Etika I, Labirint, Usporedba sa špiljom (tama svjetlost, privid znanje ), Mudrost



Download 6.75 Kb.
Sana23.06.2017
Hajmi6.75 Kb.
ETIKA I, Labirint, Usporedba sa špiljom (tama – svjetlost, privid – znanje...), Mudrost
Oko 2. st. prije Krista u Grčkoj, a kasnije i u Rimu, javljaju se tri škole/pokreta koji ukazuju na tri različita puta kojima pojedinac može doći do mira u sebi. Kretanje prema i u skladu s mirom u sebi, nazivamo mudrim životom/življenjem, a onoga koji se prema tome kreće – mudrim čovjekom.
STOICI

«Tako si naime združio u jedno sve dobro sa zlim da od toga postaje jedinstven, opći i vječni logos. Od njega bježe i napuštaju ga svi opasni smrtnici, jadnici koji uvijek žude za posjedom dobara, ali su slijepi i gluhi za opći božanski zakon; a da mu se pokoravaju mogli bi živjeti razumno i sretno»

Kreontova himna ___________
«Jer naše su prirode dio svijeta kao cjeline. Stoga kao konačan cilj proizlazi živjeti u skladu s prirodom tj. u skladu s prirodom samoga sebe i s prirodom svijeta, i pri tom ne činiti ništa što krši opći zakon (logos), a to je pravi razum koji sve prožima.»

Hrizip: O krajnjim ciljevima

«Ne zahtjevaj da se sve dešava onako kako ti hoćeš, nego želi da se sve dešava onako kako se dešava, i bit ćeš sretan»

Flavije Arijan: Priručnik Epiktetov


EPIKUREJCI

«...Točno razmatranje toga upućuje nas što sve trebamo birati i izbjegavati da bismo postigli tjelesno zdravlje i duševni mir (ataraksia), jer to je cilj blaženoga života. Čitavo naše djelovanje ide za tim da ne trpimo bol i da ne budemo uznemireni. (...)

Naslada nam je potrebna onda kada nam njezina nenazočnost zadaje bol, a kad bol ne osjećamo, više ne trebamo naslade. Upravo zato tvrdimo da je naslada početak i kraj blaženog života. Nju smo naime spoznali kao svoje prvo i prirođeno dobro, ona je ishodište svakog našeg biranja i izbjegavanja i k njoj se vraćamo prosuđujući svako dobro prema tom duševnom stanju kao prema sigurnom mjerilu. Budući da je to dobro prvo i prirođeno, ne biramo svaku nasladu, nego mnoge od njih katkad mimoilazimo, kad iz njih proistjeće za nas veća nelagodnost.

... Kada dakle kažemo da je naslada naš cilj, ne mislimo pri tom na naslade pokvarenjaka ni na one koje se sastoje u samom uživanju.../ pijanke, jelo.../...nego trijezan razbor koji u svakom slučaju ispituje razloge zbog kojih treba nešto birati ili izbjegavati i koji odbacuje mnijenja od kojih duše obuzima najveća uznemirenost.»

Epikur
SKEPTICI

Skeptička je sposobnost (moć) ona koja suprotstavlja ono što se pojavljuje i ono što se pomišlja na bilo koji način. Zbog jednake snage u stvarima i govorima koji se suprotstavljaju od te sposobnosti dolazimo najprije do uzdržavanja od suda, a zatim do duševne nepomućenosti (duševnog mira, ataraksija).

... Jednakom snagom nazivamo jednakost u vjerodostojnosti i nevjerodostojnosti, tako da nijedan od govora koji se međusobno pobijaju nema prednost kao vjerodostojniji. Uzdržavanje od suda je mirovanje razuma zbog kojega niti što poričemo niti tvrdimo. Duševna nepomućenost jest mir i tišina u duši.

Sekst Empirik «Pironove postavke»



„Kažemo da je polazna točka koja vodi do skepse nada da ćemo postići duševnu nepomućenost. Vrlo daroviti, naime, ljudi, zbunjeni nejednoličnošću stvari i u neizvjesnosti kojima se od njih treba priklanjati, dali su se na istraživanje što je u stvarima istinito, a što lažno, da bi rješenjem tog pitanja postigli duševnu nepomućenost. Glavni je temelj ustrajanja u skepsi to što svakom govoru stoji nasuprot jednak govor. Tako odatle, čini se, dolazimo na kraju do toga da nemamo utvrđenih nazora.“


Do'stlaringiz bilan baham:


Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2019
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa