Te u zagrebu filozofski fakultet

Kategorija: Izvorni znanstveni rad. Prilozi objavljeni u časopisu „Politička misao“ referiraju se u IBSS: International Bibliography of the Social Sciences-Political Science, Sociological Abstracts, Worldwide Political Science Abstracts (CSA-Cambridge Scientific Abstracts, USA), Academic Search Premier (EBSCOhost, USA), International Political Science Abstracts (IPSA, Pariz).

2. Perišin, T. (2008.) Televizijske vijesti u potrazi za svojim vrijednostima, Medijska istraživanja, Vol. 14 No 2, str. 63-86.

Sažetak: Na hrvatskom tržištu informativnog televizijskog programa igra se utakmica između javne i komercijalnih televizija. Hrvatska televizija (javna) i komercijalne televizije Nova TV i RTL proizvode i konsekutivno emitiraju svake večeri središnje dnevne informativne emisije koje nastoje biti glavni izvor informacija većini hrvatskih građana. U ovom se radu prije svega žele utvrditi načela selekcije vijesti u središnjim emisijama televizijskih vijesti u Hrvatskoj. Hipoteza je da se u razdoblju od 2005. do 2008. godine središnja informativna emisija HRT-a Dnevnik, što se tiče odabira tema, informativnih vrijednosti i načina izvještavanja, znatno promijenila te se, sudeći prema selekciji vijesti, sve više približava komercijalnim televizijama. Iako je Dnevnik HRT-a u prosjeku i dalje najgledanija informativna emisija u Hrvatskoj, ona u posljednje vrijeme bilježi pad gledanosti. Takav je trend djelomice posljedica razvoja novih medija i internetskih portala koji omogućuju da se do najnovijih vijesti dođe odmah, a ne čeka emitiranje središnjih televizijskih vijesti. No, smanjenje interesa za središnju informativnu emisiju javne televizije može se protumačiti i zaokretom prema temama i načinu obrade primjerenijim komercijalnim televizijama. Provedeno istraživanje, analiza informativnih vrijednosti i tematske strukture televizijskih vijesti kroz analizu sadržaja pokazali su da se središnja emisija javne televizije, kada je riječ o selekciji vijesti, sve više približava komercijalnim televizijama.

Kategorija: Izvorni znanstveni rad. Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u bazama:   Sociological Abstracts  (SA) u Linguistic and Language Behavior Abstracts (LLBA) i Social Planning/Policy& Developmnet Abstracts (SOPODA).

3. Komar, D.; Čelebić, A.; Stipetić, J.; Lazić, B.; Baučić, I.; Lazić, D.; Bratolić, V.; Perišin, T. (2002.) Oral Status,Aesthetic Materials and Frequency of Crowns and Bridges in Patients with Fixed Prosthethic Appliances Living in the Metkovic Region“ Collegium Antropologicum VOL 26, No 2, 689-693.

Sažetak: Dio studije o vrstama i oralnom zdravlju i stanju protetskih nadomjestaka (krunica i mostova) koja se provodi u različitim regijama Hrvatske. Svrha rada bila je ispitati oralni status pacijenata s obzirom na njihov ekonomski i socijalni background, te učestalost posjeta stomatologu. Naime, smatra se da socio-ekonomski čimbenici u određenom opsegu utječu na stanje oralnog zdravlja svakog pojedinca. Dr.sc. Tena Perišin sudjelovala je u stvaranju upitnika kojim se ispitivao utjecaj različitih faktora na oralno zdravlje i u interpretaciji rezultata. U ovom radu Tena Perišin sudjelovala je prije svega kao sociologinja i istraživač iz područja društvenih znanosti. Postavila je metodologiju istraživanja, sudjelovala u obradi podataka i interpretaciji rezultata koji su se odnosili na utjecaj socio-ekonomskih faktora na oralni status. Iako rad nema izravnu vezu s ostalim istraživačkim radovima ove autorice, ovakav interdisciplinaran pristup, uobičajen u svijetu, a kod nas još uvijek rijedak, značajan je doprinos znanosti.

Kategorija: Izvorni znanstveni rad; Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u Current Contents Indexu (Social Science), Social Sciences Citation Index (SSCI), Sociological Abstracts/SocINDEX, itd

4. Perišin, T. (2004) Profesionalni kriteriji selekcije vijesti i utjecaj javnosti, Politička misao, Vol.XLI, br.2, str. 85-93.

Sažetak: Autorica zaključuje kako je istraživanje funkcija televizije prioritetni problem svih suvremenih teorija medija. Svi opisi funkcija televizije naglašavaju informacijsku ulogu televizije čime televizijske vijesti zadobivaju izuzetno mjesto. Za bilo koje istraživanje informativnog programa moraju se definirati specifičnosti televizijske vijesti, te definirati osnovni profesionalni kriteriji u odabiru i obradi vijesti. Na taj se način može odrediti koja je informativna uloga određene televizijske emisije i koji se profesionalni standardi primjenjuju pri uređivanju. U tekstu se dalje analizira situacija na HTV-u i komentiraju novija istraživanja uređivanja i selekcije vijesti u Hrvatskoj. Autorica smatra da je nužan temeljiti znanstveni rad iz područja televizijskog novinarstva kako bi se unio red među pojmove i definicije televizijskog novinarstva i TV vijesti. Sva buduća istraživanja televizijskog medija imati će višestruke koristi za unapređenje hrvatskoga televizijskog novinarstva u cjelini, podizanju profesionalnih standarda, a mogla bi se koristiti u različitim obrazovnim oblicima namijenjenim budućim novinarima

Kategorija: Izvorni znanstveni rad. Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u IBSS: International Bibliography of the Social Sciences-Political Science, Sociological Abstracts, Worldwide Political Science Abstracts (CSA-Cambridge Scientific Abstracts, USA), Academic Search Premier (EBSCOhost, USA), International Political Science Abstracts (IPSA, Pariz).

5. Perišin, T. i Kufrin, V. Ageizam u televizijskom mediju na primjeru središnjih informativnih emisija HRT-a, RTL-a i NOVE TV (2009), Ljetopis socijalnog rada, 16 (1).

Sažetak: U središtu ovog rada je ageizam u informativnom programu hrvatskih televizijskih programa, tj. istraživanje na koji se način prezentiraju starije osobe u središnjim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Uzorak su prilozi objavljeni u emisiji »Dnevnik« HTV-a, »Dnevnik« Nove TV i »Vijestima« RTL-a u razdoblju od 3 tjedna. Analizirajući sve priloge objavljene tijekom tri tjedna u središnjim emisijama javne i dviju komercijalnih televizija, nastojalo se istražiti je li prisutan ageizam i diskriminacija u prilozima koji se odnose na starije osobe. Može li stereotipno prikazivanje starijih osoba na televiziji utjecati na naše stavove o starijim ljudima? Provedeno pilot istraživanje pokazalo je kako je ageizam vidljiv u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Kod svih triju televizija ustanovilo se da se starije osobe, pogotovo one aktivne ili društveno priznate, relativno rijetko prikazuju. Rezultati ovog istraživanja ukazali su na potrebu za širim istraživanjem, po mogućnosti interdisciplinarnog, u suradnji medijskih teoretičara i socijalnih gerontologa. U ovom radu također se ukazuje na nužnost donošenja zakonskih odredbi koje bi regulirale problem ageizma kako u medijima, tako i u drugim institucijama društva.

Kategorija: Izvorni znanstveni rad; rad u koautorstvu sa studenticom Valentinom Kufrin.. Potvrda uredništva o prihvaćanju rada za objavljivanje u privitku. Časopis se indeksira u Sociological Abstracts, Social Services Abstract Database, Studies on Women and Gender Abstracts, Social Care Online, Social Sciences Citation Index, Dictionary of Open Access Journals.

6. Z. Krajina, T. Perišin (2009) Digitalne vijesti: Mediji, tehnologija i društvo), Društvena istraživanja, prihvaćeno za objavljivanje kao pregledni znanstveni rad (potvrda redakcije u privitku)

Sažetak: Digitalna tehnologija otvorila je vrata novim mogućnostima stvaranja i prenošenja informacija u različitim oblicima putem različitih medija. Razvoj je otišao toliko daleko da klasična pitanja poput medijskih sloboda i njihove ekonomske i društveno-političke uvjetovanosti, više nisu dovoljna. U proučavanju društvene uloge vijesti potrebno je istražiti načine korištenja tehnoloških inovacija, kao što je natjecanje medijskih kuća u tome tko će i s kakvom tehnologijom objaviti što više sadržaja za što manje vremena i novca. Multimedijska dostupnost i razmjena videa, nekad rezerviranog samo za televiziju, destabilizira tradicionalnu podjelu na razdvojene medije tiska, zvuka i slike i otvara raspravu o novim oblicima novinarskog izražavanja. „Digitalne vijesti“ koje nastaju iz maksimizirane razmjene informacija putem multipliciranih kanala i konvergiranih medija, uspostavljaju i neke nove zakonitosti. Primjerice, nekad najvažnija vijest zamjenjuje se najnovijom, a redakcijskoj uz bok dolazi korisnička, dok televizijski izvor prati tiskovni, i obrnuto.

Rasprave, s druge strane, propituju demokratski potencijal i ograničenje novih mogućnosti za sudjelovanje publike u medijskoj areni putem sadržaja koji stvaraju korisnici (UGC) te tzv. „građanskog novinarstva“. Ipak, kako bi se proniknulo u tehnološko-institucionalne zasade novih trendova, treba ići korak dalje od često spominjane, no očigledne tvrdnje da je promjena tehnologije danas neizbježna. Stoga umjesto rasprava u svijetlu tehnološkog, s jedne, i političkog determinizma, s druge strane, predlaže se stajalište informacijskog realizama, koji u središte rasprava stavlja samu medijsku informaciju čije kolanje razvoj medija ubrzava i istovremeno raspršuje u različitim smjerovima i putem različitih medija.

Kategorija: Pregledni znanstveni rad. Potvrda uredništva o prihvaćanju rada u privitku. Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u bazi Current Contents/Social & Behavioral Sciences (CC/S&BS), Social SciSearch, Research Alert

13. 
    ZNANSTVENI RADOVI U A2 ČASOPISIMA
    
    1. Perišin, T. (2008) Televizijske vijesti, MediaAnali, međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnošću, Godina 1 Broj 3, 99-127.
    

Sažetak: U ovom tekstu, autorica raščlanjuje pojmove vezane za proučavanje televizijskih vijesti, te definira vijest kao temeljni način izvještavanja. Autorica pokazuje zavidno poznavanje teorijskih aspekata TV novinarstva, suvereno vlada recentnom literaturom i svoje stavove temelji na važećim i prihvaćenim teorijskim obrazloženjima znanosti o medijima. Posebno je značajna analiza teorija žanra i obrazloženje zašto govoriti o televizijskim vijestima kao žanru. To je novina u hrvatskoj znanstvenoj literaturi, jer su se vijesti uglavnom definirale kao pojam koji određuje novinsku vrstu, a ne kao žanr. No, u utemeljenom obrazloženju diskursa žanra autorica ukazuje zbog čega su vodeći teoretičari televizijskog medija uveli pojam žanr i zbog čega je potrebno definirati TV vijesti kao žanr i razlikovati ga od pojma vijesti kao novinarske vrste. Ovaj rad bavi se i drugim pojavama koje se vežu uz televizijske vijesti: tabloidizacija, pravodobnost, autentičnost, prezentacija, te mjestom televizijskih vijesti između javnosti i politike.

Kategorija: Izvorni znanstveni rad

14. 
    ZNANSTVENI RADOVI U KATEGORIJI A2 - POGLAVLJA U KNJIZI
    
    1. Perišin, T. i Stantić G. (2003) Profesionalni kriteriji selekcije vijesti u HTV-u u Stantić i sur: Politika u programu HTV-a, HHO, Zagreb, str.85-100.
    

Sažetak: U tekstu se opisuje istraživanje profesionalnih kriterija selekcije vijesti što je bilo dio sveobuhvatnog istraživanja televizijskog programa provedenog tijekom 2002. u cijelosti opisanog u knjizi. U segmentu istraživanja opisanog u navedenom poglavlju, u središtu zanimanja bio je informativni program. Na osnovu prikupljene građe izvedena je analiza profesionalnih kriterija selekcije vijesti u informativnim emisijama i postupaka koji, načelno govoreći, artikuliraju etičko-profesionalne postupke u novinarskoj redakciji. Istrraživanje je obuhvatilo nekoliko informativnih televizijskih emisija – Dnevnik HTV-a, emisiju Meridijan 16, te Vijesti CNN-a koje su se tijekom 2002. emitirale na lokalnim televizijskim postajama. Istraživačka hipoteza bila je da se pri selekciji vijesti u Dnevniku i Meridijanu 16 nedovoljno konzekventno primjenjuju standardni profesionalni kriteriji. Također je prvi put u praksi provedeno istraživanje konsonancije, podudarnosti informativnih sadržaja u različitim informativnim emisijama. Rad je dio projekta ”Politika u programu HTV-a” na kojem je radila skupina hrvatskih medijskih analitičara i stručnjaka. Istraživanje je trebalo ustanoviti je li, nakon trećesiječanjskih izbora 2000., došlo, i u kojoj mjeri, do promjena u programu javne televizije, služi li taj program uistinu javnosti – građanima pri njihovoj orijentaciji u mreži društvenih i političkih odnosa.

Kako postoji i izdanje knjige na engleskom jeziku, ovdje kao referencu navodimo i englesko izdanje:

Perišin T., Stantić, G. (2003) Professional Criteria of News Selection on HTV in Politics in Croatian Television Programs, HHO, Zagreb, p. 75-103.

Kategorija: Izvorni znanstveni rad

2. Perišin T. (2006) Euromagazin na HTV-u: Europa na javnoj televiziji, u Utjecaj globalizacije na novinarstvo (Malović, Stjepan ur.), Sveučilišna knjižara, Zagreb, str. 153-163.

Sažetak: Kako izvještavati o Europskoj uniji, kako predstaviti Europu u televizijskim programima - pitanje je koje neprestano postavljaju urednici i novinari javnog servisa.

U tekstu se daje pregled iskustava drugih televizija, od posebnog kanala Euronews do brojnih tjednih emisija koje obrađuju politiku i procese Europske unije ili se šire, bave svim aspektima života i društva europskog zajedničkog prostora. U tekstu se posebice analizira tjedna emisija Hrvatske televizije ”Euromagazin” koja ima informativnu i obrazovnu ulogu jer nastoji produbiti znanja iz tzv. ”europske tematike”, i to televizijskim jezikom, na primjerima i kvalitetnim usporedbama.

Kategorija: Pregledni znanstveni rad

3. Perišin T. (1995) Televizijska vijest i kako je gledati, u Trenutak hrvatske komunikacije, Zagreb, str. 105-110.

Sažetak: U ovom se radu raščlanjuje definicija vijesti kao novinarska vrsta, te razmatraju kriteriji odabira vijesti. Na temelju primjera iz svakodnevne prakse, autorica ukazuje na razlike u odabiru vijesti. Zašto je jedna vijest udarna jednog dana, a drugi dan sličan događaj prolazi nezapaženo? Autorica se pita utječu li na odluku o izboru i neki drugi kriteriji osim profesionalnih. Ovaj rad značajan je doprinos teoriji novinarstva jer na vijest gleda iz novog očišta. Osim osvješčivanja procesa odabira vijesti i određivanja što je vijest, važno je i naučiti gledati vijesti. U ovom tekstu ukazuje se na potrebu obrazovanja gledatelja i budućih novinara, kako bi se u vijestima mogla uspostaviti ravnoteža između onog što gledatelj mora znati i onog što želi znati.

Kategorija: Izvorni znanstveni rad

15. 
    OSTALI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI OBJAVLJENI U ČASOPISIMA:
    
    1. Pavić M., Perišin T., Šimurina T. (2008) Energetska strategija - iskustvo Velike Britanije EGE (Energetika Gospodarstvo Ekologija Etika), br. 5, str.12-14.
    

Sažetak: U ovom radu ponovno dolazi do izražaja interdisciplinarnost dr. Tene Perišin kroz bavljenje strukom i znanošću. I u ovom radu, do izražaja dolaze njezina novinarska iskustva. Kao novinarka i urednica ”Euromagazina” Tena Perišin sudjelovala je u projektu ”Obnovljivi izvori energije i lokalna zajednica: Primjer Velike Britanije”. Tijekom rada na projektu koji je uključivao snimanje dokumentarnog filma, autori su posjetili više od 20 različitih projekata vezanih za obnovljive izvore energije i upoznali se s reformom britanskog energetskog sustava.

Kategorija: Pregledni znanstveni rad

2. Perišin, T. (1998) Igre bez pravila, u Novinar, br.10, str. 7-9. Zagreb, str.105-110.

Sažetak: Tema ovog rada je odnos televizije i vlasništva. To pitanje obrazlaže se na konkretnim primjerima iz strane prakse te primjeru producentske kuće ”Mreža”. Naime, u to je vrijeme u Hrvatskoj bio aktualan slučaj ”Mreže” koja je zbog neriješene vlasničke strukture, obustavila emitiranje”Vijesti dana”, dnevne informativne emisije koja se emitirala na lokalnim televizijskim postajama i u to vrijeme slovila kao jedina alternativa od vlasti kontroliranom programu Hrvatske televizije.

Kategorija: Stručni rad

3. Perišin, T. (1989) Nedruštvenost masovnih medija, u Kulturni radnik, Zagreb, No. 6, str.157-161.

Sažetak: Recenija knjige Informacijsko društvo. Nova paradigma autora Zorana Žugića koja se bavi društvenošću masovnih medija, te masovnim komunikacijskim procesima koje oni posreduju. Problemi društvenosti masovnih medija u kontekstu suvremene civilizacije nezaobilazno su pitanje suvremene teorije masovnih komunikacija. Stoga je i ova recenzija doprinos upoznavanja stručne javnosti s tim problemima.

Kategorija: Recenzija

4. Perišin, T. (1988) Konstruktivizam, film i sovjetska avangarda,u Kulturni radnik Zagreb, No. 4., str. 174-179.

Sažetak: Recenzija knjige Konstruktivizam, film i sovjetska avangarda, autoraVlade Petrića, objavljena u SAD-u. Knjiga istražuje razdoblje konstruktivizma i utjecaj tog umjetničkog pravca na film. Autor Petrić, kao što sam kaže, primjenjuje ”sinematičku analizu” i raščlanjuje jedan od najznačajnijih filmova tog vremena, film Dzige Vertova ”Čovjek s filmskom kamerom”. Ova recenzija značajna je za upoznavanje hrvatske javnosti s konstruktivizmom i autorom Dzigom Vertovim, o čijem se radu mnogo manje zna i piše nego o njegovim suvremenicima kao što su Ejzenštajn, Pudovkin, Dovženko. Jedan od razloga je i taj što Vertov nije snimao igrane filmove, već dokumentarne, ”filmove-istine” kako ih je sam nazvao, a svojim pristupom u mnogočemu anticipirao razvoj televizije.

Kategorija: Recenzija

16. 
    IZLAGANJA NA MEĐUNARODNIM ZNANSTVENIM SKUPOVIMA
    

1. 
   Međunarodni znanstveni skup, Dubrovnik 24-26. rujna 2008. „Energetska i procesna postrojenja“, izlaganje na temu „Obnovljivi izvori energije i lokalna zajednica: Primjer Velika Britanija“ (Pavić M,, Perišin T, Šimurina T, Škalabrin R.)
   

2. 
   Međunarodni znanstveni skup : JETIC Conference: How Globalism influences Media, Opatija, 16-18. lipnja 2006. izlaganje na temu „Europska Unija u televizijskom programu“
   

3. 
   Međunarodni okrugli stol: Mediji i digitalna konvergencija: javne politike i razvojni trendovi u Europi i Hrvatskoj, Zagreb, 19. listopada 2006. „ u organizaciji Odjela za kulturu i komunikacije IMO i Odjela za medije Vijeća Europe, izlaganje na temu: „Projekt digitalizacije informativnog programa javne televizije.“
   
4. 
   Međunarodni znanstveni skup „Dubrovački medijski dani“, Dubrovnik, 10. studenog 2005. ,izlaganje na temu „Vrijednost vijesti u hrvatskoj televizijskog praksi
   

17. 
    OSTALI RELEVANTNI STRUČNI RADOVI (TELEVIZIJSKE EMISIJE, REPORTAŽE I DOKUMENTARNI FILMOVI)
    
18. 
    Uređivanje televizijskih emisija
    

• 
  1991-1996.. emisije na HTV-u: „Dobro jutro Hrvatska“, „The Big Blue“, „Vijesti za strance“, „Afternoon Report“, „Antena“,
  
• 
  1996-1998. “Vijesti dana“(Mreža), magazin, „Pet do dvanaest“ (neovisna produkcija),
  
• 
  2000-2009., emisije na HTV-u: „Dnevnik“, „Vijesti na drugom“,„Internacional“, „Euromagazin“
  

19. 
    Objavljeni dokumentarni filmovi i reportaže
    

(naveden samo dio dokumentaraca od pola sata i nagrađene reportaže)

• 
  2008. dokumentarni film. „Orkney: Kako je vjetar postao blago?“
  
• 
  2008. dokumentarna emisija „Obnovljivi izvori energije: Britanski primjer i lokalna zajednica”, emitirano 13. ožujka 2008.
  
• 
  2007. dokumentarni film „Škotski poučak“
  
• 
  2006. dokumentarni film „Od Dioklecijana do Žnjana“
  
• 
  2001. reportaža o zaboravljenom golmanu Vladimiru Beari, emitirana u tjednom magazinu „007“ – nagrada Marija Jurić Zagorka za reportažu (2002)
  
• 
  2000. autorica dokumentarca „Bračka strana“ (Croatian Roots) – neovisna produkcija, emitiran na HTV-u i u engleskoj verziji na kanalima javnih TV postaja u SAD
  
• 
  1997. autorica 5 dokumentarnih polusatnih dokumentaraca snimljenih u Srbiji i BiH (serija od 3 polusatne reportaže iz Srbije pod zajedničkim nazivom Srbija Mix, te 2 dokumentarca snimljena u BiH („Papa u Sarajevu“, „Bosanski Franjevci“)
  
• 
  1996. autorica dokumentarca „Save Life“ , produkcija Međunarodni Crveni križ
  
• 
  1995. location manager - dokumentarni film „Survivors of the Gypsy Holocaust-Memory & Presence“ (Aronowitsch&Olsson Film KB)
  
• 
  1989-1991. autorica serije dokumentarnih reportaža o republikama bivše Jugoslavije u vrijeme buđenja alternativnih pokreta i rađanja političkog pluralizma („Slike iz dežele“, „Slike iz Hrvatske“, „Mala Velika Crna Gora“) za koju je nagrađena Zlatnim perom 1990. godine
  
• 
  1990-1991. 8 polusatnih dokumentaraca snimljenih u Norveškoj, Finskoj, Švedskoj (od kojih su neke kao npr. „Lofoti“, „Život iznad Polarnog kruga“ bile putopisne, a neke bliže informativnom programu, kao npr. „Finski Šveđani ili Švedski Finci“ u kojoj se problematiziralo pitanje Švedskih Finaca u Finskoj, te na primjeru autonomije otočja Ǻland nastojalo pokazati mogućnosti mirnog rješenja krize)
  

20. 
    PREZENTACIJE NA MEĐUNARODNIM STRUČNIM KONFERENCIJAMA I SEMINARIMA
    

• 
  EBU 2006 Production Technology Seminar, 31. siječnja-2. veljače, prezentacija pod naslovom: „From Typewriters to News Cutters: The Revolution in News Production and Workflow at Croatian TV“(www.ebu.ch)
  
• 
  EBU 2006 Seminar Digital Newsrooms, izlaganje „From Ingest to Playout and Archiving“(www.ebu.ch)
  

21. 
    ČLANSTVO
    

• 
  Hrvatsko novinarsko društvo
  
• 
  Eurovizijski Odbor za vijesti i informativni program (EBU NEWS COMMITTEE) sa sjedištem u Ženevi
  
• 
  Harvard Club of Croatia
  
• 
  Croatian Fulbright Alumni
  

22. 
    NAGRADE
    

• 
  1990 „Zlatno pero”, nagrada Hrvatskog novinarskog društva za seriju dokumentaraca o počecima demokratizacije u republikama bivše Jugoslavije
  
• 
  1999 „Marija Jurić Zagorka“, nagrada HND-a za najbolje uređenu emisiju u 1998. („Vijesti dana“ TV Mreže)
  
• 
  2002. „Marija Jurić Zagorka“ nagrada HND-a za najbolju reportažu (reportaža o golmanu Vladimiru Beari objavljena u TV magazinu „007”)
  
• 
  2003. godišnja nagrada HRT-a za doprinos digitalizaciji Informativnog programa
  
• 
  2006. međunarodna nagrada Erasmus MediaAward Seal za televizijsku emisiju „Euromagazin“ (dodjeljuje European Society for Education and Communication)
  
• 
  2007. i 2008.međunarodna nagrada Erasmus Media Medal (European Society for Education and Communication) za televizijsku emisiju „Euromagazin“
  

Mišljenje i prijedlog

Na temelju svega izloženoga, sveukupni dosadašnji znanstveni, stručni i nastavni rad pristupnice može se ocijeniti visokom ocjenom. To s jedne strane dokazuje potreban broj znanstvenih članaka i stručnih priloga, a s druge strane nastavna djelatnost u kojoj iskazuje posebni smisao za suvremeno prenošenje znanja i kreativan i uspješan rad sa studentima. Tena Perišin samostalno je izradila silabuse predmeta iz područja televizije, razradila praktičnu i teorijsku nastavu na Smjeru Televizija u okviru Studija novinarstva, te organizirala praktičnu nastavu iz televizijskog novinarstva u TV studiju na Fakultetu političkih znanosti.

Uvidom u znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost, a u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/2003), Pravilnikom o uvjetima za izboru znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost (NN 84/2005) i Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske (NN 129/2005) povjerenstvo zaključuje da je dr. sc. Tena Perišin ispunila sve uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje docenta.

1. Dr. sc. Tena Perišin ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika jer:

a) Ima doktorat znanosti u području društvenih znanosti

b) Ima ukupno objavljenih 9 znanstvenih radova, od čega 6 znanstvenih radova objavljenih u časopisima kategoriziranim kao A1 i 4 znanstvena rada (od čega 3 poglavlja u knjizi) kategorizirana kao A2. U popisu radova navode se još ostali znanstveni i stručni radovi objavljeni u časopisima te niz emisija, dokumentarnih filmova i reportaža koja se s obzirom na granu novinarstvo u koju se bira, također ubrajaju u stručne radove. Sudjelovala je s referatom na 4 međunarodna znanstvena skupa.

2. Dr. sc. Tena Perišin ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, jer:

a) Ima uvjete za izbor u znanstveni zvanje znanstvenog suradnika u skladu sa čl. 93. st. 2 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

b) Ispunjava četiri od četiri uvjeta Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta:

• 
  Ima više od 5 godina iskustva u nastavnome sveučilišnom radu. Sudjeluje u nastavi na Studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti od 2002. god. do danas. Nositelj je svih kolegija (Televizija, te jednosemestralnih kolegija Osnove televizije, Televizijsko novinarstvo, Oblici TV izražavanja, Televizijska redakcija) koje samostalno izvodi. Za sve kolegije koje izvodi izradila je nastavni plan i program, uvela inovacije u nastavu, razradila praktičnu nastavu na Smjeru Televizija, te organizirala vježbe iz televizijskog novinarstva u TV studiju na Fakultetu političkih znanosti.
  
• 
  Sudjelovala je s referatom u radu 4 međunarodna znanstvena skupa.
  
• 
  U struci se usavršavala u međunarodno prepoznatim institucijama inozemstvu. Dva semestra u akademskoj godini 1984/1985 na Harvard University u SAD te dva semestra u akademskoj godini 1994/1995. na Syracuse University; SAD.
  
• 
  Pomagala je studentima preddiplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih/diplomskih radova, ima više od 20 mentorstva na diplomskim radovima, te je objavila jedan rad u koautorstvu sa studentom koji je kvalificiran kao izvorni znanstveni članak u A1 časopisu
  

Na temelju svega izloženog utvrđujemo da dr.sc. Tena Perišin ispunjava sve Zakonom propisane uvjete, te stoga

Predlažemo

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da se dr.sc. Tena Perišin izabere

1. u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana novinarstvo.

2. u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana novinarstvo

dr.sc. Damir Boras, redoviti profesor, predsjednik Povjerenstva
____________________________________________________
dr.sc. Stjepan Malović, redoviti profesor, član Povjerenstva

____________________________________________________

dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar, docent, član Povjerenstva

____________________________________________________

U Zagrebu, 25. veljače. 2009.

Dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, red. prof.

Dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

Dr. sc. Pavel Rojko, red. prof. (Muzička akademija, Zagreb)

Zagreb, 3. veljače 2009.
FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
MATIČNOM ODBORU ZA PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI, POLJE ODGOJNIH ZNANOSTI
Predmet: Izvješće Stručnog povjerenstva za izbor pristupnice dr. sc. Snježane Dobrota u zvanje znanstvenog suradnika i nastavno zvanje docenta u području društvenih znanosti, polje odgojne znanosti, grana Posebne pedagogije, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, temeljem članka 101. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.), na sjednici održanoj 18. studenog 2008. godine, donijelo je odluku o imenovanju Stručnog povjerenstva za ocjenu ispunjavanja uvjeta za izbor jednog djelatnika u znanstveno-nastavno zvanje znanstvenog suradnika, odnosno nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti, grana posebne pedagogije, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u sastavu: prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, prof. dr. sc. Vlatko Previšić, prof. dr. sc. Pavel Rojko. Na raspisani natječaj Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji dana 22. listopada 2008. godine (Narodnim novinama br. 122/2008., od 17. listopada 2008. godine) javila se jedna pristupnica, dr. sc. Snježana Dobrota. Nakon proučene dokumentacije stručno povjerenstvo podnosi slijedeće

IZVJEŠĆE
Prema važećim zakonskim odredbama, te naputku Rektorskog zbora o uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja, djelatnost pristupnice prikazat će se u slijedećim dijelovima:

1. 
   Životopis
   
2. 
   Znanstvena djelatnost
   
3. 
   Nastavna djelatnost
   
4. 
   Stručna djelatnost
   
5. 
   Tablični prikaz ispunjavanja uvjeta
   
6. 
   Popis objavljenih radova
   
7. 
   Zaključno mišljenje i prijedlog
   

1. 
   ŽIVOTOPIS
   

Snježana Dobrota rođena je 25. listopada 1972. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu (Klasična gimnazija Natko Nodilo i Srednja glazbena škola Josip Hatze). Godine 1994. diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, smjer Glazbena kultura, čime je stekla stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja i stručni naziv profesorica glazbene kulture. Zahvaljujući visokom prosjeku ocjena bila je stipendistica Sveučilišta u Splitu te dobitnica Rektorove nagrade.

Akademske godine 1995/96. upisala je poslijediplomski znanstveni studij Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju. Magistrirala je 2000. godine obranom rada Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (mentor prof. dr. sc. Pavel Rojko), te stekla akademski stupanj magistrice znanosti iz područja društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana opća pedagogija – glazbena pedagogija.

Godine 2008. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju, obranila je doktorski rad pod nazivom Popularna glazba, glazbena nastava i glazbeni ukus mladih (mentorica prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš), te time stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz područja društvenih znanosti, polje pedagogija, grana opća pedagogija.

Od 1994. do 1997. godine bila je zaposlena kao nastavnica solfeggia u Glazbenoj školi Jakova Gotovca u Sinju, a 1996. godine položila je i stručni ispit. Od godine 1997. radi na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu (današnji Odsjek za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu), najprije kao predavačica, a zatim kao viša predavačica, za kolegij Metodika nastave glazbene kulture. Trenutačno obnaša dužnost pročelnice Odsjeka za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Napisala je veći broj znanstveni i stručnih radova, te sudjelovala na više znanstvenih i stručnih skupova i seminara u zemlji i inozemstvu. Suradnica je na znanstvenom projektu prof. dr. sc. Šime Pilića TITIUS: Porječje Krke – baština i sociokulturni razvoj (177-1300855-3326). Stalna je recenzentica časopisa Školski vjesnik i Zbornika Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, a recenzirala je i nekoliko udžbenika glazbene kulture za niže razrede osnovne škole. Članica je Ispitnog povjerenstva za polaganje stručnih ispita za učitelje razredne nastave. Stalna je predavačica na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

2. 
   ZNANSTVENA DJELATNOST
   

2.1. Podaci o magistarskom radu i doktorskoj disertaciji
Snježana Dobrota magistrirala je 2000. godine temom Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (mentor prof. dr. sc. Pavel Rojko), te stekla akademski stupanj magistrice znanosti iz područja društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana opća pedagogija – glazbena pedagogija.

Doktorski rad pod nazivom Popularna glazba, glazbena nastava i glazbeni ukus mladih (mentorica prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš) obranila je 10. srpnja 2008. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku za pedagogiju, te time stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz područja društvenih znanosti, polje pedagogije, grana opća pedagogija.

2.2. Znanstveni radovi u kategoriji A1

Dobrota, Snježana, Tomić-Ferić, Ivana (2004), "Sociopsihologijska procjena glazbenih sposobnosti djece." Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. 145 (2), str. 145-152. ISSN 1330-0059 UDK 378.28 Ref.: Sociological Abstracts, Social Services Abstracts, Worldwide Political Science Abstracts, Linguistics & Language Behavior Abstracts.

Glazbena sposobnost predstavlja sveukupnost naslijeđenog i naučenog. Ona je rezultanta urođenih dispozicija udruženih s neformalnim i formalnim odgojno-glazbenim utjecajima okoline tijekom sazrijevanja. Djeca predškolske i rane školske dobi imaju razvijenu samo razvojnu glazbenu sposobnost, sačinjenu od tonske i ritamske komponente, koja će se u kasnijim životnim fazama, pod utjecajem sazrijevanja i utjecaja iz okoline, razviti u ustaljenu glazbenu sposobnost.

Znanstveni doprinos rada temelji se na rezultatima istraživanja koji potvrđuju postojanje povezanosti između faktora sazrijevanja i formalnog glazbenog obrazovanja, s jedne, te razvoja ritamske i tonske komponente glazbenih sposobnosti, s druge strane. Osim toga, uočena je i visoka povezanost ritamske i tonske komponente glazbenih sposobnosti, temeljem čega se zaključuje da se razvoj navedenih komponenti odvija gotovo usporedno. Budući da rezultati istraživanja ukazuju na važnost utjecaja formalnog glazbenog obrazovanja i faktora sazrijevanja na razvoj dječjih glazbenih sposobnosti, ističe se potreba organiziranja kvalitetnih i djeci primjerenih glazbenih aktivnosti od najranijih dana.

Dobrota, Snježana (2004), "Glazba kao biološko-kulturalni fenomen: evolucijska perspektiva." Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. 145 (3), str. 284-291. ISSN 1330-0059 UDK 378.678 Ref.: Sociological Abstracts, Social Services Abstracts, Worldwide Political Science Abstracts, Linguistics & Language Behavior Abstracts.

Evolucijska perspektiva u istraživanju odnosa između evolucije i glazbe jedan je od najboljih načina integriranog shvaćanja glazbe kao biološko-kulturalnog fenomena. U radu su prikazane različite skupine dokaza koji potvrđuju vezu između evolucije i glazbe, kao što su funkcionalni (bave se društvenim i individualnim ulogama glazbe u različitim kulturama), filogenetski (procjenjuju stupanj srodnosti između glazbenih ponašanja čovjeka i „glazbenih“ sposobnosti drugih vrsta), razvojni (govore o genetičkoj osnovi muzikalnosti), fiziološki (proučavaju prirodu veze između različitih fizioloških i neuroloških sposobnosti koje su temelj glazbenih sposobnosti), etnografski (proučavaju glazbene artefakte suvremenih kultura koje imaju životne stilove slične onima iz drevnih kultura) i arheološki (temelje se na drevnim glazbenim artefaktima i njihovim kontekstima).

Znanstveni doprinos rada temelji se na originalnom promatranju glazbe kao biološko-kulturnog fenomena, odnosno kao proizvoda složenih procesa genetičko-kulturne evolucije.

Dobrota, Snježana, Kovačević, Sonja (2007), „Interkulturalni pristup nastavni glazbe.“ Pedagogijska istraživanja. 4 (1), str.119-129. ISSN 1334-7888 UDK 371.3:78 Ref.: Sociological Abstracts, Social Sciences Abstracts, Worldvide Political Science Abstracts.

Glazbena nastava predstavlja značajan faktor kultiviranja estetskog odgoja učenika. Pohađajući kvalitetno koncipiranu nastavu glazbe, može se očekivati da će mladi čovjek postati istinski glazbeni zaljubljenik, te da će razviti interni sustav vrijednosti za procjenjivanje glazbe različite provenijencije. Nastavni programi zapadnih društava uglavnom su koncipirani od glazbenih idioma koji pripadaju zapadnoj umjetničkoj tradiciji, dok se ostali, kulturno daleki idiomi, iz njih isključuju. Međutim, budući da divergencija, raznolikost i interesi manjina postaju ključnim pitanjima relevantnima za promociju pluralizma u kontekstima formalnih obrazovnih sustava zapadnih društava, uvođenje popularne i svjetske glazbe u nastavne programe imperativ je suvremene glazbene nastave.

Znanstveni doprinos rada temelji se na ideji o proširivanju, inoviranju, odnosno pluralističkom koncipiranju glazbenih programa u osnovnim i srednjim školama. Takva nastava kod učenika će razviti kritički stav prema glazbi, koji se ne manifestira na apstraktnom, teorijskom planu, već je rezultat izravnog kontakta s glazbom i promišljanja o njoj. Ukoliko su glavni kriteriji za uključivanje glazbenih primjera u nastavni program njihova sonornost, ekspresivnost i glazbena zanimljivost, tada će glazbena nastava uistinu sudjelovati u stvaranju novih vrijednosti, u prenošenju kultura i u kritičkoj refleksiji.

2.3. Znanstveni radovi objavljeni u ostalim časopisima – kategorizirani i objavljeni kao znanstveni (A2)

Dobrota, Snježana (1996), „Silvije Bombardelli: Carpet Snakes, balet.“ Bašćinski glasi. Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak. 5 (1), str. 253-284. ISSN 1330-1 UDK 782.91:929

Balet Carpet Snakes (1993) Silvija Bombardellija posljednji je u nizu od šest baleta koji predstavljaju svojevrstan „opus u opusu“. Izabravši za libreto jednu od aboridžinskih narodnih priča, Bombardelli se još jednom vraća motivu uzaludnosti žrtve, koju je prvi put obradio u baletu Stranac. Balet je nastao od istoimene simfonijske suite obogaćene serijom recitativnih ulomaka.

Znanstveni doprinos rada temelji se na činjenici da je ovo prvi objavljeni tekst o baletu Carpet Snakes, nastao ne temelju direktnih kontakata i razgovora sa skladateljem. Detaljnom analizom partiture ustanovljeno je da ljestvični sustav baleta čine skale sastavljene od različitog broja tonova smještenih u oktavnom okviru, uključujući i već definiranu dekafonsku strukturu. Globalna forma baleta ima obrise ronda u kojemu se izmjenjuju glazbeni dijelovi i recitativni ulomci.

Dobrota, Snježana (2002), “Mogućnosti estetskog odgoja u okviru glazbene nastave.“ Školski vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja. 51 (1-2), str. 107-119. ISSN 0037-654X UDK 37.036:111.852 371.3:78

Glazbena nastava nije privilegija glazbeno nadarene djece, već je namijenjena cjelokupnoj školskoj populaciji. Jedan od ciljeva glazbene nastave ranog školskog razdoblja je i estetski razvoj učenika, odnosno izgrađivanje cjelovite i harmonično razvijene ličnosti djeteta. Nastavnim programom predmeta Glazbena kultura od 1. do 3. razreda predviđene su četiri aktivnosti: pjevanje, sviranje, slušanje i glazbena kreativnost. Najviše prostora za ostvarenje estetskog odgoja pruža aktivnost slušanja i to prije svega zbog glazbenih sadržaja na kojima se ostvaruje.

Znanstveni doprinos rada proizlazi iz rezultata istraživanja kojima se potvrđuje da se aktivnim i višekratnim slušanjem značajno povećavaju preferencije prema umjetničkoj glazbi kod djece rane školske dobi. Aktivnim slušanjem učenici uočavaju glazbeno-izražajne sastavnice djela (ugođaj, izvođače, tempo, dinamiku, glazbeni oblik i sl.), što vodi njihovoj boljoj percepciji djela kao apstraktne umjetničke forme.

Dobrota, Snježana, Kuščević, Dubravka (2003), “Korelacija u nastavi likovne i glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne škole.” Školski vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja. 52 (1-2), str. 129-142. ISSN 0037-654X UDK 371.3. 73/74/75/76/77/78 373.3:111.852

U suvremenim pristupima odgoju naglašava se načelo jedinstvenosti svijeta i integralnost ličnosti, zbog čega se traže i integralni odgojni utjecaji, odnosno odgojni sadržaji. U korelacijsko-integracijskom povezivanju kvalitetni suodnosi se mogu ostvariti u estetskom odgoju i obrazovanju. Nastava likovne i glazbene kulture, koja se temelji na umjetničkim sadržajima, pruža niz mogućnosti za koordinaciju različitih oblika osjeta i percepcije, za ekspresiju osjećaja i mentalnih iskustava, što je nužan preduvjet za razvijanje i unapređivanje estetske osjetljivosti kod učenika.

Znanstveni doprinos rada proizlazi iz rezultata istraživanja u kojemu se pokušalo utvrditi ostvaruju li i kako učitelji razredne nastave korelaciju između predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura. Rezultati pokazuju da se korelacija između navedenih predmeta provodi, iako nepotpuno. Stoga autorice ukazuju na potrebu daljnjeg usavršavanja učitelja u tom području, kako bi nastava oba predmeta postala kvalitetnija.

2.4. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova (A2)

Dobrota, Snježana (2002), „Mogućnosti koreliranja sadržaja u području slušanja glazbe.“ U: Ivon, H. (ur.), Prema kvalitetnoj školi. Stručno-znanstveni skup s međunarodnom suradnjom. Drugi dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. Split, 4.-6. travnja 2002. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor – Ogranak Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu, str. 139-143. ISBN 953-96977-1-9

Područje slušanja glazbe zasigurno je jedno od najvažnijih aktivnosti glazbene nastave. Osim potrebe aktivnog i višekratnog slušanja, važno je pronalaziti i uspostavljati što je moguće više korelativnih odnosa, kako između samih skladbi, tako i između aktivnosti slušanja i sveukupne nastave.

Znanstveni doprinos rada očituje se u izradi prijedloga sadržajnog povezivanja aktivnosti slušanja za nastavnike, i to na dvije razine: izvanglazbenoj (povezivanje slušane skladbe i narodnih plesova) i glazbenoj (uočavanje acceleranda, odnosno postepenog ubrzavanja u različitim skladbama; uočavanje istih glazbenih tema u različitim skladbama). Oni pomažu učiteljima u osmišljavanju raznolike, kvalitetne i djeci zanimljive glazbene nastave.

Dobrota, Snježana (2002), „Prezentiranje glazbene baštine u prvim razredima osnovne škole.“ U: Bacalja, R. (ur.), Živa Baština. Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa Zadar-Preko, 10.-11. svibnja 2002. Zadar: Visoka učiteljska škola u Zadru, str. 135-143. ISBN 953-98903-0-6 UDK 371.3:78 784.4:39

Hrvatska je zemlja s vrlo bogatom i raznolikom glazbenom baštinom, koja prožima sadašnju stoga je i djecu od najranijih dana potrebno uvoditi u ljepote i vrijednosti narodnih ostvarenja. Mađarski skladatelj i glazbeni pedagog Zoltán Kodály ističe kako narodne pjesme dječjeg jezičnog nasljeđa čine njihov glazbeni materinji jezik, te da kao takve moraju postati sredstvom rane glazbene poduke.

Znanstveni doprinos rada proizlazi iz rezultata analize udžbenika Glazbene kulture za prvi, drugi i treći razred osnovne škole, koji ukazuju na nedovoljnu zastupljenost narodne glazbe u toj nastavi. Međutim, učitelji mogu samostalno obogaćivati nastavni program uvođenjem kvalitetnih primjera narodne glazbe, uspostavljajući pritom korelacije s gotovo svim nastavnim predmetima.

Dobrota, Snježana (2003) „Turkish music.“ U: Babić-Siriščević, Mirjana (ur.), 13. Encounter of Mediterranean Music Schools, Umjetnička akademija sveučilišta u Splitu, Hrvatska & Echanges Culturales en Méditerranée (ECUME), Francuska. 2.-9. studenog 2003. Split: Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, str. 47-57. ISBN 953-6617-26-9

Turska je zemlja bogate glazbene tradicije, utemeljene na upotrebi specifičnih ljestvica, ritamskih struktura, glazbenih formi i instrumenata. Političke promjene koje su se dogodile u Turskoj početkom 20. stoljeća bile su praćene i kulturnim reformama. Dok su se predstavnici nove vlasti zalagali za osuvremenjivanje turske glazbe polifoniziranjem folklornih napjeva, druga je struja bila sklonija popularnoj glazbi i spontanoj sintezi Istoka i Zapada.

Znanstveni doprinos rada temelji se na problematiziranju fenomena turske glazbe s dva aspekta: glazbenog i društveno-političkog. U radu se detaljno prikazuju sastavnice turske glazbe, poput modalnih sustava (makam), sustava ritamskih figura (usûl), instrumenata (tanbur, ud, kemençe, santur, kanun, ceng, ney, miskal, daire, kudum) i glazbenih formi (ayîn, fasil, sarki), što se stavlja u kontekst društveno-političkih promjena, tijekom kojih se napušta tradicija i umjetnički stil otomanske glazbe.

Dobrota, Snježana (2005) „The Kodály Method and it’s Application in the Croatian Elementary Schools.“ U: Marković, Tatjana, Mikić, Vesna (ur.), Music & Networking. The Seventh International Conference. Belgrade: University of Arts in Belgrade. Faculty of Music, str. 300-308. ISBN 86-83745-52-X UDK 78.01 (082)

Zoltán Kodály (1882-1967) mađarski je skladatelj, folklorist, dirigent i muzikolog. Tijekom posljednjih tridesetak godina svoga života zainteresirao se i za glazbenu pedagogiju, stvarajući vlastiti metodološki sustav. Osnovni cilj tog metodološkog sustava je osigurati preduvjete za glazbeno opismenjivanje djeteta pjevanjem, tako da dijete na temelju notnog zapisa čuje glazbu, a na temelju zvučnog doživljaja vizualizira notni zapis. Kodály ističe i potrebu upoznavanja i prihvaćanja narodne glazbe vlastitog podneblja, ali i različitih glazbi svijeta.

Znanstveni doprinos rada temelji se na detaljnom prikazu metodološkog sustava Zoltána Kodálya i izdvajanju onih ideja koje se mogu primijeniti i u hrvatskim školama. Budući da glazbeni nastavnici imaju mogućnost izbora, potrebno ih je upoznati s različitim metodološkim sustavima glazbenog odgoja, kako bi oni od njih preuzeli one elemente koji će im osigurati što kvalitetniju nastavu.

Dobrota, Snježana (2005) „Cognitive-developmental theories and their implications for music education.” U: Suswitto, Malgorzaty (ur.) Neglected and abandoned spheres of education in schools, Poland, Olsztyn, 6-8 June, 2005. Olsztyne: Uniwersytetu Warminsko-Mazurskiego, str. 412-424. ISBN 83-7299-477-3 978-83-7299-477-6

Glazba je integralni dio ljudskog života i neizostavna komponenta cjelovitog razvoja djeteta, pa joj je u skladu s tim za nju potrebno osigurati odgovarajuće mjesto u nastavi. Sva su djeca muzikalna i svakom je djetetu potrebno omogućiti bavljenje glazbom i razvijanje njihovih glazbenih senzibiliteta.

Znanstveni doprinos rada temelji se na ideji o povezanosti psiholoških teorija, poput Piagetove teorije kognitivnog razvoja, Gardnerove teorije umjetničkog razvoja, Brunerove teorije i Gordonove teorije glazbenog učenja, s glazbenim razvojem djeteta i osmišljavanjem kvalitetnih glazbenih programa. Dobar glazbeni pedagog trebao bi proučiti svaku od tih teorija i preuzeti one dijelove koji najviše odgovaraju potrebama, sposobnostima, interesima i stilovima učenja pojedinog djeteta.

Ćuk, Katija, Dobrota, Snježana (2006) „Razvoj dječjih glazbenih sposobnosti.“ U: Kostović-Vranješ et al. (ur.) Znanstveno-stručni skup s međunarodnom suradnjom. 5. dani osnovne škole splitsko-dalmatinske županije. Split, 16.-18. studenoga 2006. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor - Ogranak Split; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, str. 247-258. ISBN 953-96977-4-3 UDK 37.036:78

Glazbena sposobnost predstavlja sveukupnost naslijeđenog i naučenog, odnosno ona je sveukupnost urođenih dispozicija i sazrijevanja, neformalnih ranih iskustava i formalnog učenja glazbe. Muzikalnost uključuje sposobnost estetskog doživljavanja glazbe, estetsko prosuđivanje o glazbi i osjetljivost na umjetničku kvalitetu djela ili njegovu interpretaciju.

Znanstveni doprinos rada proizlazi iz rezultata istraživanja glazbenih preferencija učenika drugog i osmog razreda osnovne škole na predlošku glazbe klasike, romantizma i 20. stoljeća. Podaci potvrđuju da učenici drugog i osmog razreda preferiraju klasike, a da su mlađi učenici otvoreniji prema nepoznatoj, narodnoj glazbi. Činjenica da ispitanici preferiraju klasiku, tj. glazbeni stil koji dominira u školi, potvrđuje obrazovanje kao važan faktor afektivnog razvoja. Otvorenost mlađe djece prema različitim glazbenim stilovima ukazuje na mogućnost korištenja raznolike glazbene stimulacije od najranijeg djetinjstva.

Tomić-Ferić, Ivana, Dobrota, Snježana (2007) „Kulturološki pristup glazbi – pedagoške implikacije.“ U: Marguš, Drago (ur.) Zbornik radova sa simpozija Rijeka Krka i Nacionalni park Krka. Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Šibenik, 5.-8. listopada 2005. Šibenik: Javna ustanova "Nacionalni park Krka", str. 343-353. ISBN 978-953-7406-01-6

U suvremenom diskursu pojam kulture ima širok raspon značenja. Tako se o kulturi govori kao o umjetnosti i umjetničkoj djelatnosti, načinu života, procesu i razvoju. Kulturni se produkti, pa tako i glazba, kontinuirano transformiraju i reinterpretiraju, stvarajući pritom nove vrijednosti i nadilazeći granice lokalne kulture. Jedan od važnih ciljeva glazbenog obrazovanja jest kritičko istraživanje glazbi koja potječe iz različitih krajeva svijeta, čime se relativizira restriktivni ili etnocentričan pristup glazbi i kulturi.

Znanstveni doprinos rada temelji se na uočavanju važnosti glazbenih tradicija, odnosno tradicijskih glazbi, kao integralnog dijela tradicijskih kultura, za svijet suvremenog učenika. Riječ je o živim, dinamičnim procesima u sklopu kojih svaka generacija nanovo definira svoje kulturno naslijeđe i identitet. Budući da hrvatsku tradicijsku glazbu karakterizira bogatstvo različitih stilova izvođenja, heterogenost repertoara i raznovrsnost korištenih instrumenata, narodna bi glazba trebala biti sastavni dio nastavnih programa na svim razinama odgoja i obrazovanja.

Dobrota, Snježana (2007) „Glazbeno obrazovanje i kultura mladih.“ U: Previšić, Vlatko, Šoljan, Nikša Nikola, Hrvatić, Neven (ur.), Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Sv.2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske Zagreb, 19.-21. rujna 2007., Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 166-173. ISBN 978-953-99167-1-6

Glazba je sastavni dio ljudskog društva i jedan od najstarijih oblika komuniciranja među ljudima. Zahvaljujući razvoju masovnih medija, glazba je danas dostupna svima, što ima pozitivne i negativne posljedice. Glazbeni programi u školama uglavnom su sastavljeni od glazbe koja pripada tradiciji Zapada, čime se na određeni način afirmiraju i reproduciraju odgovarajuće glazbene ideologije.

Znanstveni doprinos rada očituje se u propitivanju implicitnih i eksplicitnih tvrdnji o kanoniziranju zapadne umjetničke glazbe i njezinog superiornog položaja u obrazovanju. Uvođenjem različitih glazbenih stilova, među kojima je i popularna glazba, intenziviraju se pluralističke i interkulturalne tendencije u glazbenom obrazovanju. Sadržaji nastavnih programa i stavovi učitelja prolaze promjene, zbog čega je potrebno revidirati narav i sadržaje suvremenog glazbenog obrazovanja.

Dobrota, Snježana, Kuščević, Dubravka (2008), „Nastava glazbene i likovne kulture u funkciji estetskog odgoja.“ U: Ivon, Hicela (ur.), Prema kvalitetnoj školi. Zbornik radova. Znanstveno-stručni skup s međunarodnom suradnjom. 6. dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. Split, 24-25. travnja 2008., Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, str. 59-73. ISBN 978-953-96977-5-2 UDK 372.87:37.036(047.31)

Nastava glazbene i likovne kulture ima važno mjesto u estetskom razvoju mladih. Predstavnici filozofije glazbenog obrazovanja kao estetskog odgoja u prvi plan stavljaju estetsko iskustvo u glazbi. Estetski odgoj na sadržajima likovne umjetnosti ima smisao i značenje jedino ukoliko se osvještavanje umjetničkog djela temelji na sposobnosti uočavanja estetskih obilježja djela, formiranja sposobnosti likovnog doživljavanja, njegovanja sposobnosti prosuđivanja i vrednovanja, te izgrađivanja stvaralačkih sposobnosti estetskog oblikovanja.

Znanstveni doprinos rada temelji se na istraživanju stavova učitelja o nastavi likovne i glazbene kulture. Rezultati istraživanja pokazuju da učitelji imaju pozitivan stav prema tim predmetima i njihovoj važnosti u estetskom odgoju djece, ali su nezadovoljni brojem sati nastave. U radu se sugerira intervencija u nastavni plan i program te nabavka suvremenih i kvalitetnih nastavnih sredstava i pomagala.

Dobrota, Snježana (2008), „Holistički pristup proučavanju kulturne baštine i glazbene pedagogije.“ U: Uzelac, Vinka, Vujičić, Lidija (ur.), Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Svezak 2. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, str. 149-155. ISBN 978-953-98445-4-5 UDK 504.064:374.7 374.7:504.064

Proučavanje kulturne baštine u kontekstu održivog razvoja značajno je i za glazbene pedagoge. John Blacking, antropolog i etnomuzikolog, proučavao je dječju glazbenu kulturu afričkog plemena Venda i pr tome analizirao procese glazbenog učenja. Iako je Blackingov pristup tim pitanjima primarno etnomuzikološki, implikacije njegovih ideja za filozofiju i praksu glazbenog obrazovanja veoma su vrijedne, budući da potkrjepljuju afirmirana načela i otkrivaju nove perspektive o pitanjima koja imaju veliku važnost za glazbeno obrazovanje.

Znanstveni doprinos rada proizlazi iz detaljne analize Blackingovog rada i objašnjenja važnosti i aktualnosti njegovih ideja za suvremenu glazbenu pedagogiju. Neka od njegovih načela, poput onoga da je cilj glazbene nastave razvijanje glazbenih sposobnosti sveukupne dječje populacije, zatim da egzistenciju glazbe u nastavnom planu opravdavaju njezine estetske, emocionalne i duhovne osobine, te da se glazbeni pedagozi trebaju primarno usmjeriti prema glazbeno-umjetničkim, a ne prema neglazbenim ciljevima, imperativi su suvremene glazbene pedagogije.

Dobrota, Snježana (2008), „Socio-Cultural Significance of Popular Music.“ U: Marković, Tatjana, Mikić, Vesna (ur.), Musical Culture & Memory. Belgrade: University of Arts, Faculty of Music, Department of Musicology, str.163-172. ISBN 978-86-83-745-94-4 UDK 78.01(082) 781.7(082)

Popularna kultura je fenomen koji se određuje prema različitim kriterijima. Tako se o njoj govori kao o kulturi koja se nalazi izvan sfere onoga što je definirano kao visoka kultura, kao o masovnoj, komercijalnoj kulturi koncipiranoj na temelju formula, kao o autentičnoj kulturi običnih ljudi i sl. I popularna glazba se definira na različite načine, od inferiorne vrste glazbe, preko glazbe koja se razlikuje od folklorne i umjetničke glazbe, glazbe povezane s određenim društvenim grupama, do glazbe koja se širi posredstvom masovnih medija na masovnom tržištu.

Znanstveni doprinos rada proizlazi iz solidne analize Adornovog shvaćanja popularne kulture i popularne glazbe, koju, prema njegovom mišljenju, karakteriziraju standardizacija i pseudo-individualizacija. Za moderna industrijska društva karakteristična je tzv. regresija slušanja, jer slušatelji, zasićeni popularnom glazbom koju im nudi kulturna industrija, gube sposobnost istinskog slušanja i razumijevanja glazbenih djela. Adorno kritizira i jazz, smatrajući ga robom koncipiranom od siromašnog glazbenog materijala, odnosno stereotipnom i rigidnom primjenom tehnike.
2.5. Rad na znanstveno istraživačkim projektima
Pristupnica je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske TITIUS: Porječje Krke – baština i sociokulturni razvoj (177-1300855-3326), voditelja prof. dr. sc. Šime Pilića.