Znanost i visoko obrazovanje
Više i visokoškolsko obrazovanje u Istri odvija se u okviru Filozofskog fakulteta i FET-a “Dr. Mijo Mirković” u Puli. Broj upisanih studenata raste u 1992/93. godini u odnosu na 1981/82. za 69,23% u Istarskoj županiji odnosno za 16,02% u Republici Hrvatskoj. Izrazit porast upisanih studenata u Istri uglavnom je posljedica otvaranja VII stupnja studija u 1987/88. godini pored dotadašnjeg VI stupnja ekonomije i turizma u Puli. Porast broja upisanih studenata u 1994/95. godini u usporedbi sa 1992/93. iznosi 47,55% za Istarsku županiju i 6,19% za Republiku Hrvatsku. Razlozi takvom povećanju broja studenata na visokim učilištima u Istarskoj županiji odnosno u Puli jesu povećane mogućnosti studiranja na ovdašnjim visokim učilištima (promjene u nastavnim programima koje su se odrazile na povećanju broja smjerova na oba visoka učilišta) i – prema provedenom istraživanju na Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” – smanjene mogućnosti financiranja studija izvan mjesta stalnog boravka.
Znanstveno-istraživačku djelatnost na području Istarske županije obavljaju visoka učilišta (fakulteti): Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” i Filozofski fakultet u Puli, te znanstveno-istraživačke ustanove (instituti): Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču i Institut “Ruđer Bošković” – Centar za istraživanje mora u Rovinju, Centro di richerche storiche Rovigno, Centar za historijska istraživanja Rovinj; Znanstvena jedinica Medicinskog centra Pula, Arheološki muzej Istre i Zvjezdarnica u Višnjanu.
Broj zaposlenih znanstvenika i istraživača na visokim učilištima smanjuje se u razdoblju od 1990. do 1994. godine od ukupno 70 na 50 u 1994. godini, što predstavlja pad od 28,6%. Istodobno, broj znanstvenika i istraživača u dopunskom radu varira i zadržava se na 12 u 1994. godini (u 1991.:13, u 1992.: 7). U ostalim ustanovama odnosno znanstvenoj jedinici djeluju 52 znanstvenika i istraživača s manjim odstupanjima u godišnjem praćenju njihovog broja.
Kultura
Muzejsko - galerijska djelatnost je vrlo razvijena, posebice u 12 većih naselja u kojima imaju sjedište ustanove koje obavljaju muzejsko - galerijsku djelatnost: Bujama, Grožnjanu, Novigradu, Umagu, Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Vrsaru, Puli, Vodnjanu i Rovinju. Većina djelatnosti odvija se u sklopu Narodnih domova i Otvorenih sveučilišta, pri kojima postoje stalne postave, a od većih institucija posebno mjesto imaju Arheološki muzej Istre u Puli te Etnografski muzej u Pazinu, a vezano uz ovu djelatnost potrebno je napomenuti i postojanje Restauratorske radionice u Vodnjanu, koja djeluje i u Juršićima.
Galerijska se djelatnost posebno razvija u većim urbanim centrima u Istarskoj županiji (Puli, Poreču, Rovinju, Labinu, Umagu, Novigradu, Pazinu, Bujama, Buzetu) u okviru djelovanja udruženja likovnih umjetnika i u obliku privatnih gelerija, ali isto tako u manjim naseljima (Vrsaru, Vodnjanu, Grožnjanu, Roču, Motovunu, Sv.Nedelji - Dubrovi itd.).
Arhivska djelatnost uglavnom je zastupljena kroz rad institucija, posebice Državnog arhiva Pazin, te biskupijskog i brojnih župnih ureda.
Bibliotekarska djelatnost razvija se trenutačno u Bujama, Umagu, Novigradu, Buzetu, Labinu, Pazinu, Poreču, Puli, Rovinju i Žminju, uobičajeno je vezana za rad Narodnih domova i Otvorenih sveučilišta ili znanstvenih ustanova, a posebno je važna Sveučilišna knjižnica u Puli, druga po veličini u RH glede veličine i vrijednosti fundusa, u sastavu koje se nalazi i dio nekadašnje Austrougarske Mornaričke biblioteke.
Književničko-nakladnička djelatnost realizira se u sedam većih mjesta u Istarskoj županiji, a posebice je važan dio djelatnosti vezan uz Maticu Hrvatsku, Katedru čakavskog Sabora te udrugu književnika Istre, iako postoji i niz manjih, privatnih nakladnika s vlastitim edicijama.
