Prirodni sustavi

Obilježja područja naselja
Opća obilježja
Građevinska područja (građevinska područja naselja, zona turističke izgradnje, zona izgradnje industrijskih objekata i objekata male privrede, te zona izgradnje poljoprivredno-stočarskih kompleksa) utvrđena su na razini postojećih prostornih planova (bivših) općina, kao sastavni dio dokumentacije planova, u mjerilima 1:5000, 1:2880, 1:2000 i drugim katastarskim mjerilima. Izuzetak čine područja Buzeštine, za koje su građevinska područja određena posebnom odlukom o građevinskim područjima, a koja je silom Zakona postala sastavni dio prostornog plana 1998.g.

Građevinska su područja utvrđivana kao područja rezervirana za kompleksnu izgradnju naselja i drugih gospodarskih objekata, još temeljem zakona iz 1980.g, dok je van građevinskih područja ostavljana mogućnost izgradnje individualnih poljoprivrednih objekata, objekata športa i rekreacije, prometnih i infrastrukturnih objekata, zdravstvenih objekata te objekata posebne namjene (objekti za potrebe obrane, eksploatacije mineralnih sirovina, energetski objekti i sl.)

Oblik i veličina građevinskih područja direktni su produkt procesa urbanizacije, koji na području Istarske županije pokazuje izrazite razlike između priobalja i prostora unutarnje Istre; postojanje povijesnih naselja uz zapadnu obalu Istre uvjetovao je snažne procese litoralizacije i urbanizacije od antičkih vremena nadalje, a izraziti su razvojni periodi zabilježeni u periodima 1850. – 1914., te 1954. - 1991.
O osobitostima područja naselja Istarske županije mogu se iznijeti slijedeće konstatacije:

• 
  Istarski se prostor u smislu morfologije naselja može temeljno podijeliti na područja "Bijele Istre" (pretežito Ćićarije), "Sive Istre" (pretežito područja fliša), prostor vapnenačkog ravnjaka unutarnje Istre, Priobalje južne Istre te Priobalje sjeverozapadne Istre.
  
• 
  Naselja u gore navedenim cjelinama pokazuju znatne razlike u morfološkom i tipološkom smislu, a najjače su razlike izražene između prostora priobalja priobalje južne Istre (relativno velika ruralna i urbana naselja sa znatnim arealom korištenja, te vrlo malim izdvojenim cjelinama - stancijama) i prostora "Sive Istre" i “Bijele Istre” s velikim brojem izdvojenih cjelina - zaselaka, te vrlo malim brojem većih urbanih i ruralnih naselja).
  
• 
  Izgrađenost i bruto gustoća stanovanja znatno variraju od područja do područja; vrlo su različiti i produkti urbane transformacije ruralnih područja; funkcionalna opremljenost naselja ne prati rast izgrađenosti područja te se može generalno utvrditi da su naselja vrlo niskog stupnja funkcionalne opremljenosti, posebno objektima društvene infrastrukture (škole, predškolske ustanove, zdravstvene ustanove, pošte, drugi javni uredi).
  
• 
  Naselja urbanog i poluurbanog karaktera pokazuju istovremeno porast područja izgradnje i snažno izraženu transformaciju rubnih ruralnih prostora (satelita), dok se isto tako može zaključiti da su ostala ruralna područja transformirana u skladu s razvojno-gospodarskim obilježjima većih gravitacijskih centara (industrijski orijentirana Labinština pokazuje izrazitije transformacije ruralnih naselja u rubnom području gravitacije od npr. Bujštine i Poreštine).
  
• 
  Izrazito ruralna područja i naselja nalazimo samo u vrlo izoliranim dijelovima Istre (Gornja Bujština, Ćićarija, sjeverni dio Pazinštine, šire područje općina Pićan i Gračišće, jugoistočni dio Labinštine) te je nužno uspostaviti vezu između prometne povezanosti područja, radnih migracijskih procesa i sociodemografskih procesa koji uzrokuju tranformacije u rubnim dijelovima gravitacije većih naselja.
  
• 
  Područje Istarske županije je, u cjelini gledano, izrazito antropogenizirano (cca 70% područja Istarske županije pokriveno je antropogenim modelima korištenja), a znatnim je dijelom i urbanizirano - više od 50% površine predstavljaju područja uz naselja s transformiranim ruralnim karakteristikama. Potrebno je, međutim, naglasiti i činjenicu da razina urbanih tranformacija u ruralnim sredinama ne pokazuje u punom mjeri razinu sociodemografskih transformacija uzrokovanih urbanizacijom, koje su još izrazitije.
  

U Istarskoj županiji metodom CORINE LAND USE (1997.-1998.) utvrđena su (kartirana) 464 izdvojena (kompaktna) područja naselja većih od 4 ha površine, ukupne površine 6638 ha.

Osnovama korištenja prostora područja bivših općina u Istarskoj županiji (1995.-1996.) procijenjena je postojeća površina pod naseljima (bez izdvojenih većih zona industrije, turizma i drugih kompleksa) u površini od 7593 ha. Razlika između dvaju podataka proizlazi iz razlike u metodološkom pristupu obrade podataka, a što je rezultiralo izostankom kartiranja cca 250 manjih građevinskih cjelina s cca 955 ha površine.

Kako je, međutim, utvrđeno da cca 91% stanovništva Istarske županije živi u naseljima većim od 100 stanovnika, iz toga slijedi da je postojeća prosječna bruto gustoća naseljenosti građevinskih područja u naseljima većim od 100 stanovnika cca 28 stanovnika/ha, a u naseljima manjim od 100 stanovnika cca 19 stanovnika/ha.

Daljnja važna osobitost Istarske županije je izuzetno veliki broj izdvojenih građevnih cjelina; u odnosu na 648 statističkih naselja, izdvojenih je dijelova naselja čak 2422.

Najveći dio njih, više od 1700, manje je izgrađene površine od 1 ha (prosječno 0,5 - 0,8 ha), a gustoća naseljenosti u njima pada ispod 10 stanovnika/ha.

U slijedećem tabelarnom prikazu daju se osnovni parametri naseobinske strukture po područjima gradova/općina u Istarskoj županiji:

Tablica 16 Prikaz parametara naseobinske strukture Istarske županije po Gradovima/Općinama

Grad/Općina		Parametri
		Broj stanovnika 1991.g.	Statističkih naselja	Izdvojenih dijelova naselja	Izgrađeni dio naselja (ha)
1	Buje	5502	24	111	237,0
2	Buzet	6223	70	260	503,0
3	Labin	13144	17	69	275,0
4	Novigrad	3270	5	32	131,0
5	Pazin	9369	18	179	192,0
6	Poreč	14633	64	96	574,0
7	Pula	62378	1	4	1.325,0
8	Rovinj	13559	2	40	322,0
9	Umag	12348	23	120	535,0
10	Bale	1064	3	8	59,0
11	Barban	2625	30	71	231,0
12	Brtonigla	1398	5	31	71,0
13	Cerovlje	1815	15	132	110,0
14	Fažana	2716	1	2	80,0
15	Gračišće	1456	7	101	85,0
16	Grožnjan	773	10	101	89,0
17	Kanfanar	1574	21	22	85,0
18	Karojba	1470	4	32	84,0
19	Kaštelir-Labinci	1296	15	17	71,0
20	Kršan	3424	23	96	102,0
21	Lanišće	621	14	16	79,0
22	Ližnjan	2371	5	11	152,0
23	Lupoglav	979	9	82	68,0
24	Marčana	3729	21	68	254,0
25	Medulin	3407	4	8	219,0
26	Motovun	1098	4	52	62,0
27	Oprtalj	1181	16	92	110,0
28	Pićan	2133	10	93	96,0
29	Raša	4124	22	56	152,0
30	Sv. Lovreč	1362	31	33	88,0
31	Sv. Nedelja	3158	20	54	114,0
32	Sv. Petar u šumi	999	1	22	25,0
33	Svetvinčenat	2204	19	46	147,0
34	Tinjan	1820	8	63	85,0
Grad/Općina		Parametri
		Broj stanovnika 1991.g.	Statističkih naselja	Izdvojenih dijelova naselja	Izgrađeni dio naselja (ha)
35	Višnjan	2252	46	55	165,0
37	Vižinada	1150	27	42	75,0
38	Vodnjan	5538	4	27	215,0
39	Vrsar	2295	2	4	115,0
40	Žminj	3888	33	113	211,0
UKUPNO		204346	648	2422	7593

Pojedinačna obilježja većih prostornih cjelina

Područje "Bijele Istre"
Naselja su koncentrirana, nepravilne matrice, gotovo uvijek smještena na prisojnim zaštićenim, dakle klimatski povoljnim položajima. Često, nekoliko stambenih i gospodarskih objekata okružuje zatvoreno gospodarsko dvorište oblikujući tako realtivno siguran zatvoreni sklop zgrada. Takav način izgradnje nalazimo i u drugim dijelovima Istre, osobito na prostoru vapnenačkog ravnjaka.

Krajolik masiva Ćićarije izrazito je svojstvenih obilježja. Malobrojna obrađena polja u zavalama okružena su stjenovitim visovima masiva Ćićarije što su pokriveni, većim dijelom pašnjacima u nižim, i škrtijom vegetacijom obraslim goletima u višim predjelima. Veliki dio prostora prekriven je bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

Opća obilježja krajolika su cjelovite, nerastočene, velike plohe biljnog pokrova s rijetkim naseljima jasno određenog perimetra izgradnje u podnožjima padina. Strme litice bijelih vapnenačkih stijena, svojstvenost su krajolika temeljem čega je i dobio naziv "Bijela Istra".

Malobrojna, jasno određena naselja svojim izgledom i oblikovanjem u potpunom su suglasju s jasnim i čistim plohama i volumenima masiva Ćićarije.

Tipična su naselja: Semić, Brgudac, Podgaće, Prapoće, Lanišće, Rašpor, Trstenik, Brest pod Učkom, Brest.
Područje "Sive Istre"
Siva Istra, flišna Istra, svoj naziv zahvaljuje sivim plohama flišnih naslaga što se često naziru u krajoliku.

Morfologija terena, koja je rezultat spiranja mekanih naslaga između čvrstih vapnenačkih stijena, u skladu je s naseobinskim strukturama što su se štiteći sebe i plodno tlo smjestile u pravilu na vrhovima uščuvanih uzvisina, pruža promatraču svosjtvenu sliku istarskih "akropolskih" naselja.

To su prostori pretežito središnjeg i sjevernog dijela Istarske županije, prostori oko akumulacije Butoniga, kao i prostori oko polja Čepić i Boljunskog polja, te uz korita bujičnih potoka (Grdoselskog, Gologoričkog, Karbune, Pračane i drugih) i kanjon rijeke Mirne.

To su naselja na vrhovima brežuljaka, čije nam se slike javljaju u podsvijesti kao pojam Istre i istarskog krajolika.

Naselja su u pravilu organičnih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i silueta koje poštuju mjerilo ambijenta. Radi se u pravilu o urbanim i ruralnim naseljima male veličine, gusto zbijenih sklopova s malim površinama obradivog zemljišta unutar samih naselja.

Sve su to naselja više ili manje zahvaćena procesom sekundarne urbanizacije, kao uostalom većina naselja u Istarskoj županiji. To su naselja u utjecajnim zonama većih gradskih centara ili u najmanju ruku privlačna naselja za povremeno stanovanje ili odmor, osobito ako su na za to pogodnim mjestima.

Tipična urbana i poluurbana naselja su: , Buzet, Labin, Roč, Oprtalj, Grožnjan, Motovun, Gračišće, Pićan, Plomin, Hum, Lindar, Gologorica, Sv.Petar u šumi.
Tipična ruralna naselja su: Zrenj, Momjan, Vrh, Račice, Draguć, Grdoselo, Kašćerga, Boljun, Završje.
Prostor vapnenačkog ravnjaka
Unutarnji dio prostora istarskog vapnenačkog ravnjaka izdvojio se kao osebujna fizionomska-morfološka jedinica. U cjelini se prostire između Buja, Pazina i Medulina.

Za ovaj njegov dio možemo slikovito kazati da u Istarskoj županiji predstavlja "međuprostor", prostor između pazinske, labinske i primorskih urbanih aglomeracija.

Ističe se, u odnosu na krajolike drugih fizionomski svojstvenih prostornih cjelina, izrazito blago valovitom morfologijom reljefa, sebi svojstvenom matricom naselja, koja je u tragovima tradicijskog dijela koncentrirana, a u novijem dijelu izgradnje disperzna. Cijeli je prostor pokriven nakupinama zemlje crvenice temeljem kojih se fizionomski izdvojio kao "Crvena Istra". Krajolik predstavlja mozaik degradiranih šuma, livada, kamenjara i poljodjelskih površina tipičnih za sredozemnu regiju, prošaran rasutim naseljima. Poradi svog blagog reljefa nije upečatljivih slikovnih vizura, kao što su to drugi prostori u Istarskoj županiji. Ipak, na prijelazu višeg dijela ravnjaka u priobalnu Istru, na čvrstim vapnenačkim stijenama, oblikovala se niska naselja na vrhovima brežuljaka, potpuno gradskih i "akropolskih" obilježja kao što su Buje, Vižinada, Višnjan, Lovreč, Bale i Vodnjan. Obodno i duž prometnice koja ga siječe (Kanfanar - Žminj - Pazin) prostor je izložen relativno najsnažnijim utjecajima sekundarne urbanizacije iz glavnih pokretača tih utjecaja Pule, Pazina, Poreča i Labina, sa sekundarnim utjecajem Žminja, koji se smjestio približno u sredini.

U relativno izoliranom, pretežito ruralnom prostoru postoje procesi koji rastaču tradicionalne strukture i mijenjaju izgled krajolika. Budući da one nisu tako osebujne kao drugdje u Istri, tim je veća opasnost da se ugroze novijom neprepoznatljivom izgradnjom univerzalnih oblikovnih osobina.

Tipična poluurbana i ruralna naselja su: Orihi, Katarina, Milotski breg, Kringa, Filipana, Petehi, Žminj, Mali Golji.
Priobalje južne Istre
Odnos prema obali svojstven je naseljima južne Istre i to obilježje ovaj prostor čini drugačijim od sjeverozapadne Istre. Osim Fažane i Pule, ne ulazeći u povijesne razloge, naselja su se smjestila podalje od obale, a tek ih razvoj turističke komponente gospodarstva približava njoj. Nema izvornih, tipičnih obalnih mjesta svojstvenih za sjeverozapadno priobalje, te primorska i dalmatinska mjesta. Nema lučica, morskog lica naselja niti svojstvenih riva.

Nadalje, snažan utjecaj primarne i sekundarne urbanizacije što zrači iz Pule i Labina ovaj prostor također čini uočljivo drugačijim od drugih dijelova Istarske županije. Tek neka naselja koja su smještena sjeveroistočno iskazuju neznatno manju podložnost ovim utjecajima. Ostala naselja kraja, kako ona bliže obali, tako i ona što su smještena razmjerno dalje od obale utopila su se u utjecajnom području Pule i Labina.

Kako je prometni sustav dobro razvijen, a prostor nevelik, to utjecaji primarne i sekundarne urbanizacije zahvaćaju razmjerno veliki prostor Istarske županije, oblikujući urbano-ruralni, a podalje od Pule i Labina ruralno-urbani prostor kojega karakterizira nešto više ruralnih obilježja u izgledu krajolika i pripadajućih naselja.

Nije u potpunosti moguće odrediti fizički prostor rasprostiranja urbanog utjecaja Pule, a gdje započinje suburbana okolica. Štinjan, Fažana, Premantura, Medulin, Peroj, Šišan, Ližnjan, Loborika, Galižana gotovo su se stopila s Pulom, ako ne fizički, onda po društvenim obilježjima. Pronaći obilježja ruralnosti u ovom prostoru moguće je samo u razmjerno zabačenim i izoliranim prostorima podalje glavnih puteva što zrače iz Pule.

Isto se, iako u manjoj mjeri, može reći za okolicu Labina; Marceljani, Presika, Kapelica, Vinež, Strmac te Rabac i Raša čine lagano diskontinuirani prostor aglomeracije Labina.

Tipično ruralna naselja su: Skitača, Krnica, Mutvoran, Kavran, Breg, Brovinje.

Priobalje sjeverozapadne Istre
Oblikovanje jakih žarišta primarne i sekundarne urbanizacije: Poreča i grupe naselja Umag - Buje - Novigrad, te skoro potpuna zauzetost obale od Vrsara do Savudrije, brojna tradicijska i nova naselja na obali i pri obali, snažna prisutnost obilježja turističke izgradnje u izgledu krajolika, te gubitak obilježja ruralnosti u bližem urbano-ruralnom, danas pretežno rezidencijalnom i udaljenijem ruralno-urbanom prostoru, koji se još zadržao na izoliranim pozicijama, temeljna su obilježja obalnog i priobalnog prostora ovog dijela Istarske županije.

Dobar geoprometni položaj prostora, blizina emitivnih turističkih regija, utjecali su na orijentaciju ovog prostora skoro u potpunosti na turističko gospodarstvo. U ovom kontekstu, ali odvojen Limskim kanalom, smješten je i grad Rovinj.

Cesta od Buja preko Vižinade i Baderne za Pulu približno definira granicu ovog prostora prema unutrašnjosti Istre. Dobra cestovna mreža, kao uostalom u skoro cijeloj Istri, omogućila je snažnu sekundarnu urbanizaciju i udaljenijih prostora od obale, te otvaranje donedavno izoliranih ruralnih zona, pa o ruralnim naseljima možemo govoriti tek od slučaja do slučaja u razmjerno zabačenim područjima smještenim između prometnica.

Dolina rijeke Mirne i Limski kanal dijele ovo područje u tri izdvojene aglomeracije, unutar kojih su konurbacijski procesi uzduž obale te po glavnim transverzalnim prometnicama vrlo uznapredovali.

Navedeni procesi oblikovali su novi svojstveni izgled kako brojnih, nekad ruralnih naselja tako i ovoga pretežito ravničarskog krajolika.
Tipična ruralna i poluurbana naselja: Lovrečica, Dajla, Brtonigla, Kosinožići, Antonci, Marasi, Tar, Kaštelir.