Prirodni sustavi


Arhitektonsko-građevni kamen



Download 1,55 Mb.
bet9/13
Sana22.06.2017
Hajmi1,55 Mb.
#11611
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   13
Arhitektonsko-građevni kamen

AGK se eksploatira u okviru gornjojurskih, donjo- i gornjokrednih, te eocenskih naslaga.

Pedesetih i šesdesetih godina postojalo je više poduzeća u Istri, koja su se bavila eksploatacijom kamena. Danas se eksploatacijom i preradom kamena ozbiljnije bavi samo tvrtka “Kamen” iz Pazina, s aktivnih 12 kamenoloma.

Gornjojurska ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, stratigrafski su najstarija. Iz njih se vadi kamen poznat pod imenom “Kirmenjak” (Orsera). Kamen se nalazi u zoni, koja se pruža od Poreča, preko Vrsara, Valkarina, Gradine, Kloštra do Rovinja.


Debljina vapnenaca u ležištu Kirmenjak iznosi 85 m, zatim u Staroj kavi u Limu 50 m, u Mondolaku 63 m, Zlatnom ratu 32 m. Produktivna serija vapnenaca nije posve homogena, pa se mogu izdvojiti tri horizonta. Vapnenci uglavnom imaju porculanski izgled, boju bijelu, žućkastobijelu ili žućkastu, a mjestimično je zastupljena i boja u različitim tonovima od zelenih do plavih, po kojima se razlikuju četiri tipa vapnenaca. Struktura im je mikritna.Vapnenac tipa Kirmenjak upotrebljiv je za oblaganje vertikalnih i vodoravnih unutrašnjih i vanjskih površina.

Donjokredna ležišta arhitektonsko-građevnog kamena eksploatirana su na lokalitetu Fantazija (istočno od Rovinja). Danas je taj kamenolom zaštićen kao geološki spomenik prirode. Donjokrednoj starosti pripada i “Istarski žuti” (Giallo d Istria) kamen, koji se eksploatira iz kamenoloma Kanfanar i Selina, a veći broj kamenoloma je napušten. Debljina vapnenaca je različita, u Kanfanaru iznosi 16 m, a u Selinama i Brijunima od 6 - 12 m. Sedimentološke značajke ovih masivnih vapnenaca su iste za cijeli pojas u kojem su utvrđeni, od Lakovića, Selina, Limske drage, Kanfanara, Bala do Velog Brijuna. Osnovno im je obilježje izmjena dva tipa vapnenca mudstone-a i onkolita.

Kanfanar je naš najveći kamenolom arhitektonsko-građevnog kamena, s proizvodnjom od 10.000 – 12.000 m3 godišnje, pa se svrstava u sam vrh svjetske industrije kamena.

Po svojim fizičko-mehaničkim svojstvima “Istarski žuti” upotrebljava se za oblaganje vanjskih i unutrašnjih površina.

Iz gornjokrednih ležišta kamena eksploatira se kamen poznat pod imenom “Statutario”, “Unito” i “Fiorito”. Po svojim svojstvima slični su grupi donjokrednih ležišta. Za ova ležišta vezan je i najstariji kamenolom Vinkuran, zatim kamenolom Sv. Lucija, Grožnjan-Kornerija i Valtura.

Danas su aktivna četiri kamenoloma, i to Vinkuran (s debljinom eksploatacijskog sloja 17-19 m), Sv. Lucija (debljina vapnenca oko 2,3 m), Grožnjan-Kornerija (debljina vapnenca oko 10 m) i Valtura..

Eocenska ležišta arhitektonsko-građevnog kamena bila su poznata po vrstama kamena zvanog “Istranka”, u blizini Lupoglava, iz kojeg se vadio tamnosmeđi numulitni vapnenac, izuzetno dekorativan. Zatim, Gračišće gdje su eksploatirane breče, poznate kao “Granitello”-Gračišće.

U kamenolomu “Pazin” eksploatirane su breče komercijalnog naziva “Mandorlato”. U kamenolomima, u blizini Triveža također su eksploatirane numulitne breče, a u kamenolomu “Sorbar” (Marušići) eksploatirani su vapneni konglomerati. Spominju se i kamenolomi Podpićan, Zriniščak i dr. Danas su gotovo svi kamenolomi iz ove skupine napušteni.



Tehnički građevni kamen

U razdoblju doger-paleogen taložili su se karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti), koje pretstavljaju dobru sirovinu, upotrebljivu u graditeljstvu.

Brojni su aktivni i napušteni kamenolomi tehničko-građevnog kamena. Danas postoji oko 30 kamenoloma kojima su izdana rješenja za bavljenje eksploatacijom a za neke eksploatacije rješenja su u tijeku. Tehničko građevni kamen u području Istre eksploatira se iz gotovo cjelokupnog vertikalnog slijeda karbonatnih naslaga, s naglaskom na kredne i eocenske vapnence.
Kvarcne naslage
Kvarcne naslage Istre rasprostranjene su u dva područja. U prvom se pružaju sjeverno od Pule, preko Vodnjana, Žminja do Tinjana u Limskoj dragi, a u drugom, pružaju se u dva kraka od Sv. Ivana kod Oprtlja, prema sjeverozapadu; južni krak do Buja, a sjeverni do Savudrije.

Kvarcni sedimenti u Istri javljaju se u tri nivoa-sloja različite debljine, unutar platmorfskih vapnenaca gornjeg alba.

Prvi kvarcni sloj prostire se od Pule do Tinjana, a u sjevernom dijelu Istre utvrđen je u predjelu Brankovića. Kvarcne naslage vezane su za sloj laminiranog vapnenca debljine jednog metra. Kvarcna supstanca unutar spomenutog sloja, debljine je od 50 do 80 cm. Struktura kvarcne mase je kristalinična, pri čemu su zapažena idiomorfna, hipidiomorfna i alotriomorfna zrna kvarca, te agregati u vidu rozeta i lepeza. Kvarcni sedimenti se javljaju u obliku “kvarcnog pješčenjaka”.

Drugi kvarcni sloj se također može pratiti od Pule do Tinjana, a u području antiklinale Savudrija- Buje-Buzet, od Martinčića do Kremenja. Debljina mu varira od 1 do 6 m. Kvarcni sloj se sastoji od oko 65% “kvarcnog pješčenjaka”, dok je preostali nevezani dio fragmentirani kvarcni pijesak. Kvarcne stijene se sastoje od kristalastih agregata kvarca, mjestimično kalcedona i promjenjive količine kalcita. U kvarcnim pijescima nije opaženo prisustvo kalcita, a rjeđe se javlja i kalcedon.

Treći kvarcni sloj pruža se na istom potezu kao i prijašnji. debljina mu iznosi oko 1m. Pojavljuje se uglavnom kao šupljikavi kvarcni pješčenjak. Strukturno je to kristalasti agregat kvarca. Geneza kvarcnih naslaga nije jednoznačno određena, a većina istraživača je veže za vulkansku aktivnost.

Eksploatacija ove sirovine datira još od Rimljana, a upotrebljavana je za izradu stakla, u higijenske svrhe i sl.

Poslije Prvog sv. rata proizvodnja se povećava, dostižući 250 t, i to zahvaljujući veoma dobroj kvaliteti (sadržaj SiO2 iznosio je 99,5%). Poslije Drugog sv. rata eksploataciju nastavljaju “Istarski rudnici i nemetali” iz Pule. Otvaraju se nove jame i utvrđuju rudne rezerve. Tako primjerice u rudniku “Pinezići” rezerve su procjenjene na 350.000 t (bilančne) i oko 260.000 t Eksploatacijske. Prosječna debljina kvarcnog sloja u tom kopu iznosi 2,78 m, a sadržaj SiO2 od 52% do 99%. U rudniku Butkovići rezerve su procjenjene na oko 318.987 t kvarcnog pijeska, a prosječni sadržaj SiO2 iznosi oko 84%, pri čemu debljina kvarcnog sloja varira od 1,93 - 2,03 m.

U zoni Pula-Laborika-Butkovići-Svetvincent, dužine oko 26 km i širine oko 200 m, debljina sloja od 3 m sadrži 20% kvarcnog pijeska i 80% kvarcnog pješčenjaka. Geološke rezerve procjenjene su na 37.315.200 tona.