Glazbena i scenska djelatnost odvija se u 11 naselja u Istarskoj županiji (bilo kao stalna ili povremena djelatnost), a značajno je postojanje matične kazališne kuće Istarskog narodnog kazališta u Puli. Kinematografska djelatnost odvija se u devet gradova Istarske županije, u ukupno 10 objekata prilagođenih za projekcije filmova, ali je značajno napomenuti djelovanje Festivala hrvatskog filma u Puli, te dvaju retrospektivnih festivala (Motovun i Optralj).
Šport i rekreacija
Djelatnost športa je najrasprostranjeniji oblik odvijanja kulturnih djelatnosti i odvija se u 111 naselja u Istarskoj županiji, kako kroz razvijene oblike takmičarskog športa (dvije nacionalne lige, županijska liga, međuopćinske lige) tako i kroz djelovanje športskih udruga bez takmičarskog karaktera.
Popis športsko-rekreativnih objekata u Istarskoj županiji prikazan je na slijedećoj stranici kako slijedi:
Tablica 19 Sustav sportskih objekata Istarske županije
ISTARSKA ŽUPANIJA
|
OTVORENI
|
|
ZATVORENI
|
|
Nogomet
|
Rukomet - košarka
|
Tenis
|
Boćalište
|
Sportski aerodrom
|
Ostalo
|
Polivalentna namjena
|
Boćalište-kuglana
|
Ostalo
|
Županija
|
87
|
57
|
17
|
101
|
2
|
18
|
13
|
4
|
6
|
Gradovi
|
32
|
31
|
14
|
56
|
|
13
|
9
|
3
|
6
|
1. BUJE
|
5
|
1
|
4
|
4
|
|
1
|
|
|
|
2. BUZET
|
2
|
2
|
|
|
|
|
2
|
|
|
3. LABIN
|
4
|
5
|
1
|
2
|
|
2
|
|
|
|
4. NOVIGRAD
|
1
|
1
|
|
8
|
|
2
|
|
|
|
5. PAZIN
|
2
|
4
|
2
|
13
|
|
1
|
|
|
|
6. POREČ
|
4
|
6
|
3
|
20
|
|
2
|
1
|
1
|
|
7. PULA
|
6
|
6
|
4
|
1
|
|
1
|
3
|
2
|
2
|
8. ROVINJ
|
2
|
4
|
|
2
|
|
4
|
3
|
|
4
|
9. UMAG
|
6
|
2
|
|
6
|
|
|
|
|
|
Općine
|
55
|
26
|
3
|
45
|
2
|
5
|
4
|
1
|
|
1. BALE
|
1
|
1
|
|
|
|
1
|
|
|
|
2. BARBAN
|
2
|
1
|
|
|
|
1
|
|
|
|
3. BRTONIGLA
|
3
|
|
1
|
|
|
|
|
|
|
4. CEROVLJE
|
6
|
|
|
8
|
|
|
|
|
|
5. GRAČIŠĆE
|
1
|
1
|
|
4
|
|
1
|
|
|
|
6. GROŽNJAN
|
|
1
|
|
2
|
|
|
|
|
|
7. KANFANAR
|
1
|
2
|
|
3
|
|
|
|
|
|
8. KAROJBA
|
1
|
1
|
|
1
|
|
|
|
|
|
9. KAŠTELIR- LABINCI
|
1
|
1
|
|
2
|
|
|
|
|
|
12. LIŽNJAN
|
2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
14. MARČANA
|
7
|
1
|
|
1
|
|
|
1
|
|
|
15. MEDULIN
|
2
|
1
|
2
|
|
1
|
|
|
|
|
16. MOTOVUN
|
|
1
|
|
1
|
|
|
|
|
|
17. OPRTALJ
|
2
|
|
|
|
|
|
|
|
|
18. PIĆAN
|
1
|
1
|
|
2
|
|
|
|
|
|
19. RAŠA
|
2
|
3
|
|
1
|
|
2
|
1
|
1
|
|
20. SV. NEDELJA
|
5
|
1
|
|
3
|
|
|
|
|
|
21. SV. LOVREČ
|
1
|
|
|
1
|
|
|
|
|
|
22. SVETI PETAR U ŠUMI
|
1
|
1
|
|
2
|
|
|
1
|
|
|
23. SVETVINČENAT
|
2
|
2
|
|
3
|
|
|
|
|
|
24. TINJAN
|
3
|
1
|
|
3
|
|
|
|
|
|
25. VIŠNJAN
|
1
|
|
|
2
|
|
|
|
|
|
26. VIŽINADA
|
1
|
1
|
|
1
|
|
|
|
|
|
27. VODNJAN + FAŽANA
|
4
|
1
|
|
2
|
|
|
|
|
|
28. VRSAR
|
2
|
|
|
1
|
1
|
|
1
|
|
|
29. ŽMINJ
|
3
|
4
|
|
1
|
|
|
|
|
|
Do'stlaringiz bilan baham: |