Te u zagrebu filozofski fakultet

Nastavni rad

Od početka svoje djelatnosti na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu držala je nastavu (predavanja i seminare) i ispite iz predmeta Dječja književnost i Filmska i RTV kultura te na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1991-1993. Od uvođenja bolonjskog sustava studija 2005/2006. drži kolegije Svjetska dječja književnost i Hrvatska dječja književnost.

U poslijediplomskoj nastavi studija glotodidaktike sudjelovala je s predavanjem Dječja književnost za usmjerenje rano učenje jezika (voditelj dr. sc. Yvonne Vrhovac) 2003. i 2005. godine. Na studiju Suvremena osnovna škola – Modul: Kurikulum nastave hrvatskoga jezika vodila je 2006. kolegije Daroviti učenici u predmetu hrvatski jezik i Suvremena književnost za mlade i mediji. Na doktorskom studiju Rani odgoj i obvezno obrazovanje vodila je 2008. kolegij Daroviti učenici u izražavanju i stvaranju na hrvatskom jeziku.

Držala je predavanja na stranim sveučilištima: Hrvatski roman za tinejdžere Pedagoška fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (6. 5. 2004.) i Klasici hrvatske dječje književnosti u suvremenim medijima, Pedagoška fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (25. 11. 2004.).

U organizaciji Ministarstva prosvjete i športa RH sudjelovala je i u operacionalizaciji odnosno osnivanju ljetnih škola hrvatskoga jezika na kojima je četiri godine izvodila nastavu za studente i nastavnike iz hrvatske dijaspore (Crikvenica, Pula).

Držala predavanja učiteljima o mogućem unapređenju nastave hrvatskog jezika i književnosti u organizaciji Županijskih ureda za prosvjetu

Sudjelovala je u osnivanju i ustroju novih studija, odnosno izradi Prijedloga četverogodišnjega studija razredne nastave, a osobito u izradi plana i programa za modul Hrvatski jezik i književnost.

U sklopu svojih raznolikih djelatnosti bila je i član Povjerenstva Ministarstva prosvjete i športa RH za izradu programa hrvatskog jezika za niže razrede osnovne škole.

Među studentima i kolegama D. Težak je poznata po redovitom održavanju nastave, dobro pripremljenim i opremljenim predavanjima kolegija i rada u seminaru. Svoje druge obveze nikada ne pretpostavlja nastavničkoj djelatnosti. Za studente i njihove potrebe i probleme uvijek je prisutna i otvorena.

Stručni i društveni rad

D. Težak je bila pročelnica Odsjeka za predškolski odgoj od 1992-1996. i voditeljica Katedre za hrvatski jezik, književnost, scensku i filmsku umjetnost od 1995-1999. i od 2004-2006. Bila je nekoliko puta predsjednik ili član stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskih i doktorskih radova te mentorica u izradi i obrani jednog magistarskog i dva doktorska rada kao i nekoliko desetaka diplomskih radova Trenutno je mentorica pri izradi 2 doktorske disertacije.

Bila je član uređivačkog odbora časopisa Umjetnost i dijete (od 1986. do 1994. časopis kategoriziran kao znanstveni). Sudjelovala u organizaciji međunarodnog skupa 14th European Conference on Reading, »Literacy Without Boundaries, Zagreb, July 31 – August 3, 2005, Zagreb

Recenzirala program 1 dodiplomskog sveučilišnog studija, 3 poslijediplomska sveučilišna studija, 1 znanstveni projekt, 12 članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima, 3 znanstvene knjige, brojne udžbenike i knjige za djecu.

Sudjelovala u radu Hrvatskih školskih susreta LIDRANO (susreti literarnih, dramskih, recitatorskih i novinarskih družina) od 1992. do 2008. godine. Sudjelovala u stručnim povjerenstvima »Nagrade Grigor Vitez« za 1990. i 2007. godinu, »Nagrade Ivana Brlić Mažuranić« za 1985., 1989., 1991., 2002. i 2003. godinu, »Nagrade Mato Lovrak« za 1994. i 1995. godinu. Sudjelovala u stručnom povjerenstvu za odabir kandidata koji se predlažu za međunarodnu nagradu "Hans Christian Andersen" i časnu listu IBBY-a 1996, 1998, 2000, 2002, 2004, 2006. i 2008. godine. Sudjelovala u radu prosudbenog povjerenstva za "Nagradu Gjalski za učenike srednjih škola" 1997. godine. Sudjelovala u prosudbenom povjerenstvu XXXIII. revije hrvatskog dječjeg filmskog i video stvaralaštva 1995. godine.

Uređivala biblioteku HIT junior u izdavačkoj kući Znanje od 1996. do 2002. godine, napisala je 20-ak predgovora i pogovora za dječje knjige te sudjelovala na brojnim stručnim tribinama, radijskim i televizijskim emisijama o dječjoj knjizi, predstavljanju dječjih i stručnih knjiga.

Članica je Hrvatskog filološkog društva (od 1979.), Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (od 1990.), Savjeta škole medijske kulture (od 2005.), Društva hrvatskih dječjih pisaca (od 2005.), Matice hrvatske (od 2006.), Društva hrvatskih književnika (od 2006.), Hrvatskog centra za dječju knjigu i Hrvatske sekcije IBBY-a (Međunarodno vijeće za dječju knjigu) (od 1997.).

Dobitnica je nagrade »Ivan Filipović« za područje visokog školstva za 2002. Godinu.

Zaključak i prijedlog
Nakon uvida u cjelokupnu propisanu dokumentaciju te prikaza i ocjene znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti pristupnice dr. sc. Dubravke Težak zaključujemo:

1. 
   Pristupnica ispunjava sve uvjete iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, čl, 32, stav 5, 198/03, 105/04 i 174/04).
   
2. 
   Pristupnica je ispunila minimalne uvjete Znanstvenoga područnog vijeća za humanističke znanosti za znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora (u trajnom zvanju) zato što je u razdoblju od pokretanja postupka za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 2003. do pisanja ovoga izvješća 2009. objavila 1 znanstvenu i 1 stručnu knjigu, 12 znanstvenih radova u znanstvenim zbornicima i časopisima razine a1 i a2
   
3. 
   Pristupnica je ispunila 11 od 12 nužnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje Rektorskog zbora Republike Hrvatske (Narodne novine br. 106 od 27. rujna 2006) za reizbor u zvanje redovitog profesora (u trajno zvanje)
   

Budući da pristupnica dr. sc. Dubravka Težak udovoljava svim zahtjevima u za to propisanima odgovarajućim zakonima i podzakonskim aktima, predlažemo da se ponovo izabere u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje) za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika (dječja književnost), na Odsjeku za izobrazbu učitelja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Vinko Brešić, red. prof. u trajnom zvanju

Dr. sc. Krešimir Nemec, red. prof. u trajnom zvanju

Dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof. u trajnom zvanju

Dr.sc. Damir Boras, redoviti profesor, predsjednik Povjerenstva (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

Dr.sc. Stjepan Malović, redoviti profesor, član Povjerenstva (Sveučilište u Dubrovniku)

Dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar, docent, član Povjerenstva (Sveučilište u Zadru)

FAKULTETSKOME VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

PREDMET: Izvješće Stručnog povjerenstva o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje docenta

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 25. studenog 2008. imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo sa zadaćom da utvrdimo zadovoljava li dr.sc. Tena Perišin uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana novinarstvo, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Fakultet političkih znanosti uputio je 4. studenog 2008. Fakutetskom vijeću Filozofskog fakulteta molbu za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice dr.sc. Tene Perišin koja se javila na natječaj objavljen u „Vjesniku“ od 2. listopada 2008. i u „Narodnim novinama“ od 3. listopada 2008., za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana novinarstvo.
Temeljem zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/2003, 105/04. i 174/04.), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost (NN 84/2005), Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske (NN 129/2005).
Nakon uvida u dokumentaciju koju je priložila kandidatkinja uz svoju prijavu na natječaj ovo Povjerenstvo podnosi sljedeće
Skupno izvješće

1. 
   ŽIVOTOPIS
   
2. 
   Osobni podaci i školovanje
   

Tena Perišin rođena je 6. rujna 1957. u Zagrebu gdje se školovala i radi.

Godine 1976. upisuje Sociologiju kao A predmet i Engleski jezik kao B predmet na Filozofski fakultetu, a 1977. upisuje i Komparativnu književnost kao drugi (A) predmet. Godine 1981. diplomira sva tri studija i stječe stručni naziv profesora Sociologije, Komparativne književnosti i Engleskog jezika.

Tijekom akademske godine 1985/1985., pohađa postdiplomski studij Sveučilišta Harvard u SAD (Carpenter Center for Visual and Environmental Arts, Harvard University).

Na Filozofskom fakultetu završila je 1989. postdiplomski studij iz Književnosti. Obranom magistarskog rada pod naslovom „Dziga Vertov kompozitor filmske umjetnosti: Značenje zvuka u djelu Dzige Vertova s posebnim naglaskom na film Entuzijazam“ i stekla stručni naziv Magistra društveno-humanističkih znanosti iz područja Filologije.

Kao stipendist Hubert Humphrey Fellowship-a, akademsku godinu 1994/1995 provodi na postdiplomskom studiju na Odjelu za radio i televiziju u Newhouse School of Public Communications, Syracuse University u Sjedinjenim američkim državama.

Godine 2008. stječe titulu doktorice znanosti obranivši na Fakultetu političkih znanosti doktorsku disertaciju pod naslovom Odabir televizijskih vijesti, profesionalnost između gledatelja, politike i komercijalnih interesa, iz područja društvenih znanosti i polja politologije (mentor: prof. Stjepan Malović).

Državljanka je Republike Hrvatske, po narodnosti Hrvatica.

Aktivno se služi engleskim i talijanskim jezikom. Pasivno se koristi francuskim i njemačkim jezikom.

Registrirana je u registru znanstvenih istraživača u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pod brojem: 214792

Od 1982. godine zaposlena je na Hrvatskoj televiziji (do 1991. Televiziji Zagreb). Radila je kao novinarka-suradnica, reporterka, urednica emisija, urednica redakcije i programa, te voditeljica projekata. Trenutačno je na mjestu Pomoćnice Glavne urednice Informativnog programa za digitalizaciju i organizaciju., te vodi projekt digitalizacije proizvodnje vijesti i projekt Informativnog 24-satnog kanala HTV-a. Iako angažirana na ključnim razvojnim projektima, i dalje se aktivno bavi televizijskim novinarstvom. Urednica je emisije „Euromagazin“, te i dalje objavljuje televizijske reportaže i dokumentarne filmove.

Od 2002. nositeljica je nastave na predmetima iz područja televizije i televizijskog novinarstva na Studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

3. 
   Posao i napredovanje
   

Tena Perišin je tijekom studija bila honorarna suradnica Studentskog lista.

Po završetku studija zaposlila se kao novinarka na Televiziji Zagreb (danas Hrvatska televizija, u okviru HRT-a). 1981-1984. radi kao koordinator razmjene vijesti, suradnik u Teletekstu, te novinarka-suradnica u Redakciji Zagrebačke panorame.

1985-1991. novinarka i urednica u Informativnom programu TV Zagreb; specijalizira se za reportaže i televizijske dokumentarce.
Početkom rata u Hrvatskoj, od ljeta 1991. do polovice 1992., radi kao dnevna urednica vijesti iz područja vanjske politike u Vijestima i Dnevniku.
1992-1996. urednica magazinskih emisija na na engleskom jeziku 'The Big Blue', ”Afternoon Report”te dnevna urednica emisije ”Dobro jutro Hrvatska

Godine 1996. zapošljava se u producentskoj kući ”Mreža”, kao urednica vanjske politike, a od 2007. kao urednica Informativnog programa ”Mreže”na kojem su pokrenute prve neovisne televizijske vijesti ”Vijesti dana” i drugi projekti.

Godine 1998. pokrenula je nezavisni politički TV magazin “5 do 12” kojeg su emitirale lokalne TV postaje..
1998-2000. je kao zamjenica direktora Programa na južnoslavenskim jezicima na Radiju sobodna Europa u Pragu uređivala radijske emisije na hrvatskom jeziku, te pokrenula emitiranje emisija vijesti RSE na hrvatskom jeziku na lokalnim radio postajama u Hrvatskoj.
2000-2002 . radila kao urednica Dnevnog programa (Desk) na Hrvatskoj televiziji, te kao urednica Dnevnika, mentor i reporter; za reportažu objavljenu 2001. u emisiji „Tjedni magazin 007“ dobila nagradu Marija Jurić Zagorka.
2003-2004. urednica Redakcije vanjske politike na HRT-u.
2004-2009. pomoćnica Glavne urednice Informativnog programa za digitalizaciju i organizaciju Hrvatske televizije; voditeljica projekta digitalizacije proizvodnje programa, te urednica televizijske tjedne emisije „Euromagazin”
Od 2007. članica EBU News Committee (Eurovizijskog odbora za programe vijesti zemalja članica)

3. 
   Stručno usavršavanje
   

Uz svakodnevnu praksu kroz poslove koje je obavljala, sudjelovala je na nizu stručnih seminara i radionica, od kojih su navedene samo neke:

• 
  Circom Newsroom Management Seminar, Strassbourg (2001.)
  
• 
  Television News Management Seminar u Sjedinjenim državama (5. travnja - 1. svibnja 2004.)
  
• 
  Digital News Affairs, Bruxelles (25. - 26. veljače 2008.)
  
• 
  EBU Digital Newsroom Seminar, DR (14. - 15. studeni 2005.)
  
• 
  EBU News Assembly , News Xchange, Berlin (24. - 26. listopada 2007.)
  
• 
  EBU News Assembly, News Xchnge, Valencia (17. - 21. listopada 2008.)
  
• 
  EBU Digital Newsroom Seminar, France 2 (10. - 11. ožujka 2005.)
  
• 
  EBU Digital Newsroom Seminar, NOS, Nizozemska (26 - 27. ožujka 2007.)
  
• 
  VRT Integrated Newsroom (13 - 14. prosinca 2007.)
  
• 
  BBC Scotland (28 - 29. listopada 2008.)
  

5. 
   NASTAVNA DJELATNOST
   

Nastavno zvanje predavača za znanstveno područje Društvenih znanosti, polje Informacijskih znanosti, grana Komunikologija, za predmet Televizija, stekla je 2005. godine.

Iako nije stalno zaposlena kao nastavnik, već nakon završetka studija pokazala je zanimanje za nastavu i rad sa studentima.

Akademske godine 1982/1983 i 1983/1984 angažirana je kao suradnica na predmetu Sociologija na Građevinskom fakultetu (nositelj predmeta prof. Žubrinić) u Zagrebu te vodi seminare i obavlja asistentske poslove.

Od 2002. godine, bez prekida predaje na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te je nositelj predmeta Televizija koji se predaje na 2. godini kao obavezni predmet, a na 3. i 4. godini kao predmet na smjeru Televizija. Nakon uvođenja bolonjskog sustava, na dodiplomskom studiju nositelj je predmeta Osnove televizije, Televizijsko novinarstvo, Oblici TV izražavanja i Televizijska redakcija Na diplomskom studiju nositelj je predmeta Televizijska informativna emisija. Ukratko, nositelj je svih stručnih predmeta iz područja televizijskog medija i televizijskog novinarstva na Studiju novinarstva FPZG-a.

Godine 2005., na temelju natječaja koje je raspisao Fakultet političkih znanosti, izabrana u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje Društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti, grana Komunikologija za predmet Televizija.

Uz predavanja, organizirala je i praktičnu nastavu iz televizijskog novinarstva u TV studiju na Fakultetu političkih znanosti, te razradila program smjera Televizija. Na Diplomskom studiju, nositelj je kolegija Televizijska informativna emisija koji se počinje izvoditi u jesen 2009.

Godine 2003. angažirala se na aplikaciji za program CARDS. Zahvaljujući dobro razrađenom projektu „Student Radio Television“, Fakultet političkih znanosti dobio je iz projekta CARDS značajna sredstva čime je u potpunosti opremljen Televizijski studio Fakulteta političkih znanosti. Praktična nastava u televizijskom studiju omogućila je da se diplomirani studenti novinarstva mogu izravno uključiti u rad redakcija i dati svoj novinarski doprinos i u složenijim televizijskim formama, što su već brojni urednici redakcija, a i bivši studenti, posvjedočili. Osobnim kontaktima s međunarodnim istraživačima medija i nastavnicima televizijskog novinarstva, te uz sredstva međunarodnih fondova, osigurana su povremena gostovanja i višednevne radionice.

Osim nastave na Fakultetu političkih znanosti, predaje na LSPR-u (London School of Public Relations) u Zagrebu.

6. 
   ZNANSTVENI I STRUČNI RAD
   

Znanstveni interes kandidatkinje danas je usmjeren prema televizijskom novinarstvu , te istraživanju informativne funkcije televizije i novih medija.

Zaposlivši se na Hrvatskoj televiziji, nastojala je spojiti znanost i posao koji radi, pa je pod vodstvom mentora prof. dr. Ante Peterlića, magistrirala znanstvenim radom iz teorije filma.

Očigledno je da je Tena Perišin nastojala od samog početka uskladiti stručni rad s bavljenjem znanošću. Njezino zanimanje za film i novinarsko praćenje filma i vizualnih medija za potrebe televizijskog programa, nastojala je proširiti znanstvenim radom. Godine 1984/1985 boravila je na Harvardu gdje je imala uvid u jedan od najboljih filmskih arhiva u Sjedinjenim državama u Carpenter Center for Visual and Environmental Arts. Filmski arhiv vodio je u to vrijeme prof. dr. Vlada Petrić, profesor s prvim doktoratom iz područja filma. Bilo je to vrijeme kad je profesor Petrić radio na dubinskoj analizi filma Dzige Vertova „Čovjek s filmskom kamerom“. Radeći istraživačke poslove sa profesorom Petrićem, nakon povratka u Hrvatsku nastavila je znanstveno izučavati djela Dzige Vertova što je urodilo i detaljno napisanim magisterijem.

Kao stipendist Hubert Humphrey Fellowship provela je akademsku godinu 1994/1995. u Sjedinjenim američkim državama na Newhouse School of Public Communication na Syracuse University (Odsjek za radio i televiziju). Poslijediplomski studij na Newhouse School of Public Communications koji je pohađala jedan je od najuglednijih u Sjedinjenim državama u području medija i novinarstva. Program studija temelji se na ideji da je moguće pomiriti znanost i praktično televizijsko novinarstvo što je bitno utjecalo na daljnje znanstveno i stručno napredovanje Tene Perišin.

Doktorsku disertaciju pod naslovom „Odabir televizijskih vijesti, profesionalnost između gledatelja, politike i komercijalnih interesa“ obranila je 19. veljače 2008. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i time stekla akademski stupanj doktorica znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja politologije, znanstvene grane vanjske i unutarnje politike.

Kao poseban znanstveni doprinos ističu se njezina istraživanja odabira vijesti u televizijskim informativnim emisijama. Na temelju već poznatih teorija selekcije vijesti, te iskustvima već provedenih istraživanja, u svojim radovima preispituje teorije selekcije vijesti, te nameće potrebu redefiniranja informativnih vrijednosti. U provedenim istraživanjima, koje je temeljito opisala u doktorskoj disertaciji, provedena je analiza sadržaja i procjena informativnih vrijednosti u informativnim emisijama na javnoj i komercijalnoj televiziji.

Suradnica je na više znanstvenih projekata.

• 
  „Hrvatska demokracija i njeni mediji“ (1996-1998), voditelj projekta: prof. dr. Pavao Novosel
  
• 
  „Mediji i društvo“ voditelj projekta prof. dr. StjepanMalović (2003-2005.))
  
• 
  „Medijska kultura u suvremenoj Hrvatskoj: pluralizam medija i medijske politike“ , voditelj: prof. dr. Zrinjka Peruško (od 2007.)
  

Dok su prva dva projekta uspješno okončana, istraživanje „Medijska kultura u suvremenoj Hrvatskoj: pluralizam medija i medijske politike“ još uvijek se po strogo utvrđenom planu provodi. Ovo istraživanje želi sustavno i dugoročno analizirati najvažnije elemente, strukture, sadržaja i trendova razvoja medijskog sustava i institucija, medijske politike, medijskih programa i medijskih publika u Hrvatskoj. Tena Perišin posebice je angažirana u dijelu istraživanja koje se bavi unutrašnjom raznolikošću i pluralizmom medijskih programa. Unutrašnja raznolikost medijskih sadržaja obuhvaća televiziju, radio, tiskane medije i Internet kao novi komunikacijski medij. U tom smislu, empirijska istraživanja informativnih vrijednosti od velikog su značaja za ovaj projekt.

Tena Perišin trenutačno surađuje na međunarodnom UNESCO-vom projektu „The implementation of the UNESCO media development indicators in Croatia“ koje ima za cilj analizu hrvatskog medijskog krajolika i medijske kulture te usporedbu s drugim zemljama.

Redovito sudjeluje u IREX-ovom istraživanju slobode medija „Media Sustainability Index”. Indeks održivosti medija kritički preispituje čitav sektor medija u više od 20 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, uspoređujući postignuća na pet kompleksnih područja: slobodno izražavanje, profesionalni standardi kvalitete, višestruki izvori vijesti, poslovna održivost i institucije koje ih podržavaju.

7. 
   RADOVI RELEVANTNI NA IZBOR U ZVANJE
   
8. 
   KVALIFIKACIJSKI RADOVI
   
9. 
   A. Magisterij: „Dziga Vertov, kompozitor filmske umjetnosti: Značenje zvuka u djelu Dzige Vertova s posebnim naglaskom na film Entuzijazam“ (1989)
   

10. 
    B. Doktorska disertacija: „Odabir televizijskih vijesti: Profesionalizam između gledatelja, politike i komercijalnih interesa“ (2008)
    

Doktorska disertacija bavi se pitanjima selekcije vijesti u televizijskom mediju, te analizira profesionalnost novinara u odabiru i prezentaciji televizijskih vijesti u odnosu između gledatelja, politike i komercijalnih interesa. Autorica je u svom radu odredila specifičnosti televizijske informativne emisije imajući u vidu ne samo sadržajne, nego i vizualne produkcijske i tehnološke karakteristike, te je definirala osnovne profesionalne kriterije u odabiru i obradi vijesti. U radu koji uključuje i pilot istraživanje selekcije vijesti u središnjim informativnim emisijama u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na emisiju javne televizije Dnevnik, autorica je pokazala na koji način struktura emisije, novinarske vrste i sadržaj emisije korespondiraju s vrijednostima vijesti koje su postulati davno ucrtani u teoriji televizijskog novinarstva. Disertacija Tene Perišin definira terminologiju u području televizijskog novinarstva, istraživanja selekcije vijesti i informativnih vrijednosti. Također, daje doprinos teoriji televizijskih žanrova i definiranju televizijskih vijesti kao žanra, elaborira i u teoriju uvodi novu klasifikaciju informativnih faktora koju ujedno testira kroz analizu sadržaja televizijskih informativnih emisija javne i komercijalnih televizija, te naslovnica novina. Ovaj rad otvara put daljnjim istraživanjima selekcije vijesti, može imati višestruke koristi za unaprjeđenje hrvatskog televizijskog novinarstva u cjelini, te podizanje profesionalnih standarda na višu razinu.

11. 
    OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI
    

Pristupnica je uz prijavu na natječaj dostavila dokumentaciju o znanstvenom, stručnom i nastavnom radu te priložila objavljene radove razvrstane po kategorijama.

Ovdje ćemo analitički prikazati i vrednovati znanstvene radove koji pristupnicu prema mišljenju ovoga povjerenstva kvalificiraju za izbor u znanstveno nastavno zvanje docenta.

12. 
    ZNANSTVENI RADOVI U A1 ČASOPISIMA:
    
    1. Perišin, T. (2008.) Televizijske vijesti – urednički odabir između politike, gledatelja i komercijalnih interesa. Politička misao, Vol. 45, No.2, str. 153-174.
    

Sažetak: Članak se bavi pitanjima selekcije vijesti u televizijskom mediju, te analizira profesionalnost novinara u odabiru i prezentaciji televizijskih vijesti u odnosu između gledatelja, politike i komercijalnih interesa. Iako prihvaća ograničenja istraživanja selekcije vijesti s obzirom na političke, tehnološke, ekonomske i druge vanjske utjecaje, ovaj se rad prije svega usredotočuje na specifičnosti televizijske informativne emisije imajući u vidu ne samo sadržajne, nego i vizualne produkcijske i tehnološke karakteristike, te profesionalne kriterije u odabiru i obradi vijesti. Emisije televizijskih vijesti upravo zbog svoje javne funkcije, u hijerarhiji televizijskih žanrova imaju najvišu poziciju, a televizijskim kućama u zakonskim dokumentima služe kao dokaz njihove društvene odgovornosti. Preispitivanje javne funkcije televizijskih vijesti pretpostavlja i kontinuirano istraživanje selekcije vijesti i informativnih faktora koji utječu na selekciju. Zaključci u ovom radu temelje se na pilot istraživanju selekcije vijesti u središnjim informativnim emisijama u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na emisiju javne televizije Dnevnik. U ovom se radu, između ostalog, daje pregled istraživanja selekcije vijesti i informativnih vrijednosti, definiraju televizijske vijesti kao žanr te u teoriju uvodi novu klasifikaciju informativnih faktora koja je prethodno testirana kroz analizu sadržaja televizijskih informativnih emisija javne i komercijalnih televizija. Ovaj rad otvara put daljnjim istraživanjima selekcije vijesti, te može imati višestruke koristi za unaprjeđenje hrvatskog televizijskog novinarstva u cjelini, te podizanje profesionalnih standarda na višu razinu.