U okviru eksploatacijskih polja Loborika, Pinezići Šaulaga utvrđeno je ukupno 2.910.000 t bilančnih i 3.465.000 t izvanbilančnih rezervi kvarcnih naslaga. Tijekom 1996. godine proizvodnja je iznosila 25.876 t. Obzirom na predočene rezerve, ova se sirovina može eksploatirati još dugi niz godina. Budući da se eksploatacija izvodi najčešće jamskim radovima, potrebno je za predjele iznad jamskih radova načiniti takve prostorne planove s kojima neće biti ugrožena sigurnost mogućih planiranih objekata, kao ni jamska eksploatacija.

Ta mineralna sirovina se upotrebljava u staklarskoj, kemijskoj, građevinskoj i elektronskoj industriji.


Sirovine za proizvodnju cementa i vapna
U istarskom području za proizvodnju cementa koriste se slijedeće sirovine: lapor, vapnenac, les, boksiti i terra rossa. Lapor, vapnenac i les su osnovne sirovine, dok se boksit upotrebljava u proizvodnji cementa kao korektiv pri procesu predhomogeniziranja. Terra rossa se upotrebljava pri proizvodnji cementa, a kao sirovina za proizvodnju vapna koristi se vapnenac. Eocenska geodinamska zbivanja uvjetovala su takve okoliše, u okviru kojih su taloženi lapori ponegdje znatnih debljina i rasprostranjenosti. Danas se za potrebe proizvodnje cementa lapor eksploatira zajedno s vapnencem u okviru ekspl. polja “Koromačno”. Bilančne rezerve iznose 51.615.000 t, a eksploatacijske 51.341.000 t.

Prema predočenim rezervama, a po rekonstrukciji tvornice i proiizvodnji mineralne sirovine za proizvodnju cementa u iznosu od 800.000 t/god., računa se na vijek rada tvornice dulji od 60 godina, odnosno do 2050. godine.

Obzirom da su utvrđene rezerve, u okviru ekspl. polja “Koromačno” dovoljne za rad tvornice šezdesetak godina, rezerve lapora u Pazinskom, Labinskom i Plominskom bazenu, te na Učki i dijelom Ćićariji, mogu se smatrati neiscrpnim. Za odabir najpovoljnijeg istražnog prostora, zatim eksploatacijskog polja, potrebno je provesti namjenska geološka istraživanja, istražno bušenje i određivanje kvalitete lapora. Potencijalni lokalitet bi trebalo razmotriti i s aspekata prostornog planiranja, zaštite okoliša i strategije razvoja regije.

Vapnenac se kao sirovina za proizvodnju cementa u Istri eksploatira na polju “Koromačno” i “Kravlji rt” kod Umaga. Ishođeno je rješenje za proizvodnju cementa-vapnenca u istražnom prostoru “Rakalj”. Vapnenac s tog lokaliteta se namjerava koristiti u proizvodnji aluminatnog cementa. Bilančne rezerve vapnenca na lokalitetu “Kravlji rt” iznose 5.623.900 t, a eksploatacijske 5.061.500 t. Spomenute rezerve dostatne su za proizvodnju cementa 18,5 godina.

Les se upotrebljava u proizvodnji, a eksploatira se na eksploatacijskom polju “Savudrija”. Les je kvartarne starosti i vjerojatno eolskog porijekla. Na lokalitetu Savudrija debljina lesnih naslaga varira od 1 do 9 m. Bilančne rezerve lesa iznose 1.704.300 t, a eksploatacijske 1.619.100 t, što je dovoljno za rad tvornice narednih 23 godine. Osim Savudrije lesne naslage se nalaze u predjelu Premanture i Marlere kod Pule.

Vapnenac za proizvodnju vapna eksploatira se u Istri jedino na lokalitetu “Most Raša”. Godišnja proizvodnja kamenoloma iznosi do 30.000 m3 vapnenca. Eksploatacijske rezerve iznose 3.219.518 m3. Uz navedeni intenzitet eksploatacije rezerve su dovoljne za narednih stotinjak godina.


Vapnenac, kvarcit i kreda
Prema rudarskom zakonu vapnenac, kalcit i kreda su sirovine za industrijsku preradu. Eksploatiraju se na eksploatacijskom polju “Pećine” i ekspl. polju “Marlera”

Naslage koje se eksploatiraju u okviru ekspl. polja “Pećine” su rudistni vapnenci mlađe cenomanske starosti, a sirovina se vadi kao kalcit. Na lokalitetu “Marlera” nalazi se senonski vapnenac i kreda, koji se trošenjem raspadaju u tzv. karbonatno brašno, koje se upotrebljava u kemijskoj industriji i preradi nemetala.


Gline
Gline su uglavnom aluvijalne taložine kvartarne starosti. Nalaze se u dolinama rijeka i većih potoka (Mirne, Raše, Pazinčice i dr.). U Istri su eksploatirane opekarske ili ciglarske gline, zatim gline za izradu portland cementa, kao i keramičke gline.

Poznata su napuštena gliništa opekarske gline Cerovlje i Borut u dolini Fojbe, kao i glinište južno od Nove Vasi u dolini Mirne. Aktualno ležište “Rakov Potok” (istražni prostor “Vale” u blizini Cerovlja je glinište aluvijalnog porijekla. Osim spomenutih utvrđeni su lokaliteti glina Seget i Spinel (kod Umaga), Monte (kod Savudrije), Nova Vas (kod Novigrada) te Sjenokoša i Turnina (kod Rovinja). U okolici Pule utvrđene su željezovite gline, neogensko-pleistocenske starosti na lokalitetima Šikići, Pomer, Bonaša, Padulj i Veruda. Upotrebljavaju se za proizvodnju portland cementa. Gline su pretežno sačuvane u vrtačama, pa im debljina može iznositi 10 do 17 m.



Crvenica (Terra rossa)
Tla crvene boje u području Dinarida zovu se crvena tla, ili zemlja crvenica (terra rossa). Crvena boja im potječe od peptizacije amorfnih željeznih hidroksida, pri čemu se formiraju kristalići getita i hematita u gustoj osnovi tla. Crvenica se formira na čistim i čvrstim karstificiranim vapnencima i dolomitima, pri čemu je solum nekarbonatan

Postanak zemlje crvenice nije jednoznačno utvrđen. Međutim, većina istraživača se slaže da su egzogeni faktori imali značajnu ulogu pri njenom stvaranju. Prema nekima, zemlja crvenica potječe od netopivog ostatka različitih krednih vapnenaca, eocenskih naslaga i eolskog materijala. To bi bila poligenetska tvorevina, koja spada u gline i siltozne gline, a manjim dijelom u siltozno glinovite ilovine. Kemijski sastav je (približno): SiO2=41-53%, Al2O3=18-27%, Fe2O3=8-12%.

Zemlja crvenica prekriva relativno velike površine, a najbolje je očuvana u depresivnim formama (uvale, vrtače i sl.), većim dijelom se obrađuje, što bi trebalo stimulirati kroz razvojne programe.
Fosfati
Pojave fosfata spominju se kod Gornje Piće i Gamboca nedaleko od Buja. Fosforit se nalazi između krednih i eocenskih naslaga, a sadržaj P2O5 iznosi 39,28%.

Isto tako i ilovače u pećini Romualdo, južne padine Limskog kanala, sadrže P2O5 oko 7,46%. Te nalaze treba tretirati kao mineralne pojave.


Ugljen
Rudarenje u Istri na ugljen počelo je već prije više od 200 godina (1785.godine).

Naslage ugljena vezane su za Liburnijske slojeve (paleocen), nastale u najnižim dijelovima paleoreljefa u brakičnom i slatkovodnom ambijentu. Ugljen je nastao humifikacijom i karbonizacijom uglavnom paprati, te mnogih vodenih biljaka, kao i plitkomorskih algi.

Eksploatabilne ugljene naslage nalaze se u Labinskom i Plominskom bazenu, te sjeverno prema Pićanu i Tupljaku. Stratigrafski i rudarski podinu im čine kredne naslage, a krovinu gornji dijelovi liburnijskih naslaga.

Debljina slojeva ugljena u Labinskom bazenu kreće se od nekoliko cm do 3,5 m. Utvrđeno je 40 debljih slojeva, od kojih je bilo 10 produktivnih, razvrstanih u tri grupe: podinsku, krovinsku i srednju. Produktivni slojevi su tektonski poremećeni, spuštaju se na dubinu od -400 m (Raša) te -500 m (Plomin), dok su ugljeni slojevi u Pićanu-Tuplaku pravilniji i na manjoj su dubini. Obzirom na stupanj karbonizacije ovaj ugljen ima svojstva kamenog ugljena.


