Nacionalna strategija održivog korišĆenja prirodnih resursa I dobara


Procena uticaja korišćenja metaličnih mineralnih resursa na životnu sredinu



Download 4,05 Mb.
bet18/35
Sana08.05.2017
Hajmi4,05 Mb.
#8500
1   ...   14   15   16   17   18   19   20   21   ...   35

1.1.4. Procena uticaja korišćenja metaličnih mineralnih resursa na životnu sredinu

Nakon procene životnog ciklusa metaličnih mineralnih resursa, analiza njihovih tokova preliminarno je obuhvatila razmatranje četiri vrste tokova, i to: (a) tokove u fazi geoloških istraživanja; (b) tokove u fazi eksploatacije; (c) tokove u fazi pripreme i (d) tokove u fazi odlaganja.

Geološka istraživanja nemaju znatan negativni uticaj na životnu sredinu, jer je stepen oštećenja geološke sredine zanemarljiv, s obzirom da se ogleda u izradi istražnih bušotina i manjih istražnih radova (istražnih raskopa, rovova, potkopa i sl.), pri čemu se nakon izvođena istih, lokacije privode, u skladu sa zakonskom regulativom, prvobitnoj nameni. Pri tome, osim eventualnog uticaja isplake korišćene pri istražnom bušenju, nema drugih negativnih uticaja na medijume životne sredine, ali se i u tom slučaju sprovodi propisana (ali često i nepotpuna) procedura.

Uticaj tokova metaličnih mineralnih resursa pri eksploataciji, flotaciji, topljenju i prečišćavanju metala na medijume životne sredine i zdravlje ljudi su znatno veći i zahtevaju posebnu analizu, praćenje i preduzimanje mera. Ovi uticaji su posebno izraženi zbog toksičnosti teških metala i njihove osobine da se akumuliraju u zemljištu, prenose u vode i dalje u žive organizme. Tokom životnog ciklusa metaličnih mineralnih resursa, deo metala se gubi ispuštanjem u atmosferu, vodu ili u zemljište i disiminira se po životnoj sredini. Najveće širenje zagađenja se obično dovodi u vezu sa fazom prerade metaličnih mineralnih sirovina i to sa procesima flotacije (tečni i čvrst otpad) i procesima topljenja metala (čvrst otpad i emisije u vazduh). Najizraženiji uticaji na životnu sredinu i ljudsko zdravlje vezuju se za zagađenje vazduha, kontaminaciju površinskih i podzemnih voda, zagađenje rečnih nanosa, zagađenje tla, uticaj buke, degradaciju prirodne okoline, snižavanje nivoa podzemnih voda, pritisak na zaštićena područja, hronična zdravstvena oboljenja (bolesti respiratornog sistema, sistema za varenje i nervnog sistema). Rekultivacija područja kod kojih je došlo do zagađenja teškim metalima i rudarskim aktivnostima je generalno složena, teška i skupa, i iziskuje velika sredstva za ublažavanje posledica, pogotovo ako nema preventive.

Među metaličnim mineralnim resursima prema uticaju na životnu sredinu i zdravlje ljudi posebno se izdvajaju resursi koji se eksploatišu i prerađuju, odnosno prethodno izdvojeni primarni geološko-ekonomski tipovi, a kojima pripadaju bakar, olovo i cink. Postoji uticaj i drugih metaličnih resursa, ali s obzirom da nisu u eksploataciji ne postoji njihov otvoren i aktivan životni ciklus, zbog čega nisu posebno obuhvaćeni ovim geoekološkim razmatranjima.

1.1.4.1. Bakar i pripadajući metali

Eksploatacija i prerada rude bakra u Okrugu Bor dovela je do najvećeg narušavanja ekološke ravnoteže u Republici Srbiji vezanog za metalične mineralne resurse. Razlog za to velikim delom leži u dugoj istoriji eksploatacije i prerade ove rude, tokom koje nije poklanjana dovoljna pažnja uticajima na životnu sredinu, a u poslednjim decenijama, u primeni zastarelih tehnologija i istrošenoj opremi. Najveći ekološki problemi su vezani za deponije na otvorenim kopovima, bazene koji služe kao odlagališta za otpadne materije iz flotacionih sistema, otpadne vode iz rudnika i tehnoloških procesa i zagađenje vazduha. Zagađenja izazivaju teški metali koji se nalaze u rudi i supstance koji se primenjuju tokom flotacije, topljenja i prerade, kao i štetni gasovi, a pre svega sumpor-dioksid (SO2), koji se ispušta u atmosferu, pa štetno deluje na floru i faunu. Poseban tretman imaju otpadni gasovi topionice, koji se prerađuju, pri čemu je iskorišćenje sumpora iz topioničkih gasova oko 50-55 %, dok se u svetu taj procenat kreće oko 70 % (za isti tip tehnologije).

Životni ciklus

Analiza pojednostavljenog životnog ciklusa bakra (Slika 1.10) pokazuje da su najveći gubici bakra (koji dovode do rasipanja metala u životnu sredinu preko otpada, vode ili ispuštanja u vazduh) u procesu flotacije i, u manjoj meri, u procesu topljenja/prečišćavanja metala. Za prikaz životnog ciklusa bakra kroz faze prerade, korišćenja i odlaganja nije bilo dostupnih podataka. Međutim, samo se oko 2.000 tona bakra (Cu) regeneriše/reciklira. Ostatak je rasut u životnu sredinu kroz faze prerade, korišćenja i odlaganja.



Slika 1.10: Pojednostavljeni životni ciklus bakra u 2005. godini (samo eksploatacija, flotacija, topljenje i prečišćavanje) u tonama Cu



1.1.4.1.1. Zagađenje vode

Ispuštanje kontaminirane otpadne vode

Procenjuje se da se godišnje iz proizvodnih procesa RTB Bor ispusti 300-500 tona sumporne kiseline, 300-500 tona arsena, 30-100 tona olova i 10-35 tona cinka. Otpadne vode iz rudnika i proizvodnih procesa, koje su izuzetno kisele i imaju visok sadržaj teških metala, ispuštaju se u Borsku i Kriveljsku reku (Tabele 1.4, 1.5. i 1.6.). Metalurške vode koje se stvaraju u pogonu sumporne kiseline i u vodotornju odvode se neprerađene u sabirno jezero, a zatim se puštaju u Borsku reku, koja ih prenosi u Timok i Dunav. Ove vode su veoma kisele i sadrže teške metale kao što su Cu, As, Pb i Zn.

Tabela 1.4 Otpadne vode pogona Rudarski basen Bor (za period 2000-2010. godine) (mg/l) (podaci Instituta


za rudarstvo i metalurgiju Bor)

Para
metri

Lužne vode kopa Cerovo

Otpadne vode kopa V. Krivelj

Otpadne vode Jame

Otpadne vode flot. jalovišta V. Krivelj

1

2

Brana 1

Brana 3

pH

3,4-4,0

3,3-4,6

4,7-5,3

1,89-4,7

3,31-7,6

6,3-7,2

Cu

64-1310

195-2237

1,639-16,8

8,3-198,1

0,011-112,45

0,013-1,119

Ni

0,125-1,8

0,32-0,859

0,005-0,246

0,079-2,202

0,042-0,444

0,005-0,217

As

<0,001-0,04

<0,001-0,08

<0,017

0,01-0,126

0,006

0,003-0,015

Zn

0,166-73,05

24,6-50

0,198-2,846

0,87-13,7

0,019-0,959

0,026-0,072

Fe

0,136-15,34

1,79-5,33

0,276-36

0,32-709,6

0,079-131,725

0,075-4,62

Pb

<0,018

<0,018

<0,018

<0,018

<0,018

<0,018-0,02

Tabela 1.5: Odabrani parametri otpadnih voda u RTB Bor (mg/l) (podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor)

Parametri

Jama

Otvoren kop Bor

Otvoren kop Veliki Krivelj

Flotacione otpadne vode

Otvoren kop Cerovo

MDK

pH

7,0

7,7

4,4

7,3

6

6

Cu

522,6

-

127,5

-

855,2

0,1

Ni

0,063

-

0,076

-

0,26

0,1

As

0,214

-

-

-

0,066

0,05

Zn

54,23

0,8

3,1

-

51,91

1

Pb

-

-

-

-

-

0,1

Brane flotacionih jalovišta Bora i Majdanpeka predstavljaju potencijalnu opasnost za toksično zagađenje Borske reke, a samim tim i Dunava. U Boru postoje dva flotaciona jalovišta u funkciji: Bor (RTH) i Veliki Krivelj i dva u Majdanpeku: Valja Fundata i Šaški potok (koristi se samo u slučaju nestanka električne energije). Flotaciono jalovište Bor (84 ha) je izgrađeno na otvorenom kopu i prošireno na novo polje Borske reke. Flotaciono jalovište Veliki Krivelj nalazi se u dolini Kriveljske reke, a dobijeno je pregrađivanjem doline (tunelom i kolektorom) nizvodno i uzvodno. Do popuštanja brane flotacionog jalovišta Šaški potok došlo je 1996. godine kada je oko 350 000 m3 jalovine preplavilo oko 1,247 ha doline Šaške i Porečke reke. Aktivno odlagalište flotacionog otpada Valja Fundata (300 ha) izgrađeno je kao zamena za oštećen otočni rezervoar, međutim ni on nije stabilan pošto nije fiksiran u zemlju i stvara klizište koje se pomera 10 cm/godišnje. Negativni uticaji po životnu sredinu flotacionih jalovišta obuhvataju: degradaciju zemljišta, gubitak i zagađenje zemljišta, zagađenje površinskih i podzemnih voda, vazduha i zemljišta teškim metalima (olovo, cink, bakar, arsen), visoke koncentracije kontaminirane prašine u vazduhu i dr.

Tabela 1.6. Koncentracije teških metala u rekama pre i posle uliva otpadnih voda. (mg/l) (podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor)



Parametri (mg/l)

Cerova reka

Reka Valja Mare

Kriveljska reka

pre uliva otpadnih voda

posle uliva otpadnih voda

pre uliva otpadnih voda

posle uliva otpadnih voda

pre uliva otpadnih voda

posle uliva otpadnih voda

pH

6,5-7,89

6,54-7,6

6,0-8,3

6,2-8,0

6,4-8,0

3,62-7,0

Cu

0,012-0,262

0,185-15,94

0,012-0,398

0,014-0,338

0,02-0,667

0,14-23,52

Ni

0,005-0,06

0,005-0,09

-

0,005-0,013

0,005-0,016

0,011-0,069

As

<0,001

0,001-0,08

-

0,003

0,001-0,002

0,002-0,091

Zn

0,018-0,086

0,064-0,525

0,027-0,39

0,018-0,126

0,015-0,093

0,076-1,097

Fe

0,039-1,386

0,09-0,817

0,019-0,647

0,021-0,381

0,042-0,403

0,146-67,78

Pb

<0,018

<0,018

<0,018

<0,018

<0,018

<0,018-0,02

1.1.4.1.2. Zagađenje vazduha

Emisije u vazduh

Glavni izvori zagađenja vazduha u Boru su: topionica bakra (sa postojećom tehnologijom, projektovanim i ostvarenim kapacitetima prerade suvog koncentrata, projektovanim i ostvarenim iskorišćenjem bakra), pogon za proizvodnju sumporne kiseline, energana, livnica bakra i legura bakra, kao i emisije u vazduh čvrstih zagađujućih materija iz flotacionih jalovišta. Glavne zagađujuće materije u vazduhu obuhvataju: sumpor dioksid, čađ, okside azota i teške metale (posebno arsen i bakar). Ogromne količine sumpor dioksida (oko 200.000 tona godišnje) ispuštaju se u atmosferu zbog veoma male brzine regeneracije tokom procesa u topionici (20-30 %). (Tabela 1.7.).

