Nacionalna strategija održivog korišĆenja prirodnih resursa I dobara



Download 4,05 Mb.
bet21/35
Sana08.05.2017
Hajmi4,05 Mb.
#8500
1   ...   17   18   19   20   21   22   23   24   ...   35

Mineralni resursi feldspata

Feldspati se u Republici Srbiji nalaze u pegmatitima (vezani za kristalaste komplekse) i u leukokretnim granitima Bujanovca. Najznačajnije ležište je Vidojevački krš (kod Prokuplja). Generalna zastupljenost kalijskog feldspata u ležištu je 60-65%, kvarca oko 20% i liskuna oko 15%. Ukupan sadržaj alkalija u ležištu se kreće od 8-12%, a rezerve oko 3,5 Mt. Primenjuju se u industriji stakla, keramičkoj industriji i dr. Mineralni resursi feldspata u reonu Prokuplja i Bujanovca iznose oko 13 Mt bilansnih geoloških rezervi i oko 0,2 Mt vanbilansnih. Prognozni resursi (feldspati u pegmatitima srpsko-makedonske mase, u kaolinisanim granitima, korama raspadanja i mehanički dezintegrisanim granitima i dr. koje se još uvek ne koriste kao mineralne sirovine za dobijanje feldspata), okvirno se procenjuju se na 2 Mt. Sadašnji odnos potencijalnih resursa prema bilansnim rezervama feldspata iznosi oko 1,15.



Mineralni resursi dijabaza

Dijabazi se eksploatišu samo u ležištu "Drača" kod Rekovca, kao tehničko-građevinski kamen i delom za proizvodnju mineralne vune, kao i u "Vunizolu" iz Surdulice. Potencijali dijabaza su značajni, ali ipak nedovoljno istraženi. Prema poznavanju kvaliteta tretiraju se kao odličan i veoma tražen tehnički građevinski kamen ("Tavani" kod Kosjerića odnosno Valjeva, "Crna stena" kod Čačka i dr.).



Mineralni resursi tehničkog kamena

U Republici Srbiji postoji veliki broj sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stena koje se koriste kao tehnički kamen. Učešće pojedinih vrsta tehničkog kamena u ukupnom obimu eksploatacije iznosi: oko 70% - karbonatne stene (krečnjaci, dolomitični mermeri, mermeri), 20% - eruptivne stene (uglavnom daciti i andeziti) i 10% ostale vrste kamena. Potencijali su ogromni.



Mineralni resursi arhitektonskog kamena

Ukrasni kamen se eksploatiše u okolini Aranđelovca na Venčacu (beli mermer "Zabrežje", roze mermer "Brezovac", granit "Ploča"), zatim plavi mermer "Trešnjica" kod Užičke Požege, u okolini Boljevca ("Slivovac"), u okolini Novog Pazara (andezitske lave "Vinik", mermerne breče "Grab" kod Guče), u okolini Ljiga (daciti "Ljuta stena"), u okolini Užica (mermeri "Plavi tok", crveni krečnjak "Sirogojno", krečnjak "Skržuti"), u okolini Žagubice (krečnjak "Tisnica", "Đula" i crni gabro "Crna reka"), pločaste tufne stene (andezitskog sastava) "Bukovik", kod Mrčajevaca, pločasti krečnjak "Struganik" - Mionica. Ukupna proizvodnja blokova arhitektonskog kamena u Republici Srbiji je u opadanju. Sadašnja godišnja proizvodnja je oko 5.000-7.000 m3 blokova. Instalisani kapaciteti omogućuju obradu oko 20.000 m3/god kamenih blokova. Raspoloživi kapaciteti za rezanje ploča raznih debljina su oko 600.000 m2, a sada se proizvodi oko 350.000 m2/god. Za poliranje ploča izgrađeni su kapaciteti, koji mogu godišnje da obrade oko 800.000 m2.



1.2.2. Nemetalični mineralni resursi sekundarnog geološko-ekonomskog značaja

1.2.2.1. Mineralni resursi borata

B. Rezerve, resursi i drugi indikatori

Rezerve i kvalitet

Geološke rezerve borata u Republici Srbiji iznose oko 0,154 Mt, koje ujedno predstavljaju bilansne rezerve u ležištu Pobrđski Potok (stanje 31. decembra 2009). Ukupne identifikovane rezerve u Jarandolskom basenu (Pobrđski potok i Piskanja) iznose oko 1,1 Mt sa oko 38% B2O3.

Resursi


Potencijalni resursi Jarandolskog basena se procenjuju na oko 30 Mt sa prosečnim sadržajem od 36% B2O3 i bili su predmet geoloških istraživanja (Piskanja) u okviru dodeljene koncesije kompaniji "Rio Sava Exploration" iz Beograda, odnosno svetski poznatoj rudarskoj kompaniji "Rio Tinto", koja je završila predviđeni program geološko-tehnoloških i drugih istraživanja i vratila koncesiju, te je ovaj prostor sada predmet geoloških istraživanja druge kompanije.

Kompanija "Rio Sava Exploration" iz Beograda sprovodi geološka istraživanja u Jadarskom basenu, u zapadnoj Srbiji, kod Loznice. Prema rezultatima najnovijih geoloških istraživanja, Jadarski basen sadrži oko 227 miliona tona jadarita, ovde novootkrivenog litijumsko-bornog minerala, koji je pronađen 2007. godine (Inferred Resource at Jadar lithium project Serbia); prema JORC Standardu i "ROPO" Professional Organisation. "Ruda" jadarita, čija je hemijska formula LiNaSiB3O7(OH), sadrži oko 12% B2O3, kao i 1.7% Li2O. Jadarski basen odnosno Jadar se, u pogledu količina i kvaliteta, svrstava u jedno od najvećih ležišta borata i litijuma na svetu.



1.2.2.2. Mineralni resursi litijuma

Prema rezultatima dosadašnjih geoloških istraživanja i preliminarnim podacima o resursima i rezervama, Jadarski basen sadrži oko 227 miliona tona rude jadarita, u izdvojenim jadaritskim zonama. Prema Izveštaju o metalurškim ispitivanjima, koji je sprovela i pripremila kompanija Aker Solutions, mineralni resurs jadarita mogao bi da se transformiše u 1,6 miliona tona ekvivalenta litijuma karbonata i 8,1 miliona tona borne kiseline.

Jadarski basen se svrstava u jedno od najvećih nalazišta borata i litijuma (minerala) na svetu, a verifikacija bilansnih rezervi će biti sprovedena prema domaćoj regulativi u najkraćem mogućem roku. Litijum se koristi u proizvodnji širokog spektra proizvoda, pre svega za baterije za hibridne i električne automobile.

1.2.2.3. Mineralni resursi fosfata

B. Rezerve, resursi i drugi indikatori

Rezerve i kvalitet

Geološke rezerve fosfata u Republici Srbiji iznose oko 106,61 Mt, od čega su bilansne rezerve oko 93,15 Mt, a vanbilansne oko 13,46 Mt (stanje 31. decembra 2009. godine), sa srednjim sadržajem od oko 9,1% P2O5, a nalaze se u ležištu Lisina kod Bosilegrada. U ležištu ima oko 40 Mt rezervi sa sadržajem 10-13% P2O5, iz kojih se mogu dobiti koncentrati sa oko 33% P2O5, a intenzivna geološko-tehnološka istraživanja na ovom lokalitetu se i dalje sprovode.

Resursi


Potencijalni resursi fosfata se procenjuju na oko 300 Mt sa prosečnim sadržajem od oko 9% P2O5, odnosno oko 11,79 Mt P.

1.2.2.4. Mineralni resursi fluorita

B. Rezerve, resursi i drugi indikatori

Rezerve i kvalitet

Geološke rezerve fluorita iznose oko 0,721 Mt, od čega su bilansne rezerve oko 0,706 Mt, a vanbilansne oko 15 x 103 t (prema stanju od 31. decembra 1993. godine), sa srednjim sadržajem od oko 28,58% CaF2 (sa 3,4 % Pb i 0,44% Zn), a nalaze se u ležištima Ravnaja u zapadnoj Srbiji i Koprivnica na Kopaoniku.

Resursi


Potencijalni resursi fluorita se procenjuju na oko 0,3 Mt.

1.2.2.5. Ostali nemetalični mineralni resursi

Ostali nemetalični mineralni resursi Republike Srbije koji potencijalno mogu biti u eksploataciji su: liskuni, dunit, volastonit, dijatomit, vermikuliti, granati, sepiolit, prirodni pigmenti i juvelirski mineralni resursi.



Mineralni resursi liskuna

Liskuni (muskovit) su vezani za pegmatite. Manja količina liskuna se danas dobija preradom belih granita u Bujanovcu. Detaljno je istraženo samo jedno nalazište sitnoljuspastog liskuna u okolini Tulara, kod Medveđe.



Mineralni resursi dunita

Duniti u Republici Srbiji imaju istražene i definisane rezerve kao tehnički-građevinski kamen (i/ili kao arhitektonsko-građevinski). Poznate su bilansne rezerve u ležištu Poljane u Trnavskom masivu od oko 7,52 Mt bilansnih rezervi i oko 1Mt potencijalnih resursa, i u ležištu Medveđe na Golešu (Kosovo i Metohija) sa bilansnim rezervama od oko 68 Mt bilansnih rezervi.



Mineralni resursi volastonita

Volastonit je poznat u kontaktno-metamorfnom pojasu Kopaoničkog granodioritskog masiva (skarnovski tip). Detaljno su istražena ležišta Jaram i Duboka sa vanbilansnim rezervama od oko 1,34 Mt, ali zbog pripadnosti području Nacionalnog parka Kopaonika, eksploatacija nije moguća. Potencijalni prostori za pronalaženje novih rezervi su delovi kontaktno-metamorfnog pojasa Kopaonika van kontura Nacionalnog parka. Sadašnji odnos potencijalnih resursa prema bilansnim rezervama volastonita iznosi oko 0,75.



Mineralni resursi dijatomita

Dijatomit je u Republici Srbiji otkriven na više mesta. Najkvalitetnija ležišta su poznata u Baroševcu kod Lazarevca (prateća sirovina pri eksploataciji uglja, kojem nije posvećena dovoljna pažnja), zatim Danjani, Ratkovci i Radosti u Metohijskom basenu kod Orahovca, a delom i u Bunuševcu kod Vranja. Ukupne rezerve dijatomita u Baroševcu procenjuju se na oko 1,5 Mt, dok su u Bunuševcu oko 0,6 Mt. Dijatomit se koristi kao filter u proizvodnji sokova, piva i vina, kao pucolanska materija, kao nosilac pesticida i dr.

Identifikovane rezerve dijatomita su oko 0,48 Mt sa 60-77% SiO2, 8-12% Al2O3, 1,7-1,9% Fe2O3, 0,8% TiO2, 1-1,2% CaO, do 1% MgO, do 2,5% gubitak žarenja. Vanbilansne rezerve dijatomita iznose oko 0,4 Mt i pretežno su niskog kvaliteta. Prognozni resursi dijatomita u Metohijskom basenu su oko 25 Mt od čega se oko 21 Mt nalazi kod sela Ratkovac. Sadašnji odnos potencijalnih resursa prema bilansnim rezervama dijatomita iznosi oko 53,5. U celini posmatrano, mineralni resursi dijatomita Republike Srbije su značajnih dimenzija, ali niskog stepena istraženosti.

Mineralni resursi vermikulita

Pojave vermikulita su vezane za alterisane hloritsko-biotitske partije u Srpsko-makedonskoj masi. Perspektive za pronalaženje novih ležita postoje, ali su potencijali nedovoljno ispitani.



Mineralni resursi granata

U skarnovskom pojasu granodioritskog masiva centralnog Kopaonika nalaze se brojne pojave granatita. Takođe, poznate su i pojave u aluvijonu reke Nere kod Bele Crkve, zatim u mikašistima iz kristalina starijeg paleozoika na Kosovu i Metohiji (almadin) i u aluvionu Ogoštanske reke (u blizini Kosovske Kamenice) gde je, delom, eksploatisan, odnosno u Tekijsko-sipskom kristalinu.



Mineralni resursi sepiolita

Sepioliti se u Republici Srbiji javljaju u vidu hidrotermalnih žica uz magnezite u ultramafitima i kao sedimenti u vidu tzv. "sepiolitskih glina". Najznačajnije pojave su uočene u magnezitskim ležištima na Golešu (Kosovo i Metohija), Koviljači, Trnavi, kao i na mnogim ležištima na Zlatiboru. Sedimentni sepiolit se u neogenim basenima nalazi zajedno sa sedimentnim magnezitima i dolomitima, a u ovom momentu je i ponovno aktuelan za detaljna geološka istraživanja.



Mineralni resursi prirodnih pigmenata

Prirodni pigmenti su registrovani u okolini Aranđelovca i Gornjeg Milanovca (različito tonirani gvožđeviti oksidi). Ležišta su malih dimenzija i nedovoljno istražena, ali sa dobrom perspektivom.



Juvelirski mineralni resursi

Ležišta i pojave juvelirskih mineralnih sirovina se nalaze u brojnim geološkim formacijama Srbije, a pretežno su vezana za promenjene ultramafite i vulkanogeno-intruzivne komplekse. Pojave opala su mahom vezane za silicijsko-opalske delove površinski alterisanih ultramafita. Najpoznatija ležišta su Ramaća i Goleš (plavi, sivi, zeleni, žuti, mrki do crveni opali), zatim pojave u leckom andezitskom kompleksu u domenu rudnika ("Lece" Medveđa), pojave ametista na lokalitetima Rasovača, odnosno u ležištu Lece (uz rudne zone zlata, olova i cinka).



1.2.3. Obezbeđenost Srbije nemetaličnim mineralnim resursima

Tabela 1.12. Obezbeđenost Srbije nemetaličnim mineralnim resursima za period 10 i 25 godina



Mineralni resurs

10 godina

25 godina

Nije
Obezbeđen

Delimično
Obezbeđen

Obezbeđen

Nije
Obezbeđen

Delimično
Obezbeđen

Obezbeđen

NO

DO

O

NO

DO

O

 

 

 

 

 

 

Azbest

 

DO

 

 

DO

 

Cement. Res.

 

 

O

 

 

O

Dolomit

 

 

O

 

 

O

Krečnjak

 

 

O

 

 

O

Magnezit

 

 

O

 

DO

 

Borati

 

DO

 

 

DO

 

Fosfati

 

DO

 

 

DO

 

Fluorit

 

DO

 

NO

 

 

Opekar. gline

 

 

O

 

 

O

Keramič. gline

 

 

O

 

 

O

Vatrost. gline

 

DO

 

 

DO

 

Beontiniti

 

DO

 

 

DO

 

Kvarc. resursi

 

DO

 

 

 

O

Obezbeđenost resursa i rezervi magnezita

Republika Srbija delimično raspolaže i delimično je obezbeđena bilansnim rezervama magnezita, tako da se podmirenje potreba u narednom desetogodišnjem periodu može vršiti postojećim rezervama, ali za podmirenje potreba u dvadesetpetogodišnjem periodu neophodna su geološka istraživanja i prevođenje sadašnjih resursa u rezerve magnezita (Tabela 1.12.). Period obezbeđenosti je teško definisati, jer ako bi se za proračun uzeo raniji kapacitet od 0,5 Mt, bilansne rezerve bi bile dovoljne za 12, a sa rezervama Kosova i Metohije za 22 godine.

Sadašnji odnos potencijalnih resursa magnezita prema bilansnim količinama magnezita iznosi oko 0,82 (Slika 1.18.), a odnos potencijalnih resursa magnezita u užoj Srbiji prema bilansnim količinama magnezita u užoj Srbiji iznosi oko 1,07.

Serpentinisani peridotitski masivi Srbije, i pored velikih masa do sada otkopanih magnezita, imaju veoma značajne mineragenetske potencijale za pronalaženja novih ležišta magnezita. Dalja strategija, posebno u delu planiranja i realizacije geoloških istraživanja treba da bude usmerena na proširenje magnezitske mineralno-sirovinske baze, kao osnove za dalji razvoj i proizvodnju vatrostalnih materijala u Republici Srbiji. Deo aktivnosti mora biti usmeren i na pronalaženje načina za bolje iskorišćenje magnezita pri eksploataciji, ali i tehnoloških rešenja u pripremi magnezita i dobijanju kvalitetnijih koncentrata i iskorišćenja postojećih rezervi magnezita.



Slika 1.18. Indeksi odnosa potencijalnih i bilansnih nemetaličnih mineralnih resursa Srbije


(Indeks potencijalni / bilansni resursi za borate je znatno veći, ali zbog ilustrativnijeg dijagramskog prikaza indeksa za ostale mineralne resurse prikazana je smanjena vrednost)

Obezbeđenost resursa i rezervi sirovina za cementnu industriju

Republika Srbija raspolaže i potpuno je obezbeđena značajnijim bilansnim geološkim rezervama laporaca i krečnjaka kao sirovina za proizvodnju cementa, tako da će se podmirenje potreba postojećih cementara u narednom desetogodišnjem, kao i dvadesetpetogodišnjem periodu vršiti postojećim rezervama.

Bilansne rezerve laporca su dovoljne za proizvodnju cementa u Novom Popovcu sa prethodno navedenim kapacitetom za oko 50 godina, dok su bilansne rezerve krečnjaka dovoljne za oko 85 godina.

Bilansne rezerve laporca su dovoljne za proizvodnju cementa u Kosjeriću sa prethodno navedenim kapacitetom za oko 70 godina, dok su bilansne rezerve krečnjaka dovoljne za oko 35 godina.

