razvijale da ih se pravovremeno poticalo.
4.2. Ostala stručna djelatnost
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje pristupnica je održala velik broj predavanja i radionica za voditelje i članove županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave. Članica je ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita za učitelje razredne nastave.

Godine 2003. sudjelovala je na dvotjednom seminaru, u organizaciji Central European University u Budimpešti, pod nazivom Crossing the Boundaries. Music as the Expression of Social and Political Ideas in Modern East-Europe (with extension to the Middle East). U akademskoj godini 2006/07. pristupnica je sudjelovala na seminarima u okviru projekta Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Foruma za slobodu odgoja.

5. 
   TABLIČNI PRIKAZ ISPUNJAVANJA UVJETA
   

Redni Broj	UVJETI ZA IZBOR U ZVANJE	NAVEDENI UVJETI	OCJENA ISPUNJENJA UVJETA	Ukupno radova
1.	2.	3.	4.	5.
1.	Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03., 105/04. i 174/04)	1. doktorat znanosti 2. Znanstveni radovi koji su značajan doprinos znanosti	DA Pristupnica je obranila doktorsku disertaciju 2008. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu DA
2.	Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost (društvene znanosti) (NN br. 84/05.)	A) tri (3) objavljena znanstvena rada kategorije A1 B) četrnaest (14) objavljenih znanstvenih radova iz kategorije A2 C) Sedamnaest (17) radova A1 i A2	DA Pristupnica je objavila 3 A1 rada: 1 samostalna autorica 2 suautorica (2 autora) DA Pristupnica je objavila 14 A2 radaova: 10 samostalna autorica 4 suautorica (2 autora) DA Pristupnica je objavila 3 A1 + 14 A2	3 14 17
3.	Odluka Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja uz suglasnost Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske (NN br. 129/05)	Pristupnica je u nastavnom zvanju višeg predavača; 12 godina je zaposlena na visokom učilištu. Pristupnica je u tom razdoblju bila mentorica studentima diplomskih studija pri izradi stotinjak diplomskih radova, pri čemu je objavila dva rada u suautorstvu sa studentom. Pristupnica je kao autor i koautor prezentirala četrnaest (14) znanstvenih radova, od toga sedam (7) na međunarodnim znanstvenim skupovima.
4.	Ostalo	Suradnica u znanstvenoistraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (1) Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima (7) Recenzentica školskog udžbenika (2) Recenzentica stručnih članaka za zbornike (20) Član uredništva Zbornika radova s međunarodnog znanstvenog skupa (1)

6. POPIS OBJAVLJENIH RADOVA

Znanstveni radovi u kategoriji A1

• 
  Dobrota, Snježana, Tomić-Ferić, Ivana (2004), "Sociopsihologijska procjena glazbenih sposobnosti djece." Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. 145 (2), str. 145-152.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2004), "Glazba kao biološko-kulturalni fenomen: evolucijska perspektiva." Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. 145 (3), str. 284-291.
  
• 
  Dobrota, Snježana, Kovačević, Sonja (2007), „Interkulturalni pristup nastavni glazbe.“ Pedagogijska istraživanja. 4 (1), str.119-129.
  

Znanstveni radovi objavljeni u ostalim časopisima – kategorizirani i objavljeni kao znanstveni (A2)

• 
  Dobrota, Snježana (1996), „Silvije Bombardelli: Carpet Snakes, balet.“ Bašćinski glasi. Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak. 5 (1), str. 253-284.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2002), “Mogućnosti estetskog odgoja u okviru glazbene nastave.“ Školski vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja. 51 (1-2), str. 107-119.
  
• 
  Dobrota, Snježana, Kuščević, Dubravka (2003), “Korelacija u nastavi likovne i glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne škole.” Školski vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja. 52 (1-2), str. 129-142.
  

Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova (A2)

• 
  Dobrota, Snježana (2002), „Mogućnosti koreliranja sadržaja u području slušanja glazbe.“ U: Ivon, H. (ur.), Prema kvalitetnoj školi. Stručno-znanstveni skup s međunarodnom suradnjom Drugi dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. Split, 4.-6. travnja 2002. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor – Ogranak Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu, str. 139-143.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2002), „Prezentiranje glazbene baštine u prvim razredima osnovne škole.“ U: Bacalja, R. (ur.), Živa Baština. Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa Zadar-Preko, 10.-11. svibnja 2002. Zadar: Visoka učiteljska škola u Zadru, str. 135-143.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2003) „Turkish music.“ U: Babić-Siriščević, Mirjana (ur.), 13. Encounter of Mediterranean Music Schools, Umjetnička akademija sveučilišta u Splitu, Hrvatska & Echanges Culturales en Méditerranée (ECUME), Francuska. 2.-9. studenog 2003. Split: Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, str. 47-57.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2005) „The Kodály Method and it’s Application in the Croatian Elementary Schools.“ U: Marković, Tatjana, Mikić, Vesna (ur.), Music & Networking. The Seventh International Conference. Belgrade: University of Arts in Belgrade. Faculty of Music, str. 300-308.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2005) „Cognitive-developmental theories and their implications for music education.” U: Suswitto, Malgorzaty (ur.) Neglected and abandoned spheres of education in schools, Poland, Olsztyn, 6-8 June, 2005. Olsztyne: Uniwersytetu Warminsko-Mazurskiego, str. 412-424.
  
• 
  Ćuk, Katija, Dobrota, Snježana (2006) „Razvoj dječjih glazbenih sposobnosti.“ U: Kostović-Vranješ et al. (ur.) Znanstveno-stručni skup s međunarodnom suradnjom. 5. dani osnovne škole splitsko-dalmatinske županije. Split, 16.-18. studenoga 2006. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor - Ogranak Split; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, str. 247-258.
  
• 
  Tomić-Ferić, Ivana, Dobrota, Snježana (2007) „Kulturološki pristup glazbi – pedagoške implikacije.“ U: Marguš, Drago (ur.) Zbornik radova sa simpozija Rijeka Krka i Nacionalni park Krka. Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Šibenik, 5.-8. listopada 2005. Šibenik: Javna ustanova "Nacionalni park Krka", str. 343-353.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2007) „Glazbeno obrazovanje i kultura mladih.“ U: Previšić, Vlatko, Šoljan, Nikša Nikola, Hrvatić, Neven (ur.), Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Sv.2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske Zagreb, 19.-21. rujna 2007., Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 166-173.
  
• 
  Dobrota, Snježana, Kuščević, Dubravka (2008), „Nastava glazbene i likovne kulture u funkciji estetskog odgoja.“ U: Ivon, Hicela (ur.), Prema kvalitetnoj školi. Zbornik radova. Znanstveno-stručni skup s međunarodnom suradnjom. 6. dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. Split, 24-25. travnja 2008., Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, str. 59-73.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2008), „Holistički pristup proučavanju kulturne baštine i glazbene pedagogije.“ U: Uzelac, Vinka, Vujičić, Lidija (ur.), Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Svezak 2. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, str. 149-155.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2008), „Socio-Cultural Significance of Popular Music.“ U: Marković, Tatjana, Mikić, Vesna (ur.), Musical Culture & Memory. Belgrade: University of Arts, Faculty of Music, Department of Musicology, str.163-172.
  

Stručni radovi

• 
  Dobrota, Snježana (2000), „Kratki pregled povijesti glazbenog školstva u SAD-u.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 15 (2), str. 29-34.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2001), „Mjesto i uloga narodne glazbe u glazbenoj nastavi od 1. do 3. razreda osnovne škole.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 47 (5), str. 86-95.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2002), „Glazbena nastava u razrednoj nastavi.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 17 (1), 67-79.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2002), „Glazbena nastava u razrednoj nastavi - nastavak.“ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga. 17 (2), str. 35-48.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2002), „Finska narodna glazba alalas, plesovi morris i sword.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 48 (7), str. 88-100.
  
• 
  Dobrota, Snježana, Ćurković, Gordana (2006), „Glazbene preferencije djece mlađe školske dobi.“ Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. 15-16 (1-2), str. 105-114.
  
• 
  Dobrota, Snježana, Tomić-Ferić, Ivana (2006), "Socio-kulturalni aspekti glazbenih preferencija mladih." Odgojne znanosti. 8 (1), str. 263-278.
  
• 
  Dobrota, Snježana (2007), „Glazba i dijete.“ Zrno. Časopis za obitelj, vrtić i školu. 18 (77), str. 26-27.
  

7. ZAKLJUČNO MIŠLJENJE I PRIJEDLOG
Dr. sc. Snježana Dobrota, viši predavač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, ispunjava zakonom predviđene uvjete za izbor u znanstveno zvanje suradnika i nastavno zvanje docenta, budući je ostvarila zakonom propisane uvjete:

1. 
   magisterij (područje društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana opća pedagogija – glazbena pedagogija) i doktorat znanosti (područje društvenih znanosti, polje pedagogija, grana opća pedagogija);
   
2. 
   objavila je ukupno tri (3) rada iz kategorije A1, od toga jedan (1) samostalno i dva (2) u suautorstvu;
   
3. 
   objavila je četrnaest (14) radova iz kategorije A2, od kojih deset (10) samostalno i četiri (4) u suautorstvu;
   
4. 
   suradnica je u jednom (1) znanstvenoistraživačkom projektu;
   
5. 
   aktivno je sudjelovala na sedam (7) međunarodnih znanstvenih skupova;
   
6. 
   aktivno je sudjelovala na sedam (7) stručno-znanstvenih skupova;
   
7. 
   bila je recenzentica dva (2) školska udžbenika i dvadeset (20) znanstvenih i stručnih članaka;
   
8. 
   bila je član uredništva Zbornika radova s međunarodnog znanstvenog skupa;
   
9. 
   sudjelovala je u samostalnom i suradničkom izvođenju nastave na visokoškolskoj ustanovi;
   
10. 
    bila je mentor većem broju (oko stotinu) studenata kod izrade diplomskih radnji, od kojih je dva objavila u suautorstvu sa studentom;
    
11. 
    pročelnica je Odsjeka za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu;
    
12. 
    izradila je programe za sve glazbene predmete na Odsjeku za učiteljski studij Sveučilišta u Splitu;
    
13. 
    održala je više stručnih predavanja i radionica za učitelje;
    
14. 
    napisala je osam (8) stručnih radova.
    

Temeljem analizirane dokumentacije, stručno povjerenstvo je mišljenja da pristupnica, dr. sc. Snježana Dobrota ispunjava sve potrebne uvjete za izbor u status znanstvenog suradnika i nastavni status docenta. Stoga predlažemo da se prihvati ovo izvješće i da se dr. sc. Snježanu Dobrota izabere u zvanje znanstvenog suradnika i nastavno zvanje docenta u području društvenih znanosti, polje pedagogija, grana posebne pedagogije, na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Stručno povjerenstvo:

_______________________

(Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš)

________________________

(Prof. dr. sc. Vlatko Previšić)

________________________

(Prof. dr. sc. Pavel Rojko)

Dr. sc . Božena Vranješ-Šoljan, red. prof.

Dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof.

Dr. sc. Darko Dukovski, red. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
Predmet: Dr. sc. Giovanni D’Alessio – mišljenje o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici od 28. siječnja 2009. imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje će podnijeti izvještaj ispunjava li dr. sc. Giovanni D’Alessio uvjete propisane člankom 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća moderna i suvremena povijest, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. O tome podnosimo sljedeći

I Z V J E Š T A J

Na natječaj objavljen u “Novom listu” od 9. studenog 2008. i u “Narodnim novinama” od 12. studenog 2008. prijavio se dr. sc. Giovanni D’Alessio, viši asistent s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Molbi je priložio sve potrebne dokumente: životopis, domovnicu, dokaze o stručnoj spremi, bibliografiju, presliku diplome Universita Federico II u Napulju (Italija) o stečenom stupnju doktora znanosti od 14. ožujka 2001. i rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH od 19. veljače 2008. kojom se talijanski doktorat priznaje kao visokoškolska kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.

Životopis pristupnika
Dr. sc. Giovanni D’Alessio hrvatski je državljanin, rođen 1968. u Stanfordu, Kalifornija, SAD. Studij povijesti diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Napulju “Federico II” Doktorski studij povijesti upisao je na istom sveučilištu 1997. godine. Doktorirao je 2001. s temom Multietnička zajednica od višenacionalne do nacionalne države. Talijani i Hrvati u Pazinu – Istra pod Austrijom i Italijom. Od 2001.do 2003. pohađao je postdoktorski studij na Sveučilištu u Padovi. Godinu dana (2003.- 2004.) radio je kao viši asistent na Fakultetu za političke znanosti u Napulju, a od 2005. do 2008. bio je zaposlen kao istraživač-suradnik i naknadni profesor (professore aggregato) za predmet Suvremena povijest na Fakultetu za političke znanosti Sveučilišta u Napulju“Federico II”. Od 2008. zaposlen je kao viši asistent na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Znanstveno se usavršavao na Sveučilištu u Utrechtu (1993.) Sveučilištu u Ljubljani (1998.), Sveučilištu u Washingtonu i Seattleu (2004.). Vanjski je suradnik Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (od 2001.).
Znanstvena djelatnost
Dr. sc. Giovanni D’Alessio je autor jedne knjige te ukupno 23 znanstvena, pregledna i stručna rada. Većinu radova (13) autor je objavio na talijanskom jeziku, 8 na hrvatskom te 2 na engleskom jeziku. U svom znanstvenom radu dr. sc. Giovanni D’Alessio bavi se fenomenima nacije, nacionalizma i multikulturalizma u Istri, Habsburškoj Monarhiji i Srednjoj Europi u 19. i 20. stoljeću.

1) Znanstveni radovi

Knjiga
1. Il cuore conteso. Il nazionalismo in una comunita multietnica. L’Istria Asburgica. Edizioni Filema, Napoli, 2003, ISBN: 88 86358-70-9, 222 str.
Bodovi: OxMxV= 12,5x1,5x1=18,75 bodova
Znanstveni radovi

1. 
   Il Risorgimento non solo. Rappresentazioni italiane d’istrianità e slavismo nel discorso pubblico istriano di fine Ottocento. Quaderni del Centro di Ricerche Storiche di Rovigno/Centar za povijesna istraživanja u Rovinju, XVI, Rovinj-Trst 2004, str. 479-510.
   

Tekst razmatra razvoj talijanskog narodnog preporoda u Istri koji je bio usko povezan s hrvatskim i slovenskim preporodom. Talijanski je preporod imao stalnu potrebu za isticanjem talijanskog obilježja područja u kojemu je preplitanje raznih etničkih skupina rezultiralo višeslojnim projektima nacionalne emancipacije i političkim pokretima vezanih uz njih. Zbog nepostojanja srednjeg društvenog sloja, hrvatski i slovenski preporod pojavili su se tek 60-ih godina 19. stoljeća pa su Talijani imali priliku isticati teze tipične za govor socijalno i politički vodećih skupina Habsburške Monarhije o svojoj prirodnoj kulturnoj i civilizacijskoj superiornosti. nastajanje i snaga hrvatskog političkog pokreta i pojava ideje o pripadnosti istre hrvatskoj nacionalnoj povijesti i kulturi, kod istarskih intelektualaca talijanskog jezika i kulture poticali su govornu tipologiju koja je nastojala isključiti slavenske narode iz prirodnog povijesnog razvoja jadranskog poluotoka, ističući ideju o čistom latinskom i talijanskom karakteru Istre. Ovi su govori našli prostor u tisku, u djelima publicističkog i historiografskog karaktera i u narodnom izričaju kao što su pjesme. Kroz obilježja kojima su zamišljene i prikazane slavenska i talijanska nazočnost kao i sama ideja o Istri, dolazi se do zanimljivih mišljenja o povijesnom razvoju koncepata talijanstva, slavenstva i samog istrijanstva.

Bodovi: OxMxV= 2x1x1= 2 boda

2. 
   Istrians, Identifications and the Habsburg Legacy. Perspectives on Identities in
   

Istria. Acta Histriae, 14/ (2006), Koper, str.15-40.
Članak analizira problem identiteta i identifikacije u Istri. Pri dokazivanju fleksibilnosti koncepata, kao što je identitet, pojavljuju se teškoće kod određivanja multietničkog konteksta. Javljaju se vrlo različiti pogledi koji najčešće dolaze izvana, a koji nameću umjetnu klasifikaciju. Da bismo otkrili i prikazali ravnovjesje među narodnostima na nekom području, s poteškoćama se suočavaju podjednako stručnjaci (povjesničari, etnolozi, sociolozi) kao i državne oblasti (u popisima). Autor članka obrazlaže nekoliko konkretnih razloga zbog čega su podaci austrijskih, talijanskih i jugoslavenskih popisa stanovništva u Istri u 19. stoljeću upitni. Autor opisuje svoja osobna istraživačka iskustva te objašnjava kako mu je položaj outsidera i insidera omogućio pronaći način kodificiranja identiteta u Istri. Politički aktivizam, mobilizacija i procesi koji su se odvijali unutar i izvan vlastitog istarskog društva, bili su ključni čimbenici koji su društvo u njegovom dinamičnom razvoju poticali na nacionalne podjele.
Bodovi: OxMxV= 1,56x1,5x1= 2,34 boda

3. 
   Croatian Urban Life and Political Sociability in Istria from the 19th to the earliy 20th Century. Jahrbücher für Geschichte und Kultur Südosteuropas 8 (2006), München, 2007, str. 133-152.
   

U članku autor polazi od činjenice da su talijanski jezik i romanski dijalekti u 19. stoljeću uživali premoćnu poziciju u Istri u društvenim i političkim interakcijama. To je bilo moguće zahvaljujući dugom trajanju funkcija talijanskih i venecijanskih dijalekata te službenoj upotrebi talijanskog jezika na područjima bivše Republike Venecije. U Austrijskom primorju gdje je njemački jezik bio korišten u vojsci i političkom životu, socijalna hegemonija talijanskih idioma nad slavenskim bila je važnija u ekonomiji i politici na regionalnoj i lokalnim razinama. Dominacija romanskih idioma i talijanske socijalne hegemonije također je osnažila talijansku nacionalnu identifikaciju među mnogim Istranima, bez obzira na njihov materinski jezik i etničko podrijetlo, a osobito u urbanim područjima. Autor postavlja pitanje tko je govorio hrvatski u urbanim područjima Istre? Ističe da je bilo vrlo neobično čuti ljude da govore hrvatski jezik u malim gradovima zapadne istarske obale u usporedbi sa središnjom Istrom ili ribarskim područjima duž liburnijske obale i otoka u Kvarnerskom zaljevu. Nacionalizacijski procesi daleko su od toga da su jasni, ali od sjeverozapadne obale pa du jugozapadne strane poluotoka oni koji su govorili talijanski tvorili su veliku većinu. Slovenci su prevladavali na sjeverno i sjeveroistočnoj strani, a hrvati u središnjoistočnim područjima i na otocima. No još uvijek mnoga područja, uključujući i ona urbana, bila su naseljena bilingvistima i ljudima koji su se mogli lako identificirati s jednom ili drugom etničkom grupom.Urbana viša klasa koja je govorila talijanski ili venecijanski dijalekt živjela je i radila na otocima i na istočnoj strani poluotoka. u isto vrijeme, bilo je radnika, obrtnika, malih trgovaca i vlasnika dućana kojima je materinski jezik bio slavenski a koji su živjeli u urbanim područjima zapadne obale. Oni su preferirali upotrebu venecijanskog dijalekta u socijalnim kontaktima. Neki od njih su se asimilirali u dominantnu talijansku kulturu. Seljaci, bilo to slavenskog ili romanskog materinskog jezika (u nekim slučajevima miješanog) živjeli su ili blizu nekih istarskih gradova u središnjem dijelu poluotoka, kao što su Žminj, Buzet, Pazin, Vodnjan, Kanfanar i Buje. Na tim likacijama granica između urbanih i ruralnih područja nije ibla tako evidentna kao u drugim gradovima. Seljaci koji su živjeli oko Pazina, Žminja, Buzeta i Kanfanara općenito su bili slavenskog materinskog jezika, dok je u Vodnjanu i Bujama velika većina koristila romanski. Mnogi svećenici također su komunicirali na hrvatskom jeziku. Obavljajući svoju socijalnu i duhovnu ulogu, i neki su svećenici s talijanskim materinskim jezikom govorili slavenskim idiomom. To se događalo u onim ruralnim mjestima gdje se nije osjećao talijanski utjecaj.