Kemijske analize ugljena pokazale su slijedeće rezultate: otpada na pepeo 4-16%, sumpora 11,2%; u pepelu su utvrđeni SiO2, Al2O3, Fe2O3, Cao, MgO, Ti, Mn i Cr. Kalorična vrijednost ugljena je 6.500 – 7.000 kcal, ili 25 - 30x103 KJ/kg. Najveći sadržaj urana utvrđen je u podinskim dijelovima “krednog” sloja, a radioaktivnost progresivno opada prema naviše. Od 1785. godine, kada je započelo otkopavanje ugljena, proizvodnja je u prvih nekoliko desetljeća iznosila 560 t/god., a tijekom prve polovice 19. st. dosegla je 4900 t/god. Maksimalna proizvodnja je bila 1942. godine 1.157.000 t. Nakon drugog svjetskog rata maksimalna proizvodnja je bila 1959. godine, kada je iznosila 860.100 t.Do sada su zatvorene jame Raša, Labin, Pićan, Ripenda i Tupljak.
Plin
Od 1970. godine, kada je započelo bušenje Jadranskog podmorja, do 1990. godine, izrađena je 101 istražna bušotina i napravljeno 75.000 km seizmičkih profila, odnosno 137 istražnih bušotina do početka 1997. godine. Pri tome su jedini pozitivni nalazi utvrđena plinska polja u tercijarnim i kvartarnim naslagama podmorja sjevernog Jadrana. Najprije je pronađeno plinsko polje “Ivana”, a potom “Ika” i “Ana-Maria”, te veći broj manjih satelitskih polja: “”Ida”, “Irina” i “Ksenija”, s ukupnim rezervama više od 109 m3 plina.

Navedena ležišta se nalaze na malim dubinama, od 500 do 1.000 m, rijetko dublje. Plin je akumuliran u različitimnaslagama tercijarne starosti, a moguće i u kredno-jurskim vapnencima.

Akumulacija plina nalazi se u kolektorima male debljine i velike rasprostranjenosti, što otežava okonturiranje ležišta, poskupljuje razradu i dovodi u pitanje ekonomičnost proizvodnje.

Godine 1996. potpisan je ugovor između INA d.d. i AGIP-a S.p.A. o zajedničkoj razradi i uvođenju u proizvodnju plinskih ležišta u hrvatskom dijelu sjevernog Jadrana. Kapitalna ulaganja su planirana na 320 milijuna dolara.


Bituminozne naslage
Naslage koje pripadaju facijesu pločastih, laminiranih i tankopločastih vapnenaca, u području sela Trli, jugoistočno od Sv.Vinčenta, sadrže znatne količine bitumena.

Pojave asfalta u području Raškog kanala kod Puntere, Rebića i Krnice ispunjavaju pukotine, odnosno nalaze se kao vezivo u tektonskim brečama. Na lokalitetu Rebići pukotinska zona s bitumenom široka je 55 m, a slična se pojava nalazi na lokalitetu Sv. Stjepan zapadno od Buzeta. Prema našem mišljenju bitumenozne naslage treba tretirati kao pojave i bez većeg značenja za moguću eksploataciju.




1.1.2.3. STANOVNIŠTVO I NASELJA

1.1.2.3.1. STANOVNIŠTVO

Istarska županija obuhvaća 2.820 km2, što čini 4,98 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske (56.610 km2). U Istarskoj županiji je prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo 204.346 stanovika u 71.185 domaćinstava, odnosno 4,27 % stanovništva Republike Hrvatske (4.784.265 stanovnika).


Gustoća naseljenosti u Istarskoj županiji je 72,46 stanovnika na četvorni kilometar, što je skoro 15 posto manje nego u Republici Hrvatskoj (84,51).
Stanovništvo Istre nekad i danas - opći pokazatelji
Demografska povijest Istre pokazuje velike oscilacije u broju stanovništva, što je ponajprije uvjetovano zemljopisnim položajem, miješanim sastavom stanovništva, ratovima i s time povezanim političkim okolnostima.
Tablica 10 Kretanje broja stanovnika Istarske županije


Popisna godina

Broj stanovnika

Promjena apsolutna

Promjena %

Indeks

1931

223949










1948

183340

-40609

-18.1

0.82

1953

175094

-8246

-4.5

0.96

1961

176838

1744

1.0

1.01

1971

175199

-1639

-0.9

0.99

1981

188332

13133

7.5

1.07

1991

204346

16014

8.5

1.09

1948-1991




21006

11.5

1.11

Download 1,55 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   13




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish