Te u zagrebu filozofski fakultet

Životopis

Rođen je 20. 5.1961. u Zrenjaninu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu , i obranio diplomski rad kod profesora dr.sc. Mihaila Popovića na temu «Teorije društvenog razvoja: marksistička koncepcija azijskog načina proizvodnje». 1990. godine upisao i odslušao postdiplomski studij na predmetu Urbana sociologija. Zbog rata i progona emigrirao sam u Hrvatsku početkom 1992. U razdoblju od 1992. do 1998. bio je nezaposlen, a 1994. i 1995. proveo je u redovima Hrvatske vojske. Odlikovan je medaljama za sudjelovanje u akcijama «Bljesak», «Oluja» i «Maestral». 1997. upisao je postdiplomski studij Sociologije migracija (voditelj prof. dr.sc. Milan Mesić) zahvaljujući sredstvima zaklade Soros. Studij je završio s prosječnom ocjenom 4,9. Magistrirao je 2000. na temu Strukturalno funkcionalni modeli intreakcijskog pomaka u sociologiji migracija, Zagreb. (str. 212. mentor, prof. dr. sc. Milan Mesić).
Od 1998. zaposlen je kao znanstveni novak u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Od 1998. do 2002. sudjelovao je na projektu «Manjine – sastavnice odnosa Hrvatske i Europe», a od 2002. do 2006. na projektu «Manjine u procesu globalizacije» (voditelj dr. sc. A. Milardović). Predaje (od 2002) Ekonomske sociologije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, a od 2006. drži i kolegij Socijalistički način proizvodnje u Rusiji. Doktorirao je 2006. pod mentorstvom prof. dr.sc. Milana Mesića (“Utjecaj društvenog poretka na promjene etničke strukture stanovništva Hrvatske u uvjetima modernizacije”). Trenutačno radi kao znanstveni novak u zvanju višeg asistenta na projektu Nacionalne manjine u Hrvatskoj i eurointegracijski procesi. (voditelj dr.sc. Dragurin Babić).
Objavljeni radovi

U popisu radova pristupnik je prvo naveo dvije knjige u kojima je suurednik. Prva knjiga – Vukić, A. i A. Milardović (ured.) (1998.) Manjine u Europi – dokumenti, zagreb, IMIN – nema recenzente, i stoga se rad, koji je u popisu naveden kao znanstveni rad – poglavlje u knjizi – Vukić, A. i A. Milardović „Nacija, država i manjine u procesu globalizacije“ ne može smatrati kvalifikacijskim znanstvenim radom. Druga knjiga – Vukić, A. i Đ. Najvro (1999.) Gospodarstvo, socijalna politika i globalizacija, Zagreb: MATE, ima priznate recenzente (prof.dr.sc. Zvonimir Baletić i dr.sc. Pero Jurković), pa se poglavlja u toj knjizi tretiraju kao znanstveni radovi). isto vrijedi i za poglavlje u knjizi A. Vukić (2002.) „Granice europskog akcijskog prostor-vremena“, u. S. Mežnarić (ur.) Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću, Zagreb: IMIN i HSD (recenzenti: prof.dr.sc. Vjeran Katunarić i dr.sc. Dunja Rihtman Auguštin).

U popisu radova navedena su 3 članka objavljena u publikacijama koje se referiraju u priznatim bazama podataka, i povjerenstvo ih prihvaća kao A1 radove, i njih ćemo ukratko prikazati. Ako isključimo navedeni rad iz knjige bez recenzenata ostaje još 5 poglavlja u knjigama, kao i jedno u tisku, koji se mogu uzeti kao A2 radovi.

Prikaz i ocjena A1 kvalifikacijskih radova
VUKIĆ, Aleksandar (2000) «Konceptualni modeli migracija u strukturi Parsonsove sociološke teorije», Revija za sociologiju, Zagreb, god. 31.و br. 1-2/2000. str. 35-47.
U radu je ukazano na važnost apstraktnog analitičkog okvira za razvijanje konceptualnih modela potrebnih za empirijsko istraživanje migracija. Činjenica migriranja ljudi temeljito je opisana i klasificirana, iskušane su različite metode i pristupi od «studija slučaja» do usporednog i inter/multi disciplinarnog pristupa, te brojne kvantitativne i kvalitativne tehnike, no sociologija migracija je i na kraju 20. stoljeća ostala uvelike induktivna disciplina. Upravo induktivna narav istraživanja migracija ukazuje na logičku grešku metode koja traži istraživanje prije teorijske konceptualizacije.

Pokazaju se kako je upravo analitička apstrakcija i decentriranje od objekta spoznaje kroz postupke strukturalno-funkcionalne analize ona metoda kojom se migracijski fenomen može razumjeti i objasniti. Postupak razumijevanja i objašnjenja omogućen je paradoksalnim svojstvom apstraktnih i formaliziranih simboličko-logičkih sustava – njihovom nenamjeravanom podudarnošću s iskustvenim činjenicama. Logika razvijanja konceptualnih modela objašnjena je faznim kretanjem (razmjenom) među podsustavima Parsonsove teorijske strukture. Četiri konceptualna migracijska modela, razvijena u radu, postavljena su u metateorijski kontekst interakcijske teorije, teorije institucionalizacije poretka u osobi aktera, te teorije modernizacije i evolucije. Podtekst konceptualnih migracijskih modela čine Parsonsova teorija društvene strukture (interakcije), teorija socijalizacije i motivacije. Iskazi (činjenice) o migracijama na taj su način kroz konceptualne modele uklopljeni u glavnu struju sociološke tradicije i mišljenja i integrirani u Parsonsov teorijski sustav.

Polazeći od tih teorijskih postavki migracije se konceptualiziraju kao prijenos i razmjena analitički definiranih sastavnica djelovanja organizma, osobe, interakcijskih sustava i simboličkih kodova kroz akcijsko prostor-vrijeme. S motrišta akcijskog prostor–vremena migracijski se fenomen konstruira kao sustav razlika u kojemu moderni poredak kao nadodređujuća struktura kontrolira i objašnjava tradicionalni poredak. Na taj način migracijski se fenomen promišlja kroz apstraktnu analitičku shemu kao proces integracije, dezintegracije i reintegracije poretka.

VUKIĆ, Aleksandar i Silva MEŽNARIĆ (2001) «Social sciences in Croatia, 1990-2000», u Nikolai Genov i Ulrike Becker (ur.) Social Sciences in Southeastern Europe, Europe in Comparison. Vol. VI. Br.1. str. 63-90. International Social Science Council, Paris and Social Science Information Centre, Bonn.

U radu su izloženi rezultati istraživanja transformacije društvenih znanosti u Hrvatskoj u tranzicijskom i ratnom razdoblju od 1990. do 2000. Na temelju analize relevantnih knjiga i znanstvenih radova u časopisima, kao i institucionalne transformacije društvenih znanosti, zaključeno je da je u tim znanostima došlo do značajne promjene teorijske i metodološke paradigme. Dok je u socijalističkom razdoblju glavna paradigma bila marksizam, u promatranom desetljeću prevladava pozitivističko-empiricistička paradigma. U odabiru tema istraživanja i znanstvenih radova napušta se istraživanje društvene strukture, klasa i klasne svijesti, a prevladavaju radovi na teme etničnosti, nacije, nacionalizma, rata, demokratske i ekonomske tranzicije, kao i kulturološke i identitetske studije.

Kvantitativno istraživanje radova u časopisu i analiza sadržaja potvrđuje osnovni uvid. Kako bi se mogli uspoređivati trendovi znanstvene produkcije autori su svrstali podatke u tri razdoblja: 1986.-1990., 1991.-1995. i 1996.-2000. Pokazalo se da su promjene glavnih polja istraživanja u uskoj vezi sa bitnim problemima hrvatskog društva u promatranim razdobljima.

Istraživanjem je potvrđeno postojanje tri važna trenda u znanstvenoj produkciji:

Relativno stabilna i kontinuirana produkcija teorijskih radova iz sociološke teorije, sociologije religije, sociologije migracija i sociologije kulture. Velik porast broja istraživanja u poljima koja prije 1991. nisu bila zastupljena u većoj mjeri – sociologija rata, vojske i sukoba; etničnost i manjinski odnosi; nasilje, rat i ženske studije, te politička sociologija– osobito radovi o tranziciji. U trećem periodu, 1996.-2000., opada broj radova u navedenim poljima socioloških istraživanja (premda ostaje značajan), a sve više se istražuju problemi stabilizacije društva poslije rata. Glavne teme su ekonomija i društvo, sociologija obrazovanja, ekologija i sociologija zdravlja.

VUKIĆ, Aleksandar (2008) «Moć klasifikacije: klasifikacijske sheme i konstrukcija etničke strukture u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji (1785.-1860.) Migracijske i etničke teme, Zagreb. god. 24., br.1-2. str. 31-48.
U radu se razmatra utjecaj ideoloških, znanstveno-etnografskih i popisnih klasifikacijskih shema na formiranje etničkih identiteta i etničke strukture Banske Hrvatske i Slavonije od 1785. do 1860. Polazeći od teorije društvenih sistema i institucija, istražuje se moć klasifikacijskih shema i njihov utjecaj na konstrukciju etničkih identiteta. Pokazuje se da promjene društvenih poredaka dovode i do promjena u načinima konstrukcije klasifikacijskih shema. Tako je u modernom društvenom poretku splet zdravorazumskih, ideoloških, znanstvenih te službenih statističkih klasifikacijskih shema stvorio specifičan etnonacionalistički diskurs koji je snažno utjecao na formiranje novovjekovnih etničkih identiteta, prevladavanje tradicionalnih etničkih partikularizama i stvaranje modernih etničkih zajednica na prostoru Banske Hrvatske i Slavonije.

Analiza klasifikacijskih shema, objekata klasifikacije i klasifikatora ukazuje na duboke strukturalne promjene tradicionalnog hijerarhijsko-staleškog sistema u moderni, funkcionalno diferencirani društveni sistem. Od 1840-ih godina postaje vidljiva premoć modernih službeno-statističkih, ideologijskih i znanstvenih klasifikacijskih shema koje su posljedica društvenog uspona građanske klase. Strukturalni spoj znanstveno-ideoloških i kvantitativnih diskursa o stanovništvu i objektivnih obilježja pojedinaca koji ga čine, omogućio je nove načine grupiranja ljudi. Spajanjem i kombiniranjem različitih obilježja pojedinaca nastajali su manje ili više virtualni statistički agregati poput klasa, te dobnih, spolnih ili etničkih skupina. S vremenom, putem popisa stanovništva, odnosi između grupa zadobivali su svojstva reificirane klasne, dobne, spolne ili etničke strukture.

Moć klasifikacijske sheme bitno utječe na stvaranja novoga simboličkog poretka čije je djelovanje nužno za održanje granica i identiteta modernih društvenih sistema. Ta se moć klasifikacijskih shema očitovala i u procesu formiranja modernih etničkih identiteta na tlu Banske Hrvatske i Slavonije. U promatranome razdoblju znanstveno-ideološke klasifikacijske sheme poticale su svijest o jedinstvenom identitetu etničkih grupa koje govore štokavskim narječjem, dok su službene klasifikacijske sheme išle u smjeru fragmentiranja etničkih grupa. No, sama priroda društvene statistike, kao modernog načina promatranja zasnovanog na preciznim brojčanim podacima, išla je na ruku procesu prerastanja etničkih grupa u etničku zajednicu.
Sva tri prikazana znanstvena rada pokazuju da se dr.sc Aleksandar Vukić razvio u znanstvenika s izuzetnim smislom za teorijsko-kategorijalno i sistematičko mišljenje, koje se ne susreće često kod naših (mladih) društvenih istraživača. U istom tom smislu izvrsno su pred ovim vijećem ocijenjeni kako magistarski tako i doktorski rad pristupnika. Držimo da objavljeni radovi afirmiraju dr. sc. Vukića kao priznatoga znanstvenika.
Zaključak i prijedlog
Pristupnik dr.sc. Aleksandar Vukić, viši znanstveni asistent u Institutu za migracije i narodnosti, ispunjava uvjete iz članka 32. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 105/04 i 174/04). Ima doktorat znanosti iz sociologije i objavio je 3 znanstvena rada A1 kategorije, te 5 A2 rada, odnosno 6 A2 rada, ako se uključi i jedan rad u tisku. Time su premašeni uvjeti za izbor u znanstveno zvanje znanstveni suradnik na području društvenih znanosti prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (čl. 5., stavak 1.). Kvalifikacijske radove povjerenstvo je ocijenilo visokom ocjenom. Spomenimo da je pristupnik aktivno sudjelovao na nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija, te objavio jedan stručan rad i više prikaza knjiga.

Predlažemo da se molba dr.sc. Aleksandra Vukića za izbor u zvanje znanstvenog suradnika na području društvenih znanosti, polje sociologija, uputi u daljnju proceduru.

U Zagrebu, 19. travnja, 2009.

Povjerenstvo:

1. 
   dr. sc. Milan Mesić, red. prof.
   

2. 
   dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof.
   

3. 
   dr. sc. Dragutin Babić, znanstveni suradnik
   

Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu

FAKULTETSKOM VIJEĆU

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

7. ožujka 2009.

Imenovani u stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grane germanistika i anglistika, za predmete Engleski jezik i Njemački jezik, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu podnosimo sljedeće