Bodovi: OxMxV= 1,18x1,5x1=1,77 bodova

4. 
   L’esercito italiano e “L’effetività della redenzione” a Pisino e in Istria alla
   

fine dellla grande guerra. Quaderni del Centro di Ricerche Storiche di

Rovigno/Centar za povijesna istraživanja u Rovinju, XVIII, Rovinj 2007,

str. 379-408.
U članku autor prikazuje i analizira događaje u Pazinu vezane uz prisutnost talijanske vojske i izvanredne uprave na jadranskom području krajem Prvog svjetskog rata. Autor razlaže probleme i stavove nacionalne države i vojske u prvom susretu s višejezičnom stvarnošću poput one u središnjoj Istri. Sigurnosna pitanja i međunarodna politička zabrinutost imale su odlučujući učinak pri pristupanju talijanske vojske tijekom prvih mjeseci upravljanja u Istri i Julijskoj krajini. U nastojanju za ponovnim uspostavljanjem sloboda i društvenog poretka, stav vojnika, središnjeg i perifernog rukovodstva bio je uvjetovan željom da, pored nedovoljnih saznanja o složenim mjesnim demografskim prilikama, otkupljenje bude „stvarno“. Raspravljajući o učincima takvog stava. autor fokusira svoj rad na neke probleme vezane za upravljanje Julijskom krajinom te odnos s hrvatskom politikom i pitanjem srednje škole.
Bodovi: OxMxV= 1,8x1x1= 1,8 bodova

5. 
   Gli studenti croati. Il caso della Scuola nautica (1754-1918). U: Croati a Trieste
   

(urednik Damir Murković), Trieste, 2007, str. 397-438.

U sklopu istraživanja života Hrvata u Trstu, autor analizira jednu od najvažnijih institucija kasnog habsburškog razdoblja, Nautičku školu u Trstu koja je školovala mnogobrojne pomorce s istočne obale Jadrana, od Trsta pa sve do Kotora. Mnogi od polaznika te škole bili su Hrvati. Poznato je da je pomorska profesija Hrvatima u priobalju bila jedno od važnijih zanimanja.Autor upozorava na problem s kojim se suočava istraživač, a odnosi se na pokušaj kvantificiranja Hrvata u Trstu. Autor ističe da je teško utvrditi koliki je bio njihov stvarni broj. Ova studija fokusira se na 18. i 19. stoljeće, kada su mnogobrojni Hrvati već dugo bili prisutni u Trstu. Precizniji podaci o nacionalnosti učenika Nautičke škole mogu se dobiti od 1894. kada je škola počela bilježiti jezik učenika. Autor iznosi podatak da je oko 24% učenika navedene škole bilo hrvatskog podrijetla, iz Istre, Primorja, Dalmacije, Bosne. Učenici su dolazili iz različitih socijalnih sredina. Najveći broj bio je iz imućnijih obitelji u kojima je otac bio posjednik, zatim činovnik, kapetan, trgovac, mornar i sl. Zanimljivo je da se sredinom 20-ih godina 19. stoljeća u školi poučavalo na ilirskom jeziku. Podaci iz 1871. pokazuju da su učenici Nautičke škole u Trstu, školovani za buduće kapetane, dolazili iz različitih mjesta istočne jadranske obale: Malog i Velog Lošinja, Rijeke, Pule, Rovinja, Bakra, Splita, Pelješca, Dobrote, Prčnja, Splita, Orebića, Bola, Komiže, Zlarina i dr. Ova studija daje dragocjene podatke za daljnja istraživanja hrvatske etničke prisutnosti u Trstu.

Bodovi: OxMxV= 2,56x1,5x1= 3,84 boda

6. 
   Od Austrije do Italije. Druženje, sukob i identitet u Žminju. Libri Žminjski, Libar I, Žminj: Katedra Čakavskog sabora, 2008, str. 121-136.
   

U radu se autor bavi političkim prilikama na prostoru Žminja potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Analiziraju se trenuci socijalne interakcije u razdoblju od kraja austrijske vladavine i početka talijanske uprave u Istri, u vremenu rađanja nacionalizma u kojem dolazi do stvaranja i nestajanja nekih oblika socijalnog pripajanja u svezi stvaranja udruga, izbornih nadmetanja i političke mobilizacije. Širenje nacionalnog identiteta povezano je s razvojem kulturne i političke socijalizacije, a put do tog procesa bile su različite istarske udruge. Autor raščlanjuje ulogu tih udruga u Žminju te problem političke napetosti među nacionalnim grupama s posebnim naglaskom na ulogu talijanskih vlasti u političkoj i socijalnoj interakciji nakon Prvoga svjetskog rata. Rad obrađuje razdoblje 1861.-1918. te prvo razdoblje vojne okupacije i prve godine priključenja Kraljevini Italiji do sredine 20-ih godina 20. stoljeća. To je vrijeme rađanja diktature u Italiji. U radu je korištena arhivska građa iz političkog i administrativnog ureda Pazinskog okruga od 1861. do 1926. ostalo je gradivo iz tršćanskog i rimskog arhiva.

Bodovi: OxMxV= 1x1x0,75= 0,75 bodova
Nastavna djelatnost
Dr. sc. Giovanni D’Alessio sudjeluje u nastavi od 1997. godine

.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Napulju “Federico II” u zvanju asistenta držao je Seminar o etničkom i nacionalnom identitetu akad. god. 1997/1998. Akad. god 1998/1999. na istom fakultetu držao je Seminar o povijesti Jugoslavije te akad. god. 1999/2000. Seminar o povijesti Jugoistočne Europe.

Na Pravnom fakultetu Drugog Sveučilišta u Napulju “SUN” akad. god. 2001/2002. radio je kao suradnik i predavač u sklopu projekta škole “Law Clinic” o Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju.

Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Napulju “Federico II” držao je sljedeću nastavu:

Akad. god. 2000/2001. Seminar o nacionalizmu na području Jadrana,

Akad. god. 2001/2002. i 2002/2003. Seminar o Habsburškom i Osmanskom Carstvu u 19. i 20. stoljeću,

Akad. god. 2003/2004. Seminar o nacionalizmu u Europi,

Akad. god. 2004/2005. i 2005/2006. Seminar o Jadranskom pitanju za studente diplomskog studija Političkih znanosti.

U Instituto italiano di scienze umane Firenze – Scuola Superiore di Studi Avanzati u Napulju, sezione di storia akad. god. 2002/2005. bio je tutor studentima doktorskog studija povijesti.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Napulju “Suor Orsola Benincasa” akad. god. 2005/2008. bio je asistent za kolegij Suvremena povijest Europe na diplomskom studiju.

Pristupnik je sudjelovao u nastavi i kao nositelj kolegija:

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u L’Aquilli akad. god. 2001-2003. predavao je kolegij Povijest dunavsko-balkanske Europe.

Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Napulju “Federico II” akad. god. 2005/2008. bio je nositelj sljedećih kolegija: Suvremena povijest Europe (uključujući i Seminar o Prvom svjetskom ratu), Međunarodna kooperacija i slučaj Bosne i Hercegovine (na diplomskom studiju), Povijest nacionalnih pokreta (na preddiplomskom studiju), Suvremena povijest Europe (na diplomskom studiju) i Suvremena povijest Svijeta (na preddiplomskom studiju).

Od akad. god. 2008/2009. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (uz dozvolu fakultetskog vijeća) predaje kolegij Povijest žena i ženski pokreti u 19.-20. stoljeću i kolegij Povijest europskog Zapada, 16-19 st.

Znanstveni skupovi

Dr. sc. Giovanni D’Alessio sudjelovao je na ukupno 33 znanstvena skupa, od kojih je većina međunarodnih. Među priopćenjima na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima izdvajamo sljedeća:

1. 
   Europa orientale: tra sociale e nazionale. Referat održan na Università la Sapienza, Rim, 2004.
   
2. 
   Mitterburg – Pisino – Pazin. Al centro del confine istriano. Međunarodni skup: 5 Seminario Internazionale di Studi Umanistici della Mitteleuropea, Gorizia, 2005.
   
3. 
   From Empire to Nation-state: Etnic relations in Istria from Franz Josef to Mussolini. ASN Convention on Nationalities, Columbia University, New York, 2005.
   
4. 
   Assimilazioni e nazionalizzazioni tra impero e stato nazione. Gli istriani tra Austria e Italia. Convegno della Società Italiana per Studio della Storia Contemporanea, Bologna, 2005.
   
5. 
   Le formazione degli schieramenti politici nazionali nel cuore dell’Istria. Međunarodni skup: Revisionismo storico e terre di confine, Trieste, 2006.
   
6. 
   Politics of identity and symbolism in post-war Mostar (1990s-today). međunarodni skup South Eastern and Western Europe revisited: Comparative Social History of the 19th and 20th Centuries. Institut for Social Movements, Ruhr University Bochum, 2007.
   

Zaključak i mišljenje
Izračunom bodova dijela objavljenih znanstvenih radova stručno povjerenstvo utvrđuje da pristupnik dr. sc. Giovanni D’Alessio ispunjava minimalne uvjete za izbor u zvanje docenta. Pristupnik višestruko nadmašuje 16 bodova potrebnih za izbor u zvanje docenta.

Nadalje, uvjete Rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta pristupnik ispunjava jer ima:

Najmanje dva (2) od četiri (4) propisana uvjeta

Uvjeti Rektorskog zbora	Pristupnik
1. Da je u suradničkom ili nastavnom zvanju, uključujući i status znanstvenog novaka, računajući razdoblje od pet godina prije datuma pokretanja izbora sudjelovao u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu od barem 90 norma sati.	DA
2. Da je pomogao studentima preddiplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih/diplomskih radova i pri tome da je objavio barem jedan rad u koautorstvu sa studentom.	NE
3. Da se u svom znanstvenom području, struci ili nastavi usavršavao u međunarodno prepoznatim institucijama u zemlji ili inozemstvu u trajanju od najmanje tri mjeseca.	DA
4. Da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje tri rada na znanstvenim skupovima, od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom skupu.	DA

Dr. sc. Giovanni D’Alessio svojim znanstvenim i nastavnim radom u potpunosti zadovoljava uvjete propisane člankom 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/2003., 105/2004. i 174/2004. za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća moderna i suvremena povijest.
Na temelju svega navedenoga predlažemo da se dr. sc. Giovanni D’Alessio izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća moderna i suvremena povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

U Zagrebu, 8. ožujka 2009.

Povjerenstvo:

__________________________________

Dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, red. prof.
____________________________________

Dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof.

_____________________________________

Dr. sc. Darko Dukovski, red. prof. (Filozofski

fakultet Sveučilišta u Rijeci)
Prof.dr.sc. Vjekoslav Afrić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu