Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

istraživati invaliditet u njegovoj punoj kompleksnosti i razvijati službe podrške kojima se promovira puna participacija osoba s invaliditetom, njihovo samoodređenje i jednakost u društvu,

• 
  znanstveno opisati i pratiti pojave i probleme kroz višegodišnja istraživanja (longitudinalne studije, izuzetno rijetke u našoj zemlji, bolje reći nemamo ih),
  
• 
  znanstveno evaluirati i stalno osuvremenjivati postojeće oblike prevencijskih intervencija (evaluacijske studije i studije isplativosti...također nisu prisutne u našoj znanosti i praksi...)
  
• 
  znanstveno elaborirati i implementirati sveobuhvatne strategije promocije zdravlja i kvalitete življenja djece, mladih i odraslih osoba (sveobuhvatne strategije univerzalne prevencije, Bašić, Koller-Trbović, Žižak, 2004)
  
• 
  znanstveno elaborirati i implementirati sveobuhvatne strategije primarne prevencije i ranih intervencija u području mentalnih i ponašajnih poremećaja djece i mladih (Bašić, Koller-Trbović, Uzelac (ur.), 2004).
  
• 
  znanstveno elaborirati i implementirati sveobuhvatne strategije podrške osobama s invaliditetom.
  

Misija ovog studija stoga je usmjerena na osposobljavanje znanstvenika koji bi bili sposobni na znanstvenim osnovama kreirati stručnu politiku prema osobama s invaliditetom te djeci i mladima u riziku za razvoj mentalnih i ponašajnih poremećaja, rizičnih i poremećaja u ponašanju te kriminaliteta, na državnoj i lokalnim razinama u upravnim tijelima i to u svim resorima, od zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa, unutarnjih poslova do područja znanosti i znanstvenih istraživanja (vidi službene zabilješke o prijedlogu doktorskog studija od ministarstava – u prilogu). Program je tako kreiran da osposobljava znanstvenike koji će imati vodeću ulogu u unapređivanju i integraciji znanja o prevencijskoj znanosti i invaliditetu iz različitih znanstvenih područja, kako na teoretskoj tako i na istraživačkoj i praktičnoj razini.

• 
  Utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama potrebnim za razvitak društva temeljenog na znanju
  

Utemeljenje studija na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama potrebnim za razvitak društva vidi se iz slijedećeg:

U području prevencijske znanosti vidljivo javljaju se novi časopisi (npr. Prevention Science, The Journal of Primary Prevention ...) čiji je cilj promovirati prevencijska znanja i njihovo korištenje u praksi. Isto tako, to je moguće vidjeti i kroz narastajući broj publikacija i u Europi i u SAD-u, kao što su npr.: Promoting Mental Health-Concepts-Emerging Evidence-Practice (WHO, Geneva, 2004); Prevention of Mental Disorders- Effective Interventions and Policy Option (WHO, Geneva,2004); Preventing Drug Use among Children and Adolescents: A Research-Based Gudide for Parents, Educators and Community Leaders (US Department of Health and Human Services, NIDA, 2003), Community-Monitoring Systems: Tracking and Improving the Well-being of Americas Children and Adolescents (Society for Prevention Research, 2004), Standars of Evidence. Criteria for Efficacy, Effectiveness and Dissemination (Society for Prevention Research, 2004), Toward a Strategy for Worldwide Action to Promote Mental Health and Prevent Mental and Behavioral Disorders (Inaugural World Conference on the Promotion of Mental Health and Prevention of Mental and Behavioral Disorders, Atlanta, 2000) čija je svrha potaknuti znanstvena istraživanja, rezultate koristiti za učinkovitiju i odgovorniju praksu. Sve navedene publikacije izrađuju znanstvenici na osnovi svojih istraživanja, udružuju se u znanstvene mreže i promoviraju ta znanja kao temelje napretka područja kojega pokrivaju svojom ekspertnošću.

Znanstvena istraživanja i rezultati profesora (vidi njihove znanstvene radove) koji će predavati na ovom doktorskom studiju, bili oni domaći ili strani, upućuju na zaključak kako su oni temelj za približavanje Hrvatske i njenog razvitka temeljenog na znanju i u ovim društveno nedovoljno znanstveno afirmiranim područjima.

Multidisciplinarni pristupi izučavanju invaliditeta uključuju rekonceptualizaciju socioetičkog stava i društvenih intervencija koji će osobama s invaliditetom omogućiti život koji ih osobno zadovoljava, društveno je koristan, ekonomski održiv i koji je u skladu s nacionalnim i internacionalnim standardima socijalnog blagostanja, ljudskih i građanskih prava. Ovaj pristup istraživanju i teoriji invaliditeta zasnovan je na potrebi preusmjeravanja ili promjene mišljenja o invaliditetu. Novi kontekst socijalne politike i programa za osobe s invaliditetom je kritički. Takav okvir omogućava promatranje usmjereno na sustave i situacije, a ne na patologiju osobe. S tog stajališta, osobe s invaliditetom se smatraju sastavnim dijelom populacije, a ne devijantnom skupinom u društvu.

Iz ove perspektive invaliditeta proizlaze istraživanja i djelovanja zasnovana na inkluziji, pravu građanstva, socijalnoj pravdi i internacionalnim standardima ljudskih prava.

Danas je u Hrvatskoj još ograničeno znanje temeljem kojeg Vlada može razvijati suvremenu politiku prema osobama s invaliditetom. Bez sustavnog razvoja teorije i prakse te skupine stručnjaka koji će znati provesti primijenjena longitudinalna istraživanja i razvijati teoriju, bit će i nadalje ograničeni kapaciteti Hrvatske za provedbu suvremene obrazovne i socijalne politike.

Konvencionalne metode, u svezi s pitanjem invaliditeta, koje imaju pristup postepenim promjena ne mogu biti, dugoročno gledano, korisne, to je skupa metoda eksperimentiranja za razvoj teorije, primijenjenih istraživanja, mehanizmima politike i za realizaciju odgovarajućih programa.

U području prevencijske znanosti u našoj zemlji pokreće se sve više znanstvenih projekata (vidi popis za doktorski studij), sve više su ti projekti podržani od strane državnih, županijskih i lokalnih institucija te se kao kolaborativni projekti (i s inozemnim partnerima) rade kao istraživanja ne samo za potrebe znanosti nego i kao akcijska istraživanja što uključuje sudjelovanje lokalnih snaga i primjenu znanja u prevencijskoj praksi. Takav primjer je u posljednje vrijeme znanstveni projekt "Zajednice koje brinu kao modeli prevencije poremećaja u ponašanju" (MZOŠ) ili raniji projekt "Modeli intervencija u svrhu prevencije poremećaja u ponašanju djece, mladih i odraslih u RH" za koji su i znanstveni novaci i prof. dr. sc. Josipa Bašić dobili godišnju državnu nagradu za znanost (2003). Istraživanja kao što su ova navedena nisu ranije pokretana. Znanja koja danas imamo i stalno ih unapređujemo omogućavaju ozbiljan iskorak u ovom području ljudske djelatnosti, vidljivo i u pokretanju ovog doktorskog projekta.
Invaliditet se može razumjeti kao kompleks međudjelovanja njegovih determinanata u širem smislu, uključujući biomedicinske aspekte (genetiku, oštećenja, individualnu patologiju itd.), kao i socijalne aspekte (stavovi, nedostatak edukacije, nezaposlenost, itd.) i shvaćanje da svi građani imaju jednako pravo na povlastice i svoja građanska prava. Stoga postoji potreba za znanstvenim istraživanjima da bi se razumjela kompleksnost značenja, prirode i reakcija na invaliditet. Parametri ovih istraživanja uključuju različita i važna temeljna znanja uključujući interdisciplinarno razumijevanje ovog područja kroz interakciju prava, povijesti, antropologije, književnosti, sociologije, rehabilitacije, medicine i filozofije.

Važnost razvoja ljudskih prava na području invaliditeta nije ograničen samo na osobe s invaliditetom, već je to također studija socijalnih institucija općenito.

Imperativ za kompetitivnost hrvatskih sveučilišta je uključivanje i u ovo područje osposobljavanja stručnjaka i znanstvenika. U zadnjih 20 godina, snažno raste produkcija znanstvenih radova u vodećim svjetskim časopisima brojnih disciplina kao i knjiga sveučilišnih i drugih respektabilnih izdavača. Potrebno je da i hrvatski znanstvenici mogu doprinijeti tom razvoju znanosti i struke te osigurati specifičnu nacionalu perspektivu i znanje.

• 
  Uspostavljanje suradnih istraživanja i na njima temeljenom obrazovanju, između visokih učilišta, znanstvenih instituta, privatnog i javnog poslovnog sektora
  

Postoji više područja istraživanja koja bi se mogla provoditi u suradnji različitih institucija. Ta istraživanja mogla bi uključiti intra- i inter- sveučilišno istraživanje i razvoj, znanstvene institucije i odjele jednog ili više Sveučilišta; Sveučilišno privatni/ javni sektor i druge subjekte. Npr. istraživanja o nezaposlenosti uključujući program pozitivnih akcija, pravednost zapošljavanja i kreiranje fleksibilnog radnog mjesta kako bi se uključilo osobe s invaliditetom u zapošljavanje čemu bi pridonijelo suradničko istraživanje u privatnom sektoru i znanstvenog istraživanja koje bi se postavilo u dijelu programa (ovog) doktorskog studija invaliditeta. Sličan program istraživačke suradnje mogao bi biti planiran između programa i inicijative privatnog sektora u inovaciji tehnologije (pomoć u uređajima, kompjuterima, sistemima komunikacije, i sl.) i univerzalnog dizajna.

I program ovog doktorskog studija i znanstvene institucije imale bi koristi od kreativne sinergije razvojnih istraživanja objedinjujući tako znanje povezano s invaliditetom u pravom kontekstu i specifičnih težišta znanstvenih institucija. Za primjer možemo predvidjeti važnost suradničkog istraživanja Ekonomskog fakulteta ili Ekonomskog instituta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Programu doktorskog studija koji ispituje isplativost edukacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom i analizirati razlike u njihovoj ovisnosti o državi – komparativna analiza cijene isključivanja (ekskluzije) nasuprot cijeni uključivanja (inkluzije).
Interdisciplinarna priroda Programa doktorskog studija stimulirat će interdisciplinarno istraživačke studije između više naših i stranih sveučilišta te zavoda i istraživačkih centara. Ranije navedena i predložena istraživanja za ovaj doktorski studij, u području promocije i prevencije (Zajednice koje brinu - modeli prevencije poremećaja u ponašanju, Zajednice koje brinu – razvoj, implementacija i evaluacija modela, Socijalna uključenost i strategije življenja nezaposlenih mladih u Hrvatskoj i Sloveniji u europskom kontekstu, Promoting Alternative Thinking Strategies, Children at risk: Preventing transgenerational transfer of psychiatric problem / Suporting children of parental mental illness, Implementing mental health promotion into countries’ policies, practice and the health care services) jasno ukazuju na postojanje suradnih istraživanja, na podizanju razine znanja i obrazovanja za to područje te kolaboraciju između više domaćih i inozemnih Sveučilišta – Univerza u Ljubljani, Radboud University Nijemgen, Nizozemska i Penn State University, SAD-e ), znanstvenih instituta, državnih, županijskih i lokalnih institucija. Privatni javni sektor još nije "osvojen" iako je i to na redu.
U tijeku je također i priprema uključivanja u međunarodni projekt Disability Rights Promotion International (DRPI) koji podržava UN-ov Ured visokog izvjestitelja za ljudska prava (OHCHR) i Disability and Rehabilitation Team (DAR) Svjetske zdravstvene organizacije, u cilju razvoja instrumenata za praćenje realizacije ljudskih prava osoba s invaliditetom.

• 
  Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokoškolskih institucija, posebno onih iz Europske unije
  

Pretraživanja doktorskih programa po uglednim inozemnim sveučilištima koji bi bili usporedivi s prijedlogom ovog doktorskog programa (za oba smjera) pokazala su nedvojbeno da takvih programa ima, ali ne u cijelosti kao što je prijedlog ovog studija.

U Europi se, u području koji je važan za ovaj studij, još nisu razvili programi koji bi u cijelosti bili prilagođeni Bolonjskoj deklaraciji. S druge strane njihovi doktorski programi toliko su široko postavljeni da nije bilo moguće pronaći identičan i u potpunosti usporediv studij.

Za potrebe smjera – Prevencijska znanost – najbliži je program PhD Study sa Behavioral Science Institute, Faculty of Social Science, Radboud University Nijmegen u Nizozemskoj www.ru.nl/socialewetenschappen/bsi/research_school/phd-programme_in/ (posebno u temi/modulu: Mental Health and Addiction). Na toj osnovi temeljena je i suradnja s tim Sveučilištem i posebno prof. dr. sc. C. Hosmanom čija ekspertnost i vođenje Prevention Research Center for Mental Health Promotion&Mental Disorder Prevention, Radboud University Nijmegen, The Netherlands (www.preventioncenter.net)

je bilo jako značajno za nas.

U SAD-u postoje brojni programi koji tematski dodiruju ovaj dio prijedloga doktorskog studija. Odluka da se pridružimo znanstvenicima iz Pennsylvania State University, The College of Health and Human Development, Human Development and Family Studies (www.hhdev.psu.edu/hdfs/grad/deg_req.html ) nalazi se na nekoliko razina: susretanje na istim svjetskim kongresima, suradnja na kolaborativnom znanstvenom istraživanju, sličnim kolegijima na njihovom PhD programu, suradnja koja će se početi odvijati između Centra za prevencijska istraživanja osnovanom na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Prevention Research Center u Penn State University (www.prevention.psu.edu).

U svijetu, posebno u SAD-u već postoje osmišljeni programi doktorskog studija invaliditeta¹¹. Ostvareni su kao programi pojedinih odsjeka Sveučilišta ( npr. Department of Disability and Human Development, University of Illinois, Chicago, Department of Special Education , University of Kansas, ……).

Način njihovog kreiranja i provođenja temelji se na stvaranju znanstvenika /profesionalaca koji će svojim vještinama moći zauzeti vodeća mjesta u društvu te tako utjecati na promjenu stavova i omogućiti stvaranje jednog zdravog društva, zdravog načina života. Stečena znanja moći će koristiti u unapređivanju i nadopunjavanju već postojećih znanstvenih i kulturoloških pristupa. Također, te vještine će im omogućiti kritičko analiziranje socijalnih, društvenih, bioloških i kulturnih determinanti invaliditeta.

Programski doktorski smjer - studij invaliditeta najbliži je poslijediplomskom studiju na York University, Toronto i doktorskom studiju na University of Illinois, Chicago –analiza s web stranica/i razgovori s prof. dr. sc. M. Rioux.

2. 
   Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugih poslijediplomskih studija
   

Još 1972. godine Znanstveno nastavno vijeće Sveučilišta u Zagrebu ustanovilo je da su stvoreni svi zakonski uvjeti za organiziranje i izvođenje nastave poslijediplomskog studija iz područje defektoloških znanosti (danas edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti) u okviru Centra za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1980. godine poslijediplomski studiji prebačeni su sa Sveučilišta na pripadajuće Fakultete te je te godine i započeo poslijediplomski studij na Fakultetu za defektologiju sada Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.

Od tada do danas na Fakultetu za defektologiju odnosno Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu iz generacije u generaciju (to znači svake dvije godine) upisivao se i izvodio poslijediplomski studij. Bio je to znanstveni poslijediplomski studij za stjecanje zvanja – magistra znanosti iz oblasti (danas područja) društvenih znanosti, područja (polja, danas grane) defektologijskih znanosti te znanstvenih grana među kojima su rehabilitacija i poremećaji u ponašanju bili uvijek sastavni dijelovi svih poslijediplomskih studija bilo da su se organizirali zajedno ili odvojeno. Od 1996. od Senata Sveučilišta u Zagrebu prihvaćen je obnovljeni program poslijediplomskog studija, koji se provodio do 2003. godine.

Novi poslijediplomski studij koji je započeo 2003/04. akademske godine ustrojen je i realizira se kao znanstveni poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti i poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (treća godina - doktorski studij). U tom studiju radi se po usklađenom europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS-a) radi omogućavanja međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika, usporedivosti opterećenja polaznika, usporedivosti kvalitete studija i priznavanja nastavnih programa u drugim europskim zemljama.

Tijekom svih tih godina navedene poslijediplomske studije pohađali su osim defektologa (rehabilitatora, logopeda i socijalnih pedagoga) i stručnjaci različitih usmjerenja unutar društvenog područja (socijalni radnici, pravnici, psiholozi, kriminalisti, …).

U izvođenju programa navedenih poslijediplomskih studija, posebno od 1996. godine, sudjelovali su i profesori iz inozemstva, odnosno imali su i realizirali stalne kolegije profesori iz SAD-a, Velike Britanije i Slovenije. Bilo je i gostujućih predavača iz inozemstva.

Do kraja 2005. godine ukupno je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistriralo 138 studenta poslijediplomskih studija.

Voditeljica prijedloga ovog poslijediplomskog doktorskog studija bila je voditeljica poslijediplomskog studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u više navrata i to: 1990/91.; 1991/92. i 1992/93.; 1995/96. i 1996/97.; 2003/04 i 2004/05, 2005/06.
Postupak za stjecanje doktorata znanosti provodi se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (ranije Fakultetu za defektologiju) od prosinca 1973. godine. Do kraja 2005. godine ukupno je stupanj doktora znanosti izvan doktorskog studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu steklo ukupno 63 kandidata.
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet izdaje dva međunarodno referirana časopisa „Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja“ i «Kriminologija i socijalna integracija» (kategorija a1), te časopis, kategorije a2: „Logopedija“.
Predloženi doktorski studij - Prevencijska znanost i studij invaliditeta - svojevrstan je slijednik ranijih poslijediplomskih studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu sa značajnom razlikom koju uvodi Bolonjska deklaracija, međunarodne mobilnosti studenata i profesora, usporedivosti opterećenja polaznika, usporedivosti kvalitete studija i priznavanja nastavnih programa u drugim europskim zemljama. Oba voditelja smjera (prof.dr.sc. Josipa Bašić i prof. dr. sc. Ljiljana Igrić) imaju iskustvo ranijeg vođenja poslijediplomskih studija, mentorstva u izradama magistarskih i doktorskih radnji te iskustvo u vođenju i realizaciji mnogih znanstveno-istraživačkih projekata u zemlji i inozemstvu.

3. 
   Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
   

Utemeljenost ovog doktorskog studija očituje se na obje razine pokretljivosti studenata i nastavnoj i istraživačkoj.

Studenti će biti u mogućnosti samostalno birati i kreirati program svog studija imajući mogućnost izbora unutar kolegija ovog doktorskog studija, kolegija na drugim srodnim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (za neka se već sada može sa sigurnošću tvrditi da će biti korišteni) te posebno na stranim sveučilištima u Europi, SAD-u i Kanadi s kojima se surađuje na ovom studiju.

Ta mogućnost to je očitija što se inozemni profesori na ovom doktorskom studiju izjašnjavaju o potrebi pokretljivosti studenata te većim mogućnostima kombinacija studija na različitim studijima u njihovim zemljama za što će se oni posebno zauzeti.

U odnosu na istraživački rad studenta potpuno je jasno da će se u njihovom samostalnom ili vođenom istraživačkom radu koristiti resursi naših, ali i inozemnih istraživanja, odnosno zajedničkih istraživačkih projekata. U tom smislu mobilnost će se poticati za one istraživačke metode ili neke posebnosti koje su kod nas manje poznate, a moguće ih je svladati na nekom od sveučilišta, zahvaljujući prisutnosti i iskazanoj spremnosti profesora-istraživača, mentora i komentora s inozemnih sveučilišta, odnosno istraživačkih centara (npr. centara za prevencijska istraživanja, metodologijskih centara i sl.).

3. 
   Mogućnost uključivanja studija ili njegovog dijela u zajednički (združeni) program s inozemnim sveučilištima (joint study programme)
   

Predlagatelj ovog doktorskog programa u ovom trenutku vidi i razmatra mogućnosti uključivanja studija u zajednički program s inozemnim sveučilištima.

Razgovori s inozemnim partnerima učinjeni do sada idu načelno prema povezivanju institucija sklapanjem ugovora o suradnji između njihovih institucija i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Sveučilišta u Zagrebu sa York University u Torontu i u odnosu na nastavni i istraživački dio. Prof. dr. sc. Clemens Hosman (vidi njegovu suglasnost – u Prilogu) posebno je zainteresiran za ovaj studij (smjer Prevencijska znanost) i smatra ga pilot projektom ne samo za našu zemlju nego i za Europu i svijet. Kao svjetski ekspert u području promocije mentalnog zdravlja i prevencije ponašajnih i mentalnih poremećaja jako se zauzeo da ovaj studij bude dobro postavljen, da se omogući njegovo kvalitetno izvođenje te da kao takav posluži da se više eksperata u Europi ujedini u postavljanju i provođenju jednog takvog zajedničkog europskog studija pri čemu će se ovaj program, kao prvi takve vrste, moći u takve programe uključiti. S tim u vezi raspravljalo se i još raspravlja o mogućnosti da se u ovaj program od njegovog početka uključe neki strani studenti, ako ne kao studenti u Hrvatskoj, a ono kao mobilni studenti na nekim kolegijima i/ili istraživačkim projektima.

Posebno dobra mogućnost suradnje s Penn State University, Prevention Research Center, SAD-e, počinje se ostvarivati prijavom znanstvenog projekta «Zajednice koje brinu- razvoj, implementacija i evaluacija modela prevencije» (u koji se uključuje i PATHS, autor i voditelj prof. dr. sc. Mark Greenberg, vidi suglasnost – u Prilogu) Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u 2006. godini. U odnosu na taj projekt boravilo se (Harrisburg, 2.-12.5.2006) u SAD-u za vrijeme održavanja međunarodnog skupa o PATHS-u (američki projekt koji će se implementirati unutar navedenog hrvatskog projekta) kojom prilikom se raspravljalo i o Ugovoru o suradnji i ostalim oblicima suradnje, dogovaranih još i ranije tijekom izrade projekta doktorskog studija (NZZ).

Tijekom kreiranja doktorskog studija, smjera koji se odnosi na invaliditet pokazali su interes prof. dr. sc. Marcia Rioux, direktorica Studija invaliditeta s York University u Torontu, Kanada i prof. dr. sc. Tamar Heller, direktorica Odsjeka za invaliditet i ljudski razvoj s University of Illinois SAD-a. Interes je iskazan za razmjenu studenata i za mogućnost izvođenja nekih kolegija za studente njihovog i našeg poslijediplomskog studija. Tijekom travnja i svibnja 2006. godine u Torontu su se dogovarali zajednički znanstveni projekti te vršile pripremne radnje za potpisivanje suradnje između Sveučilišta u Torontu i Sveučilišta u Zagrebu (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet).

3. 
   Ostali elementi i potrebni podaci, prema mišljenju predlagača
   

Prijedlog ovog doktorskog programa je sigurno prvi takve vrste u novijoj poslijediplomskoj nastavi u Hrvatskoj. Njegova interdisciplinarnost, veći broj profesora (40) i istraživača iz više znanstvenih područja, polja, disciplina iz zemlje i inozemstva, jesu njegove velike prednosti. Spomenuta interdisciplinarnost može kao rezultat doktorskog studija biti vidljiva kroz predlaganje nove interdisciplinarne znanosti (npr. prevencijska znanost i/ili bihevioralna znanost i sl.). Međutim, upravo zato što je studij takav nalaže više stalnog dogovaranja, usuglašavanja, ekspertnog vođenja i međusobnog pomaganja i u odnosu na vođenje studenata i u odnosu na suradnju profesorskog tima.

Studenti koji će dolaziti iz različitih disciplina stvarati će sami svoje kurikulume, moglo bi se reći i novu znanstvenu disciplinu (posebno se to misli na područje prevencijske znanosti koja u svjetskim razmjerima jest prepoznata i elaborirana, između ostalih, u časopisima Journal of Primary Prevention i Prevention Sciences, te kroz znanstveno-istraživački i praktični rad prevencijskih centara i udruženja, primjerice: Society for Prevention Research, USA; Social Development Research Group, USA) koja će se početi razvijati upravo na poslijediplomskoj - doktorskoj razini.

2.