Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Download 3,2 Mb.
|
|
Shematski prikaz 1a. Ustroj studija – smjer - Studij invaliditeta
Legenda za boje: Organizirana nastava; Istraživačka djelatnost ; Ostala izvannastavna aktivnost Svaka studijska godina za studente nosi opterećenje od 60 ECTS-a po godini, što znači ukupno 180 ECTS-ova za 3 godine studiranja (za izvanredne studente 5 godina). Student u svakoj godini može birati predviđene aktivnosti unutar propisanog broja ECTS-a (minimalno-maksimalno). Organizirana nastava Organiziranom nastavom opterećenje studenata tijekom tri godine studija iznosi oko 1/3, odnosno oko 30% ukupno angažiranog vremena, tj. ukupno 60 ECTS-a. Planom studijskih godina predviđena je različita raspoređenost nastave u svakoj godini. Iako se predlagalo da u svakoj godini student ima 20 ECTS-ova u nastavi ovim prijedlogom predviđa se da u prvoj i drugoj godini studenti imaju nešto više od 20 ECTS-ova, a u trećoj znatno manje (vidi shematske prikaze 1. i 1.a). U svakom smjeru situacija je nešto različita ali prati istu logiku. Kako se radi o studiju koji je maksimalno interdisciplinaran te kako su znanja koje će studenti dobiti prilično nova, posebno važna za odabir i postavljanje znanstveno istraživačke djelatnosti, smatralo se da će to biti najbolji put realizaciju ukupnog programa studija. Redosljed slušanja nastavnih predmeta postavljenih unutar svake godine, time i u ukupnom trogodišnjem rasporedu, slijede logiku ulaza u područje prevencijske znanosti ili studija invaliditeta i to tako da se prati ideja po kojoj se postavljaju i strategije prevencije (vidi prilog E1 na kojemu je izrađen navedeni program doktorskog studija, Bašić, Ferić, Hosman, 2005.) odnosno politika podrške osobama s invaliditetom. Obvezni predmeti raspoređeni su po svim godinama studija (vidi Tablice 1. i 1.a, 2. i 2.a) i ukupno ih je 17 za smjer: Prevencijska znanost - Prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja i promocija zdravlja, a 16 za smjer - Studij invaliditeta. Izborne predmete također je moguće birati na svim godinama studija, navedeni su samo oni za koje su dobivene suglasnosti nastavnika i institucija, navedeni su i neki iz drugih doktorskih studija, a očekuje se i biranje iz drugih doktorskih studija kada započne njihova realizacija na Sveučilištu u Zagrebu i drugim sveučilištima u Hrvatskoj. Njihov broj varira, u predloženim smjerovima, od 5 do 8 predmeta.
Ukupna angažiranost studenta tijekom tri godine studija u području znanstveno istraživačke djelatnosti nosi 120 ECTS-a. Ta aktivnost sastoji se od vođenog, samostalno vođenog do samostalnog istraživačkog rada studenta, postavljanja i provođenja istraživanja te drugih aktivnosti. U prvoj godini studija studenti će moći imati 35 ECTS-a iz vođenih praktikuma te izvannastavne aktivnosti (vidi shematski prikaz 1. i 1a.). U drugoj godini studija studenti će moći imati ukupno 39 ECTS-a. I to iz samostalno vođenog istraživanja, samostalnog istraživanja i izvannastavnih aktivnosti. U trećoj godini studija studenti će imati najveći broj ECTS-a iz istraživačkog rada (45). Samostalno vođeno istraživanje, samostalno istraživanje, sudjelovanje u nastavi (prikaz svog istraživanja s aspekta istraživačke teme te izvannastavne aktivnosti ), sudjelovanje na znanstvenim skupovima, objavljivani radovi i sl. Navedeni ECTS-ovi dobivati će se na osnovi posebno propisanih tablica vrednovanja svake pojedinačne aktivnosti. 3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova Tablica 1. Popis kolegija po godinama, satnice i ECTS-bodovi, smjer: Prevencijska znanost - Prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja
Tablica 1.a Popis kolegija po godinama, satnice i ECTS-bodovi, smjer: Studij invaliditeta
Tablica 2. Obvezni i izborni kolegiji - smjer: Prevencijska znanost - Prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja
Tablica 2.a Obvezni i izborni kolegiji - smjer: Studij invaliditeta
Iz shematskih prikaza studija (1. i 1.a) moguće je iščitati obveze studenata koje proizlaze iz nastavnih, znanstveno-istraživačkih te ostalih izvan nastavnih obveza. Prikupljanje bodova iz nastavnih obveza (tzv. A skupina bodova) određeni su obveznim i izbornim kolegijima. Postoji mogućnost odabira nekih izbornih kolegija iz drugih poslijediplomskih doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu i na drugim sveučilištima što znači priznavanje nastavnih ECTS-ova postignutih mobilnošću studenta u i izvan Hrvatske. Taj dio izbornih predmeta utvrđuje se individualno (za svakog studenta) kroz izradu vlastitih kurikuluma (obrazovni ciljevi i potrebe studenta doktorskog studija) koje potvrđuje Poslijediplomsko vijeće (malo) na prijedlog savjetnika (mentora) i studenta. Najmanje 50% izbornih predmeta mora biti izabrano iz prijedloga za pojedini smjer studija. Ukupan broj bodova iz nastavne aktivnosti je 60 bodova kroz cijeli trogodišnji studij.
Bodovanje navedenih aktivnosti provoditi će se po posebno konstruiranoj tablici u kojoj će biti određeni bodova za svaku pojedinačnu aktivnost.
Opis svakog predmeta (pod šifrom, vidi šifre skupina predmeta u tablicama 1 i 1a) nalazi se u privitku (Prilog A1) prateći redoslijed po skupinama predmeta/modula bez obzira na smjer. Ritam studiranja dijelom je ovisan o statusu studenta - redoviti (full-time) ili izvanredni student (part-time). Prijelaz na sljedeću godinu studiranja određen je prikupljanjem ukupno 60 ECTS bodova iz svih predviđenih bodovnih skupina (organizirana nastava, istraživački rad i izvannastavne aktivnosti) od čega se 20 bodova (u pojedinim godinama u odnosu na oba smjera nešto je drugačija količina bodova iz nastavnih obveza, ali je ona ukupno 60 bodova za sve tri godine, vidi shematski prikaz 1. i 1a) odnosi na nastavni proces za obje skupine studenata. Za svaku godinu propisuje se broj ispita za polaganje, posebno onih koji su važni za nastavak studiranja u narednoj godini. Bodovi propisani iz istraživačke djelatnosti raspoređuju se po godinama studija kako je navedeno u shemi. Najkasnije do upisa u treću godinu studija redoviti student mora imati prijavljene, javno obranjene i prihvaćene teze doktorske disertacije. Izvanredni studenti imaju iste uvjete za prelaženje iz godine u godinu kao i redoviti studenti kada su u pitanju bodovi iz nastavnog dijela (polaganje svih propisanih ispita), a preostale bodove (njih 120) mora ostvariti i dokumentirati u skladu s vlastitom procjenom opterećenja i mogućnosti tijekom pet godina. Tijekom četvrte godine izvanredni student mora imati ostvareno najmanje 150 bodova (60 iz nastavne te 90 iz ukupne znanstvenoistraživačke i izvanprogramskih aktivnosti) te postavljano istraživanje za doktorski rad, prihvaćene i javno obranjene teze doktorske disertacije.
Prema zamislima doktorskog programa za kvalitetu studiranja, znanstveno-istraživačkog rada i izvanprogramskih aktivnosti studenata odgovorno je između ostalog i vođenje studenata počevši od izrade vlastitog kurikuluma studija do izvođenja svih oblika znanstveno-istraživačke aktivnosti. U tom smislu svaki student ima priliku biti vođen od strane dva različita savjetodavca. Jedan je nastavni mentor čija je uloga savjetovati studenta u oblikovanju individualiziranog kurikuluma. Drugi je istraživački mentor čija je uloga savjetovanje u procesu istraživačkog rada, postavljanja i izrade doktorske disertacije. Ti mentori biraju se iz redova aktivnih znanstvenika-istraživača, što znači i trenutnih voditelja znanstvenih istraživačkih projekata. U nekim slučajevima mogu se birati i komentori i to u slučajevima kada je izbor studenta izrazito interdisciplinarna tema doktorske disertacije kod čega je za kvalitetu nužno više mentora. Istraživački mentori mogu biti i inozemni nastavnici/znanstvenici kao i znanstvenici koji nisu nastavnici na doktorskom studiju ukoliko je to od interesa za studenta pod uvjetom da jedan od mentora bude znanstvenik s doktorskog studija. Za kvalitetan razvoj studenta oba mentora imaju odgovarajuće odgovornosti. U početku to je svakako više odgovornost nastavnog mentora, a nakon toga istraživačkog mentora. Za osiguravanje kvalitete biti će organizirano praćenje napredovanja svakog studenta. Ritam i način praćenja posebno će se propisati kao i to tko će ga i kako provoditi. Tim sustavom praćenja osigurati će i kvaliteta studiranja i 100% završavanje studija upisanih kandidata. Da bi se to postiglo i povećala odgovornost mentora treba voditi računa o njegovoj opterećenosti pa jedan nastavni/istraživački mentor neće moći imati više od dva kandidata. Studenti će o načinu studiranja, vođenju i ostalim informacija biti obaviješteni kroz brošuru koju će dobiti na početku studija kako bi se mogli odrediti prema svim obvezama i načinima dosizanja kvalitete i učinkovitog završavanja doktorskog studija.
Kako je studij utemeljen na individualiziranoj izradi kurikuluma i bodovanja studiranja mogućnost izbora predmeta s drugih studija i u zemlji i u inozemstvu je očekivana i preporučena. Mnogi programi poslijediplomskih doktorskih studija upravo su u postupku recenziranja ili na Sveučilištu ili na Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu. Kada taj proces bude završen biti će moguće budućim studentima dati informacije o tim studijima i o predmetima koje mogu birati kao svoje izborne kolegije (neki od navedenih izbornih ili čak i obveznih kolegija iz drugih doktorski studija već jesu uključeni u program ovog doktorskog studija). Harmonizacijom doktorskih studija u području biomedicine i zdravstva kao i ostalih doktorskih studija nakon određenog vremena biti će vidljivo koji su sadržaji mogući za biranje, ali i pregled svih sadržaja te međusobno povezivanje i stvaranje baza ekspertnosti u pojedinim područjima za cijelu Hrvatsku bez obzira na pojedina sveučilišta. U dosadašnjem pregledu prispjelih doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu (u procesu recenziranja) moguće je pretpostaviti da će neki doktorski studiji biti od interesa i za studente ovog doktorskog studija, kao npr.: Poslijediplomski studiji iz socijalnog rada: Pravni fakultet - Studij socijalnog rada; Biomedicina i zdravstvo, Medicinski fakultet.
Predloženi studijski programi, za oba smjera, provodi se i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Osim suradnika iz inozemstva, većina predmeta čiji su nosioci domaći nastavnici mogu se po potrebi izvoditi i na engleskom jeziku. Slijedi popis predmeta koji se izvode i/ili mogu izvoditi na engleskom jeziku. Predmeti koji se obvezno izvode na engleskom jeziku:
Predmeti koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku:
Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova biti će određeni, u pravilu će se studenti dogovarati s nastavnim, odnosno istraživačkim mentorima u skladu s vlastitim kurikulumima studija te procjenom relevantnosti sadržaja i kompetencija koje određeni kolegij ima za doktorski studij. Kada studenti izaberu i apsolviraju određene kolegije ili sadržaje priznavanje ECTS-a pratit će propise Bolonjskog procesa. U tu svrhu bit će izrađen pravilnik o primjeni sustava ECTS-a. Kao što je ranije navedeno poticanje mobilnosti studenata, a to znači i pripisivanje bodovnih vrijednosti iz odgovarajućih aktivnosti studenata, je opredjeljenje ovog doktorskog studija.
Doktorski studij završava obranom doktorskog rada. Obrani doktorskog rada student može pristupiti ako ima prikupljene sve ECTS bodove, položene sve propisane ispite i najmanje 1 rad u CC ili s njima izjednačenim časopisima. Cjelokupna procedura od prijave do izrade doktorskog rada ima ove kontrolne točke: prijava teme i prijedlog mentora doktorskog rada (Malom poslijediplomskom vijeću), formiranje tročlanog povjerenstva za ocjenu teme i javnu obranu, javna obrana, odluka o prihvaćanju teme i nastavka doktorskog rada. U tu svrhu bit će izrađene Upute za izradu doktorskog rada koje će osim formalnih uputa imati i razrađena temeljna etička načela u postavljanju i provođenju istraživanja. Pravila u odnosu na predaju, rokove, vrednovanje i obranu doktorskog rada bit će posebno propisani (Pravilnikom o doktorskom studiju).
Propisivanje uvjeta pod kojima studenti mogu nastaviti studij ukoliko su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja posebno će se regulirati. Prije svega ta mogućnost ovisit će o ritmu upisivanja novih generacija studenata. Kao što je navedeno ovaj studij moći će se upisivati svake tri godine, nakon što jedna generacija završi obvezni dio programa. Razlozi zato nalaze se u potrebi vođenja računa o broju i opterećenju nastavnika i znanstvenika (i u nastavi i u znanstveno-istraživačkom radu i u vođenju doktoranda do završavanja studija) te posebno potrebi da se potiče izvrsnosti i završavanje studija u propisanim godinama što pretpostavlja visoke zahtjeve na kvalitetu. Iz toga je razvidno da studenti koji su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu teško nastaviti studij na ovom doktorskom studiju dok će za studente koji su iz objektivnih razloga prekinuli studij, njihov status i uvjeti nastavka studija biti posebno razmatrani.
Kao što je propisano načelima Bolonjskog procesa i Lisabonskom deklaracijom studentima bit će omogućeno dobivanje potvrdnice o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa. U potvrdnicama će stajati navedene kompetencije koje su stekli, aktivnosti u kojima su sudjelovali te koliko su ECTS bodova stekli. Potvrdnice se izdaju na zahtjev studenta.
U ovako postavljenom interdisciplinarnom doktorskom studiju nije moguće očekivati organiziranje upisa doktorskog studija i izradu doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita. 3.14. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja Za redovite studente (full-time) razdoblje kojim se predviđa prikupljanje ECTS-ova traje tri godine. Četvrta godina određena je za rad na doktoratu, njegovo dovršavanje i obrana. ECTS-ovi nisu predviđeni za dodatnu četvrtu godinu. Iznimno je moguće da studij do završavanja traje pet godina. Tom ritmu studiranja potpomoći će kvalitetna organizacija studija, kvalitetan odabir kandidata, potpora i rad od strane nastavnih i istraživačkih mentora te stimulacija takvog rada i za kandidate i za mentore. Za izvanredne studente (part-time) primjenjuju se ista načela za prve tri godine studija i prikupljanje ECTS-a, ali je ukupno trajanje do završavanja studija (za predaju i obranu doktorskog rada) pet/šest iznimno sedam godina.
4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa Studij će se izvoditi u pravilu na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to na više lokacija: Kušlanova 59a (sjedište Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta), Mislavova 7 (sjedište Odsjeka za poremećaje u ponašanju i Odsjeka za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta) i Ilica 83 (sjedište Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta). Nastavu će biti moguće izvoditi i u prostorima institucija iz kojih dolaze nastavnici i znanstvenici. Posebno se to odnosi na Sveučilišnu i nacionalnu knjižnicu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zbog vanjskih nastavnika i korištenja posebnih zgusnutih seminara predviđa se i organizacije nastave i u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik i/ili Motovunu, Sveučilišta u Zagrebu. Ukoliko se ostvari očekivana suradnja (potpisivanje Ugovora o suradnji s York University, Radboud University i Penn State University) za studente će biti moguće obavljati neke aktivnosti i u tim središtima.
Održavanje nastave i drugi radni uvjeti studentima biti će osigurani na više lokacija (vidi 4.7.) na Sveučilištu u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (tri lokacije), Medicinski fakultet - Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet - Odsjek za pedagogiju. Za potrebe nastavnih i istraživačkih seminara sa stranim profesorima moguća je i organizacija na Inter-University Center Dubrovnik, uz dozvolu Sveučilišta u Zagrebu. Na lokacijama Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (vidi 4.7.) postoje prostori koje je moguće koristiti u te svrhe (predavaonice, kompjuterska učionica, polivalentna učionica i prostor za grupni rad u Centru za rehabilitaciju). Na lokaciji Odsjeka za poremećaje u ponašanju (Mislavova 7, Zagreb) moguće je također koristiti kompjutersku opremu (6 računala, 1 prijenosno računalo, printer i fotokopirni aparat, digitalna kamera). Postojeće učionice opremljene su s audio i video opremom. U prostorima Odsjeka za mentalnu retardaciju također je moguće koristiti elektronsku opremu. Posebno je moguće koristiti opremu s kojom raspolažu znanstveni projekti koji su sastavni dio ovog doktorskog programa. Kako se radi o malom broju studenata (ukupno 16, po smjeru 8) neće biti većih problema u organizaciji nastave i istraživačkog rada. U očekivanju je dobivanje prostora za osnovani Centar za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji bi se u cijelosti mogao koristiti za smještavane redovitih studenta smjera – prevencije. Treba navesti da je i rješavanje prostornih uvjeta za rad Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu u tijeku te očekujemo pozitivan ishod.
Download 3,2 Mb. Do'stlaringiz bilan baham:
|
Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha
yuklab olish