Tabela 1.7. Koncentracije praškastih materija u vazduhu (podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor)



 

GODIŠNJE
KOLIČINE (t)

IZLAZNE KONCENTRACIJE NA DIMNJACIMA

1989 - 1991

2006 - 2008

Zidani

Betonski

Sumpor dioksid

210.000

75.000

0,6 - 0,8%

2 - 7%

Praškaste materije

1.500

610

1 g/normalni m3

0,35 - 0,58
g/normalni m3

Arsen

15

7

 

 

Olovo

9

3

 

 

Cink

22

15

 

 

Kvalitet vazduha u okruženju

Ispuštanje zagađujućih materija u vazduh ozbiljno ugrožava kvalitet vazduha u Borskom okrugu. Dnevna granična vrednost sumpor dioksida u Boru bila je prekoračena 123 dana tokom 2002. godine, 96 dana tokom 2008. godine i 83 dana tokom 2009. godine. Koncentracija SO2 počev od 1998. godine pokazuje opadajući trend, što je u skladu sa smanjenjem proizvodnje topioničarskog bazena (Slika 1.11).



Slika 1.11: Prosečne dnevne koncentracije SO2 u Boru, posmatrane na godišnjem nivou (podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor)

Od kada se prati, koncentracija arsena u vazduhu u Boru je konstantno iznad graničnih vrednosti (Slika 1.12) Od 1993. godine, postoje male promene u koncentracijama arsena, bez obzira na obim proizvodnje rudarskog kompleksa.

Slika 1.12: Prosečne godišnje koncentracije arsena u Boru (podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor)

Praškaste materije iz otvorenih kopova predstavljaju ogroman problem za lokalnu sredinu Bora, Krivelja i Ostrelja koji se nalaze blizu rudnika. Smatra se da količine čestica praškastih materija u vazduhu dostižu 1300 t/god. One sadrže bizmut, olovo, cink, bakar, kadmijum, arsen, mangan i titanijum. Postojeće deponije su takođe razlog degradacije zemljišta, a s obzirom na veliku kiselost, pre nego što se pristupi rekultivaciji, potrebno je prekriti ih debelim slojem zemljišta.

1.1.4.1.3. Upravljanje otpadom

Ukupna zapremina deponovanog otpada



- flotacijsko jalovište "V. Krivelj"

94,3x106 m3 - polje 1

 

89,4x106 m3 - polje 2

- flotacijsko jalovište "RTH"

17,9x106 m3

Ukupna količina deponovanog otpada

 

- flotacijsko jalovište "V. Krivelj"

195 515 578 t

- flotacijsko jalovište "RTH"

58 192 578 t

Godišnja količina deponovanog otpada (2009. godine)

 

- flotacijsko jalovište "V. Krivelj"

7 005 001 t

- flotacijsko jalovište "RTH"

1 103 795 t

U Tabeli 1.8. dati su rezultati hemijskih analiza pojedinih jalovišta

Tabela 1.8. Hemijske analize flotacijske jalovine u Boru



Parametar, %

Jalovina flotacije V. Krivelj

Jalovina flotacije Bor

 

 

šljaka

jamska ruda

Cu

0,067

0,51

0,09

S

0,046

0,50

11,29

Fe

3,16

37,07

7,71

SiO2

64,94

33,74

54,48

Al2O3

12,32

4,90

15,25

As

<0,003

0,014

0,0063

Pb

0

0,078

0

Zn

0,0069

1,33

0,006

Ni

-

0

<0,01

Mn

-

0,064

0,0027

Cr

-

0,028

0,003

Ti

0,21

0,18

0,074

Te

-

<0,004

0,004

1.1.4.1.4. Zagađenje zemljišta

Visoke koncentracije teških metala, koje se već duži vremenski period ispuštaju u atmosferu, dovele su do akumuliranja teških metala u zemljištu.

Područja zahvaćena kontaminacijom tla

Koncentracija bakra i arsena u zemljištu u Borskom okrugu prelazi preporučene dozvoljene vrednosti na mnogim mestima (Slika 1.13). Najveće koncentracije zagađenja su u Slatini i Ostrelju.



Slika 1.13: Koncentracija teških metala u zemljištu Borskog okruga (podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor)



Download 4,05 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   14   15   16   17   18   19   20   21   ...   35




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish