Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Ime i prezime	Ivan Šegota
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.medri.hr
Ustanova	Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Zvanje	redoviti profesor
Godina zadnjeg izbora u zvanje	1997.
Kratki životopis
Ivan Šegota (1938.), redovni je profesor i pročelnik Katedre društvenih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, predsjednik Međunarodnog udruženja za kliničku bioetiku (ISCB) i doživotni počasni predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva (HBD). Profesor je obvezatnih kolegija Medicinske etike i bioetike, Medicinske etike, Etike sestrinstva, Etike u poslovnom komuniciranju, te izbornih kolegija Klinička bioetika, Kako komunicirati (s gluhim pacijentima)?, te Bioetika i filozofija biomedicine. Objavio je knjige: Nova medicinsk etika (bioetika) (1994.), Medicinska sociologija (1995.) i Etika sestrinstva (1997.) te više znanstvenih članaka u prestižnim časopisima u Hrvatskoj, Americi, Japanu, Njemačkoj, Francuskoj, Taiwanu i drugdje. Također je bio voditelj nekoliko domaćih i stranih znanstvenih istraživanja. Trenutno je glavni istraživač na projektu 0062019 „Bioetika i društvene znanosti: utemeljenje sociologije bioetike“ koji financira Ministarstvo znanost, obrazovanja i športa RH.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Znanstveni radovi: Šegota I. Ethics Education to Counter War. Reflectins: Narratives of Professional Helping 2000;6:63-8. Šegota I. Sociolgija bioetike: nova akademska disciplina. Filozofska istraživanja 2002;84:147-52. Šegota I. The First Code of Ethics of Croatian Nurses. International Journal of Bioethics 2000. Šegota I, Gosic N. Moral Education in Croatia (The Rijeka Model). Brazilian Journal of Medical Education 2000. Šegota I, Gosic N. Bioethics education in Croatia (The Rijeka Model). Eubios journal of Asian and International Bioethics 2001;11:105-8. Šegota I. Sociolgija bioetike: nova akademska disciplina. Filozofska istraživanja 2002;84:147-52. Šegota I. Sociology of Bioethics: A New Academic Discipline. Formosan Journal of Medical Humanities 2002;1&2:03-9. Šegota I, Sorta-Bilajac I. Bioetika i zahtjevi Jehovinih svjedoka za beskrvno liječenje. Acta Medica Croatica 2005;59:128 Udžbenici, priručnici i skripta: Šegota I i suradnici. Kako komunicirati (s gluhima)? Rijeka: Medicinski fakultet Rijeka, Katedra za društvene znanosti; 2003. Bioetički svesci. Šegota I. (ur.). Rijeka: Mediciski fakultet sveučilišta u Rijeci, Katedra za društvene znanosti; 1999-2004. Knjige i monografije, zbornici radova: Šegota I. Nova definicija bioetike. U: Čović A, urednik. Izazovi bioetike. Zagreb: Pergamena d.o.o.; 2000: 11-24. Šegota I. Kako definirati bioetiku? U: Kurjak A, Silobrčić V (ur.). Zagreb: Nakladni zavod Globus; 2001. Šegota I. Bioetika i bioetička edukacija. U: Ivanišević G, Šegota I (ur.). Bioetička edukacija medicinara. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor; 2001: 9-10. Šegota I. Bioetika i zahtjevi za beskrvno liječenje. U: Šegota I (ur.). Bioetika i potanje odbijanja transfuzije krvi (zbornik radova). Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Hrvatsko bioetičko društvo; 2001:15-23. Šegota I. Bioetika, Informed Consent i Jehovini svjedoci. U: Kulenović H, Haračić M (ur.). Beskrvno liječenje: medicinski, etički i pravni aspekti (zbornik radova). Sarajevo: Institut za naučno-istraživački rad i razvoj KCUS; 2001. Šegota I, Tomašević L. Predgovor hrvatskom izdanju. U: Pessini L. Distanazija: do kada produžavati život? Rijeka: Medicinski fakultet Rijeka, Hrvatsko bioetičko društvo, Teologija u Rijeci; 2004. Sorta-Bilajac I, Šegota I. Živjeti bioetiku. U: Votava Rajić A, urednik. Osamdeset godina života i pedeset i pet godina rada u biomedicini i bioetici profesorice Ljiljane Zergollern-Čupak. Zagreb:Poliklinika Svjetlost; 2006.

Ime i prezime	Slobodan Uzelac
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.erf.hr
Ustanova	Svečilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Zvanje	redoviti profesor u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u zvanje	2004.
Kratki životopis
Slobodan Uzelac rođen je 1947. u Kakmi, u Zadarskoj županiji. Državljanin je Republike Hrvatske, oženjen, otac dvoje djece. Nakon završene gimnazije u Zadru, diplomirao je na Visokoj defektološkoj školi Sveučilišta u Zagrebu 1973. godine na trovalentnom studiju: socijalna patologija - mentalna retardacija - tjelesna invalidnost. Nakon diplomiranja kratko je vrijeme radio kao odgajatelj u Omladinskom muškom prihvatilištu u Zagrebu. Magistrirao je 1976. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 1981. godine na Defektološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je biran u zvanja asistenta, znanstvenog asistenta, docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora. Od 1973. g. zaposlen je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ranije Fakultetu za defektologiju). Od 2004. godine redoviti je profesor ERF-a u trajnome zvanju. Osim rada u nastavi na temeljnom predmetu Pedagogija osoba s poremećajima u ponašanju, koji je s vremenom modificiran u kolegije Osnove socijalne pedagogije i Sociopedagoške osnove poremećaja u ponašanju, povjeravana mu je i nastava iz kolegija Statistika (vježbe), Metodika rada s djecom i omladinom s poremećajima u ponašanju, Tretman djece i mladih i Penološka rehabilitacija II. Radio je na utemeljenju poslijediplomskog studija Poremećaji u ponašanju i u njegovu okviru permanentno izvodi kolegij: ranije Pojačana briga i nadzor, a danas Izvaninstitucionalni rehabilitacijski programi. Znanstveni interes mu je u uskoj vezi s njegovim radom u nastavi. Problem poremećaja u ponašanju pristupnik istražuje s više aspekata, a napose s obzirom na rane pojavne oblike poremećaja u ponašanju i mogućnosti sociopedagoškog tretmana ovih osoba u otvorenoj sredini. Od početka rada na Fakultetu bio je voditelj triju znanstvenih projekata financiranih od Ministarstva i triju projekata financiranih iz ostalih izvora, a kao suistraživač radio je na još dvanaest znanstvenih projekata. Od siječnja 2004. g. državni je tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Knjiga: Uzelac, S. (2002): Zaštitni nadzor – metodika socijalnopedagoškog rada (sveučilišni udžbenik), Globus i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima: Uzelac, S., Vučinić-Knežević, M., Mikšaj-Todorović, Lj. (1999): Procjena nastavnika o rizičnosti socijalnog ponašanja učenika u: Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija «Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju», Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 504-509. Mikšaj-Todorović, Lj, Vučinić-Knežević, M., Uzelac, S. (1999): Procjene nastavnika o obiteljskim prilikama kao čimbeniku rizičnosti socijalnog ponašanja, (u) Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija «Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju», Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 510-521. Uzelac, S., Zakman, V. (2000): Young people in conflicts (in) Tivadar, B., Polona, M. (eds.) Flying over or falling through the cracks? Young people in the risk society, Ministry of education and sport of the republic pf Slovenia, Office of the Republic of Slovenia for Youth, 177-183. Uzelac, S., Matijević, M., Marcetić, A. (2003): Samioskaz učenika srednjih škola o njihovu izostajanju s nastave (u) Zbornik radova «Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva», Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 392-399. Znanstveni radovi objavljeni u časopisima Uzelac, S., Magdalenić, I. (2000): Rani poremećaji u društvenom ponašanju sudski sankcioniranih maloljetnih nasilnika iz hrvatskih ruralnih sredina. Sociologija sela, 38, 3/4, (149/150), 393-406. Uzelac, S., Magdalenić, I. (2001): Modeli obrane učenika frustriranih vjerskom i nacionalnom pripadnošću u uvjetima globalnih međunacionalnih sukoba. Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu, 3, 1, 55-66. Uzelac, S., Matijević, M., Marcetić, A. (2003): Kvazikanoničke relacije između sociodemografskog statusa učenika srednjih škola i neopravdanog izostajanja s nastave. Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu, 5,1,43-53. Matijević, M, Uzelac, S, Bouillet, D. (2003): Povezanost ne/redovitosti školovanja romske djece s njihovom brojnošću i bračnim statusom roditelja. Napredak, 144, 3, 302-315. Uzelac, S. (2003): Školski uspjeh i stavovi učenika o ponašanju u socijalnim sukobima. Kriminologija i socijalna integracija, 11, 1, 1-12. Uzelac, S. (2003): Preddelinkventno i delinkventno ponašanje mladih žitelja grada s obzirom na njihovu životnu dob. Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, 40, 3-4 (71-72), 247-260. Uzelac, S., Buđanovac, A. (2003): Kanoničke relacije između samoprocjene mladih i njihovih stavova prema obrascima ponašanja u socijalanim sukobima. Kriminologija i socijalna integracija, 11, 1, 25-40.

Ime i prezime	Darja Zaviršek
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.fsd.uni-lj.si
Ustanova	Fakulteta za socialno delo, Univerza v Ljubljani
Zvanje	izvanredna profesorica
Godina zadnjeg izbora u zvanje	2001.
Kratki životopis
Darja Zaviršek rođena je 1962. u Ljubljani. Diplomirala je na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo, Sveučilišta u Ljubljani, 1987. godine. Magistrirala je 1990. na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo, Svučilišta u Ljubljani. Doktorat je obranila na istom Sveučilištu 1994. godine. Od 2002.-2004. godine radila kao istraživač na Institutu za kriminologiju, Pravnog fakulteta,Sveučilišta u Ljubljani. Od 2001. radi kao izvaredni profesor na Fakultetu za socijalni rad, Sveučilišta u Ljubljani, a od 2002. godine je prodekanica Fakulteta za socijalni rad. Autorica je mnogobrojnih knjiga i članaka. Učestvovala na brojnim međunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Zaviršek, D. (2005): Hendikepirane matere - hendikepirani otroci : antropološka perspektiva pri razumevanju družbenih ovir mater in otrok v socialnem varstvu in socialnem delu. Soc. delo, 44, 1-2, 3-15. [COBISS.SI-ID 1669733] Zaviršek, D. (2004): Kak vyžit´ detjam s ograničennymi vozmožnostjami i detjam etničeskih men´šinstv v gosudarstvennyh učreždenijah dlitel´nogo prebyvanija. The journal of social policy studies, 2, 2, 189-202. [COBISS.SI-ID 1473381] Zaviršek, D. (2003): Luna polna, jaz pa bolna, luna prazna, jaz pa blazna : psihoanaliza in antropologija o menstruaciji. Čas. krit. znan., 31, 212, 53-66. [COBISS.SI-ID 1113445] Zaviršek, D. (2003): Nevidno nasilje - normativnost in normalizacija nasilja nad ljudmi z gibalnimi, senzornimi in intelektualnimi ovirami = [Invisible violence: norm-activity and norm-alisation of violence against people with motor, sensorial and intellectual disabilities]. Rev. krim. kriminol., jan/mar, 54, 1,3-14. [COBISS.SI-ID 833614] Zaviršek, D. (2003): Notranja nasprotja socialnega dela pri uresničevanju človekovih pravic v postmodernih družbah. Soc. delo, 42, 4/5, 219-229. [COBISS.SI-ID 973669] Zaviršek, D. (2002):Pictures and silences: memories of sexual abuse of disabled people. Int. j. soc. welf. (Print), 11, 4, 270-285. [COBISS.SI-ID 673125] Zaviršek, D. (2003): Preživljavajući etničnost i identitet : djeca pripadnici manjina u sustavu javne skrbi. Ljetop. Stud. cent. soc. rada, 10, 2, 197-209. [COBISS.SI-ID 1147493] Zaviršek, D. (2005): Tleči rasizem zahodnih demokracij. Soc. delo, 44, 4/5, 251-258. [COBISS.SI-ID 2157925

Ime i prezime	Nino Žganec
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.pravo.hr
Ustanova nositelja kolegija	Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada
Zvanje nositelja kolegija	docent
Godina zadnjeg izbora u zvanje	2000.
Kratki životopis
Nino Žganec zaposlen je kao docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijskom centru socijalnog rada, na području “Teorije i metodologije socijalnog rada”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, 1990. godine. Doktorirao na Fakultetu za defektologiju, današnjem Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine. Od 1991.- 2000. radi kao znanstveni novak, asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, na području Teorije i metodologije socijalnog rada. U periodu od 2000.-.2004. godine radi u Ministarstvu rada i socijalne skrbi kao pomoćnik ministra na području socijalne skrbi. Od 2004. – 2005. radi kao Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na području socijalne skrbi. Tijekom mandata pomoćnika ministra rada i socijalne skrbi te državnog tajnika u ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi rukovodi cjelokupnim sustavom socijalne skrbi Republike skrbi te koncipira i provodi njegovu reformu. Istovremeno vodi upravu za socijalnu skrb u ministarstvu u kojoj neposredno rukovodi s 50 državnih službenika i namještenika. Usavršava se na području Sistemske obiteljske terapije u Institutu za obiteljsku terapiju u Grazu i na Sveučilištu Essen, Njemačka, na području Teorije i metodologije socijalnog rada. Ukupno objavio oko dvadesetak znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao na mnogobrojnim stručnim predavanjima.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Brajša-Žganec, A., Žganec, N. (2003): Neka etička pitanja u istraživanjima s djecom smještenom u ustanove socijalne skrbi. Dijete i društvo, 5, 1, 23-35. Kaliterna Lipovčan, Lj. Prizmić Larsen, Z.,Žganec, N. (2004): Quality of life, life satisfaction and happiness in shift- and non-shiftworkers. Revista de Saude Publica. 38, 3-10. Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Žganec, N., Zrinščak, S. (2003): Decentralizacija socijalnih službi. Revija za socijalnu politiku, 10, 1, 69-84. Puljiz, V., Žganec, Nino. (2002): Sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi. Mirovinski sustav i socijalna skrb. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb. Šogorić, S.,Vukušić-Rukavina, T.,Brborović, O., Vlahušić, A., Žganec, N., Orešković, S. (2005): Counties Selecting Public Health Priorities - A "Bottom-Up" Approach. Collegium Antropologicum. 29, 1, 111-119. Žganec, N. (2004): Croatia: National Report on Social Services (in) Fultz, E.; Tracy, M. (eds.) Good Practices in Social Services Delivery in South Eastern Europe, International Labour Office, Budapest. Žganec, N. (2003): Pojmovno određenje zajednice (u) Ajduković, D. (ur) Socijalna rekonstrukcija zajednice, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb. Žganec, N. (2002). Social welfare in the Republic of Croatia. (in) Kaliterna Lipovčan, Lj., Dahl, Svenn-Age (eds.) On the road towards reform. Employment Policies and Welfare Reform. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb.

1 Razlozi za pokretanje studija, kao i ostali dijelovi prijedloga programa, odnose se na oba smjera studija stoga su naizmjenično i prikazivani.

2 jedna takva studija (ESPAD, 2003. na više od 100.000 učenika) o pušenju, pijenju i uporabi droga vođena je u velikom broju zemalja Europe i u Hrvatskoj u tri navrata: 1995., 1999. i 2003., Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

3 Rezultati tog rada do sada jesu izrade nekih strateških dokumenata ili priručnika : Mental Health Promotion and Mental Disorders Prevention – A Policy for Europe; A Training Manuel for Prevention of Mental Illness: Managing Emotional Symptoms and problems in Primary Care; Mental health promotion and mental disorder prevention across European Mamber States: a collection of county story (u kojoj je i profil za Hrvavtsku)

1¹ http://www.ahs.uic.edu/ahs/php/index.php?sitename=dis; http://www.uic.edu/orgs/idhd/academic.htm http://www.yorku.ca/web/index.htm

http://www.soe.ku.edu/depts/sped/doctorate/;

http://www.flinders.edu.au/courses/postgrad/; http://www.flinders.edu.au/courses/postgrad/dr_educ.htm http://www.leeds.ac.uk/students/postgraduates.htm ;

http://www.shef.ac.uk/education/courses/phd; http://www.shef.ac.uk/education/courses/phd/studentships.html;