IZVJEŠĆE
Na natječaj objavljen u Vjesniku 10. listopada 2008. godine i Narodnim novinama od 11. listopada 2008. prijavila se Biserka Fučkan Držić.
Uvidom u dokumentaciju utvrdili smo sljedeće:
Biserka Fučkan Držić rođena je 1956. godine u Sv. Ivanu Zelini. Hrvatska je državljanka. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1981. godine diplomirala je engleski jezik i književnost i njemački jezik. Na istom je fakultetu 2009. godine završila i Magistarski stručni studij glotodidaktike te, obranivši rad pod naslovom Učenje engleskoga kao jezika struke uz podršku sustava za e-učenje, stekla stručni naziv magistar specijalist glotodidaktike.
Nakon višegodišnjeg rada u jednoj osnovnoj i jednoj srednjoj školi, gdje je predavala engleski i njemački jezik, pristupnica od 1992. godine radi kao predavač za engleski i njemački jezik na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2002. godine po drugi je put izabrana u nastavno zvanje predavača za predmete Engleski jezik i Njemački jezik na tome fakultetu. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju. Kao vanjska suradnica predaje njemački jezik i na Arhitektonskom i Stomatološkom fakultetu.
Pristupnica je objavila sedam radova u časopisima i zbornicima te jedna skripta za studente geodezije, a još dva su joj prihvaćena za objavljivanje. Uz to je prevela na engleski i njemački niz članaka koji su objavljeni u stranim časopisima.
Pristupničini radovi orijentirani su prema temama vezanim uz nastavu stranog jezika struke. Među njima se posebno ističu problemi kurikuluma, analize potreba za učenjem stranog jezika struke, interaktivne nastave te stručne terminologije. U magistarskom stručnom radu (Učenje engleskoga kao jezika struke uz podršku sustava za e-učenje, 2009), na temelju rezultata svoga istraživanja, pristupnica je pokazala da je računalno posredovana komunikacija povezana s razvojem motivacije jer omogućuje studentima pronalaženje novih izvora informacija i prilika za komunikaciju, no da na razvoj motivacije i povećanje uspješnosti u učenju engleskog jezika struke djeluje učinkovitije ako se primjenjuje kao dopuna tradicionalnim oblicima nastave. O ulozi nove tehnologije u nastavi njemačkog jezika struke bavi se u radu 'Moodle – der Schlüssel zum aktiven Online-Lernen’ (2008). U ovom radu govori o primjeni programskog sustava za upravljanje učenjem Moodle u nastavi njemačkog jezika struke na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te o razlozima zbog kojih je ova platforma primjerena za učenje stranog jezika. Opisuje aktivnosti s on-line rječnikom, testovima, te rad s resursima. O upotrebi sustava Moodle govori i u sljedećim radovima: 'Using Interactive Tool Moodle in Teaching English for Special Purposes at the Tertiary Level in CALL Environment’ (Zbornik radova – elektronički, Orthaber, S, Vičić, P. (ur.), Maribor, 2008), te 'Korištenje interaktivnog alata Moodle u visokoškolskoj nastavi’ (Strani jezici 37, str. 147-158, 2008; u koautorstvu s A. Kralj Štih). Opće probleme nastave i kurikuluma jezika struke pristupnica razmatra u radovima: 'New Currcilum at the Faculty of Geodesy, University of Zagreb’ (Developing the Profession in a Developing World, S. Enemark, A. Artimo i J. Ryttersgaard, ur., International Federation of Surveyors, Brighton, 1998, str. 320-332, u koautorstvu s L. Feil) i 'Deutschunterricht an der Fakultät für Bauingenieurwesen und Geodäsie in Zagreb’ (KDV INFO – Zeitschrift des Kroatischen Deutschlehrerverbandes, 30/31, str. 93-97, u koautorstvu s A. Kralj Štih). U potonjem radu govori o stanju u nastavi njemačkog jezika na Građevinskom i Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s obzirom na promjene koje je donijela bolonjska reforma. Ističe da broj studenata koji pokazuju interes za njemački jezik raste. Govori i o problemima u nastavi njemačkog jezika zbog vrlo neujednačene razine jezičnog predznanja studenata, te o nastojanjima da se individualno orijentiranim poučavanjem pokušaju prevladati te teškoće kako bi studenti mogli dostići potrebnu razinu jezičnog znanja. Temom analize potreba za znanjem stranog jezika struke pristupnica se bavi u radu 'The needs of engineering students - shaping new curricula at the Faculty of Civil Engineering and Faculty of Geodesy’ (Hupe NEWSLETTER, 2008, str. 18-20), a stručnu terminologiju geodetske struke analizira u radu 'Ujednačenost stručnih pojmova’ (Drugi hrvatski kongres o katastru, M. Roić, Z. Kapović, ur., Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb, 2001, str. 139-145).
Biserka Fučkan Držić sudjelovala je na osam stručnih i znanstvenih skupova, a na pet je održala izlaganja (dva u inozemstvu). Članica je sljedećih udruga: HUPE – Hrvatsko udruženje profesora engleskog jezika, KDV – Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika i HDPL – Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. Stručno se usavršavala na većem broju seminara i radionica za nastavnike engleskog i njemačkog jezika.
Na temelju uvida u cjelokupni pristupničin dosadašnji rad stručno povjerenstvo zaključuje da Biserka Fučkan Držić ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje višega predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grane germanistika i anglistika, za predmete Engleski jezik i Njemački jezik, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jer se u svome dosadašnjem radu profilirala kao kvalitetan predavač engleskog i njemačkog jezika na visokoškolskoj razini i jer:
- ispunjava uvjete iz članka 98. stavka 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03., 105/04. i 174/04.), tj. ima završen odgovarajući studij, više od pet godina rada u struci i objavljene stručne radove;
- ispunjava sljedeća četiri uvjeta Rektorskog zbora (Narodne novine 128/08.):
1) u razdoblju od pet godina prije pokretanja izbora bila je u nastavnom zvanju predavača, te je u tome zvanju kontinuirano izvodila nastavu engleskog jezika i njemačkog jezika na visokom učilištu u opsegu od više od 60 norma sati

2) objavila je osam znanstvenih i stručnih radova i niz prijevoda

3) održala je izlaganja na pet stručnih skupova (svi međunarodni, dva u inozemstvu)

4) sudjelovala je na većem broju seminara i radionica za stručno usavršavanje.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.

Dr. sc. Stanislav Frangeš, red. prof. (Geodetski fakultet, Zagreb)

Vesna Ivančević Ježek, viši lektor

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 10. ožujka 2009.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici od 26. veljače 2009. godine imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Sveučilištu u Dubrovniku. Podnosimo

IZVJEŠTAJ
na natječaj objavljen u «Slobodnoj Dalmaciji» od 4. studenoga 2009. prijavila se pristupnica Marija Gjurašić.
Marija Gjurašić rođena je 9. srpnja 1959. u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Pforzheimu (SR Njemačka) i u Dubrovniku, a maturirala je na Gimnaziji u Dubrovniku 1977. godine. Iste je godine položila državni stručni ispit za turističkog vodiča na hrvatskom, njemačkom, engleskom i francuskom jeziku na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku Sveučilišta u Splitu. 1995. godine diplomirala je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, gdje je stekla zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti. 1998. položila je državni stručni ispit za stalnog sudskog tumača za njemački jezik. 2001. godine apsolvirala je na magistarskom studiju Organizacija i management na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2006. godine pohađa doktorski studij Povijest stanovništva na Sveučilištu u Dubrovniku. 2007. godine obranila je sinopsis doktorskoga rada pod naslovom Općina Babino Polje na otoku Mljetu prema austrijskom katastru Franje I. iz 1837. godine.
Od 1977. do 1997. godine kao vanjski suradnik prevoditelj radila je pri Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Županiji dubrovačko-neretvanskoj. Od 1980. do 1992. bila je samostalni konsekutivni prevoditelj za njemački jezik, a od 1982. do 1988. vodila je brodarsku agenciju. Od 1992. do 1995. godine u svojstvu vanjskog suradnika predavala je njemački jezik na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku Sveučilišta u Splitu. 1992./1993. godine predavala je njemački u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje Dubrovnik, 1993./1994. u Turističkoj i ugostiteljskoj školi, a 1994./1995. u Gimnaziji Dubrovnik. Od 1997. do 2002. djeluje kao samostalni prevoditelj za njemački jezik. 2002./2003. godine predavala je njemački u Školi za tekstil, kožu i dizajn, a 2003. godine izabrana je u zvanje predavača za njemački jezik na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku Sveučilišta u Splitu. 2004. godine izabrana je u zvanje predavača za njemački jezik i na Sveučilištu u Dubrovniku.
U prijavi navodi brojna usavršavanja i seminare – 1985. sudjelovala je na seminaru i radionici «Presentation and communication skills» u Linzu u Austriji, 1994. na DAAD-ovom seminaru u radionici «Wirtschaftsdeutsch» u Klagenfurtu u Austriji, iste godine na seminaru i radionici «Linguapax – Seminar on International Understanding and Education for Peace through Foreign Language Teaching», u organizaciji «Centre UNESCO de Catalunya, UNICEF, the German and Croatian Comissions for UNESCO». 1995. sudjeluje na seminaru i radionici «Computer im DaF- Unterricht» Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika u Crikvenici. 1996. sudjeluje na seminaru i radionici «II. zagrebačka konferencija – sadašnjost i budućnost nastave njemačkog jezika» u Zagrebu, koju je organiziralo Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika. 1998. godine sudjeluje na seminaru «Refresher Course for Conference Interpreters: East-West Meeting Point – Institutions in a Changing Europe» te na radionici «Conference Interpreting Techniques» u Međunarodnom centru Hrvatskih Sveučilišta u Dubrovniku. 2001. sudjeluje na «IV. konferenciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika: Internet; Virtualno učenje stranih jezika; Interkulturalno učenje» održanoj u Zagrebu, na seminaru i radionici «Successful Communication and Social Behavior» - NLP (Neurolingvističko programiranje), razvijanje i primjena komunikacijske vještine u edukaciji, održanima također u Zagrebu, te na seminaru «OVB – Objektive Vermögensberatung» u Zagrebu.
Nakon izbora u zvanje predavača - 2005. sudjeluje na seminaru «Metodički standardi za visokoškolsku nastavu» na Sveučilištu u Dubrovniku, na seminaru «XIII. međunarodni stručni skup učitelja i profesora njemačkog jezika» s temom Učenje stranih jezika – preduvjet mobilnosti u Europi (Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika, Opatija), na seminaru i radionici «Naučna koferencija za asistente katedara germanstike iz jugoistočne Europe» na Sveučilištu u Kragujevcu u organizaciji Zaklade Robert Bosch, te na «VII. međunarodnoj konferenciji internet korisnika CUC 2005 – Meeting Users Needs», održanoj na Sveučilištu u Dubrovniku. U akademskoj godini 2005./2006. sudjeluje na šest modula seminara i radionica pod nazivom «Multimedia-Führerschein D», poimence: 1. Kommunikation via E-Mail, 2. Information aus dem Internet, 3. Internetprojekte mit der Klasse planen und durchführen, 4. Übungen und didaktisiertes Material im Internet finden und beurteilen, 5. Landeskunde im Internet, 5. Präsentationstechniken. 2006. godine sudjeluje na «VIII. CARNetovoj korisničkoj konferenciji – Povratak u budućnost – CUC 2006» održanoj na Sveučilištu u Dubrovniku. Iste godine sudjeluje na seminaru i radionici «XIV. međunarodni stručni skup učitelja i profesora njemačkog jezika», na temu Učenje stranih jezika – važan čimbenik cjeloživotnog učenja i usavršavanja, u organizaciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika, održano u Brelima. 2007. godine sudjeluje na projektu «Das zweite Austausch- und Fortbildungsprojekt für Nachwuchswissenschaftler aus den Fachbereichen Germanistik und Deutsch als Fremdsprache in Südosteuropa (SOE)», u organizaciji Zaklade Robert Bosch, održano u Varni u Bugarskoj. Iste godine sudjeluje na seminaru «Metodski standardi u visokoškolskoj nastavi» na Sveučilištu u Dubrovniku. 2008. godine sudjeluje na radionici Eqibelt, online kolegiju «Tehnologije e-učenja u nastavi stranih jezika» na Sveučilištu u Dubrovniku organiziranom u suradnji s Odsjekom informacijskih znanosti Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – kolegij je održan u Dubrovniku.
2008. godine samostalno je vodila četiri stručne radionice: 1. Pisanje poslovnih pisama na njemačkom jeziku – Deutsche Geschäftskorrespondenz nach DIN 5008 und DIN 676, u organizaciji Udruge za promicanje kvalitete prevođenja i uporabe stranih jezika, a za stručno osposobljavanje zaposlenika Jadranskih luksuznih hotela; 2. Pisanje životopisa i popratnog pisma na njemačkom jeziku – Überzeugende Bewerbung. Lebenslauf und Motivationsbrief auf Deutsch verfassen und schreiben, u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Dubrovnik; 3. Jezik gastronomije & Pisanje i oblikovanje jelovnika na njemačkom jeziku – Kochsprache & Das kleine A-B-C der Speisekarten. Speisekarten abfassen und auf Deutsch schreiben i 4. Jezik enologije i pisanje i oblikovanje vinske karte na njemačkom jeziku – Weinsprache und das kleine A-B-C der Weinkarten. Weinkarten abfassen und auf Deutsch schreiben. Radionice br. 3 i 4 održane su u Dubrovniku u organizaciji Hrvatske udruge barmena.
Objavila je četiri stručna rada (prijevoda): dva prije prvog izbora u zvanje (predavača): 1996. godine prijevod «Die Kriegsschäden am Dubrovniker Architekturerbe – die Erneuerung», Zavod za obnovu Dubrovnika, Dubrovnik, te 1998. godine sažetak knjige Mirjane Urban: «Juraj Dragišić (Georgius Benignus de Salviatis) u hrvatskoj literaturi od 16. do 20. stoljeća», Bilten dubrovačke knjižnice, Dubrovnik. Nakon izbora u zvanje predavača objavila je još dva prijevoda: 2004. godine prijevod znanstvenog članka Jens-Christiana Gaetkea: «Multilateralizacija javne nabave u okviru WTO-a», u Zborniku radova 2004 FTVT Dubrovnik, Dubrovnik, i 2008. godine prijevod članka Michaela Kunczika «Journalismus und Public Relations – die Diskussion um die Determinationsthese» - MediAnali br. 2, Dubrovnik.
Pristupnica je prijavi priložila sljedeće dokumente: Molbu za izbor u zvanje višeg predavača, odluku o imenovanju stručnog povjerenstva za izbor u zvanje predavača iz 2003. godine (prethodni izbor), preslike potvrda o stručnim usavršavanjima od 2003. do 2008. godine (od posljednjeg izbora do danas), potvrdu Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku o kontinuiranom izvođenju nastave u proteklih pet godina u nastavnom zvanju predavača za njemački jezik (svake godine po 450 norma sati, ukupno 2250 norma sati), preslike potvrda o rezultatima anketa o kvaliteti nastavnih aktivnosti na Sveučilištu u Dubrovniku u posljednje četiri godine, potvrdu Stručnog povjerenstva o kvaliteti predavanja postavljenih na web stranicu matičnog Sveučilišta, preslike objavljenih stručnih radova od posljednjeg izbora, potvrde o sudjelovanju u radu strukovnih udruga – organizacija četiriju radionica, preslike izrađenih programa tih radionica (opsežni materijal u kojemu je podrobno opisano sve od pripreme do evaluacije radionica), liste sudionika radionica s evaluacijskim listama, preslik domovnice i diplome (pristupnica navodi da se nalaze u tajništvu Sveučilišta u Dubrovniku, jer je ondje već zaposlena).
Na temelju priložene dokumentacije utvrđujemo da pristupnica Marija Gjurašić ispunjava uvjete iz članka 98. stavka 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine« 123/03., 105/04. i 174/04.) te tri od šest uvjeta Rektorskoga zbora (Narodne novine 106/2006) za izbor u zvanje višeg predavača – u razdoblju od pet godina prije pokretanja izbora bila je u nastavnom zvanju te u tom zvanju tijekom pet godina kontinuirano izvodila nastavu na Sveučilištu u Dubrovniku u trajanju od više od šezdeset (60) norma sati (ukupno održano 2250 norma sati), na web stranici Sveučilišta u Dubrovniku postavila je svoja predavanja kao nastavni tekst, o čemu je priložila i potvrdu odgovarajućeg Povjerenstva. Također je aktivno sudjelovala u radu strukovnih udruga organiziranjem i izvedbom četiri stručne radionice, o čemu je priložila potvrde i opsežnu dokumentaciju.
Zaključak: pristupnica Marija Gjurašić ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje višeg predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Sveučilištu u Dubrovniku.
U Zagrebu, 11. ožujka 2009.

dr. sc. Maja Anđel, doc.

dr. sc. Velimir Piškorec, izv. prof.

dr. sc. Velimir Petrović, red. prof. u miru

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Ivana Lučića 3, Zagreb

Zagreb, 18. veljače 2009.
FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Predmet: Mišljenje stručnog povjerenstva o ispunjavanju uvjeta predloženica za izbor u suradničko zvanje asistenta/asistentice za područje društvenih znanosti, polje sociologija, grana posebne sociologije, na katedri za društvene znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Na sjednici vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održanoj 28. siječnja 2009. godine imenovani smo u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za izbor u suradničko zvanje asistenta/asistentice za područje društvenih znanosti, polje sociologija, grana posebne sociologije, na katedri za društvene znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Stručno povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeću sljedeće