Bilansne rezerve laporca su dovoljne za proizvodnju cementa u Beočinu sa prethodno navedenim kapacitetom za oko 120 godina, dok su bilansne rezerve krečnjaka dovoljne za oko 60 godina.

Ipak u okviru strateških razmatranja potrebno je celovito razmotriti mineralnu potencijalnost sirovina na prostoru Republike Srbije, pogotovo u jugo-istočnom delu, a koje se koriste u cementnoj industriji, kako bi se i u tom delu uspostavio osnov za kompletan i realno zasnovan menadžment cementnim mineralnim resursima.

U 2010. godini su bilansirane rezerve cementnih sirovina (krečnjak i laporac) na lokalitetu Mala Rudina Mrtvine, kod bele Palanke, koje su dovoljne za višedecenijsku proizvodnju u budućim - planiranim proizvodnim kapacitetima.

Obezbeđenost resursa i rezervi dolomita

Republika Srbija raspolaže i obezbeđena je značajnijim bilansnim rezervama dolomita, tako da se podmirenje potreba u narednom desetogodišnjem i dvadesetpetogodišnjem periodu može vršiti postojećim rezervama.

Sadašnji odnos potencijalnih resursa dolomita kao industrijske sirovine prema bilansnim količinama dolomita iznosi oko 11.

Republika Srbija ima rasprostranjene dolomitske formacije u kojima postoje realni preduslovi pronalaženja novih ležišta dolomita kao industrijske mineralne sirovine. Mineralno-sirovinska baza dolomita može biti znatno proširena na račun već poznatih ležišta kroz primenu savremenih tehnoloških postupaka oplemenjivanja rovne dolomitske rude, čiji kvalitet ne zadovoljava zahteve tržišta. U okviru strateških razmatranja potrebno je celovito razmotriti mineralnu potencijalnost naročito visokokvalitetnih dolomita na prostoru Srbije, u cilju dobijanja osnova za kompletan i realno zasnovan menadžment dolomitskim mineralnim resursima.



Obezbeđenost resursa i rezervi krečnjaka

Republika Srbija raspolaže i obezbeđena je značajnijim bilansnim rezervama krečnjaka i mermera, tako da se podmirenje potreba u narednom desetogodišnjem i dvadesetpetogodišnjem periodu može vršiti postojećim rezervama. Na osnovu ranijeg maksimalnog godišnjeg kapaciteta može se konstatovati da su rezerve krečnjaka dovoljne za narednih 80-100 godina.

Sadašnji odnos potencijalnih resursa krečnjaka kao industrijske sirovine prema bilansnim količinama krečnjaka iznosi oko 3,22.

Republika Srbija ima veoma rasprostranjene krečnjačke formacije u kojima postoje realni preduslovi pronalaženja novih ležišta krečnjaka kao industrijske mineralne sirovine. U okviru strateških razmatranja potrebno je celovito razmotriti mineralnu potencijalnost naročito visokokvalitetnih krečnjaka i mermera, u cilju dobijanja osnova za kompletan i realno zasnovan menadžment krečnjačkim mineralnim resursima.



Obezbeđenost resursa i rezervi hrizotil-azbesta

Republika Srbija ne raspolaže i nije obezbeđena značajnijim bilansnim geološkim rezervama azbesta, tako da se podmirenje dela potreba u narednom desetogodišnjem, a verovatno i dvadesetpetogodišnjem periodu mora planirati sirovinom iz uvoza (Tabela 1.12.).

Sadašnji odnos potencijalnih resursa rude azbesta prema bilansnim količinama rude iznosi oko 2,7 (Slika 1.18.), a ovaj odnos u široj zoni Korlaća (kopaoničke oblasti) iznosi oko 0,5, dok na prostoru Stragara iznosi oko 5,1.

Stagnacija u geološkim istraživanjima azbesta u Srbiji nastupila je u periodu nakon proglašavanja azbesta uzročnikom kancera, što je direktno uticalo i na količine bilansnih rezervi, kao i istraživanih resursa azbesta. Dalje značajnije proširenje mineralnih resursa hrizotil-azbesta u Srbiji, u savremenim uslovima, za koje postoje mineragenetski preduslovi, direktno zavisi od daljeg tretmana azbesta kao označene kancerogene materije i potražnje za proizvodima od azbesta. Ipak strateški je interes da se kroz dopunska geološka istraživanja i investiranje u inoviranje proizvodnih kapaciteta obezbedi podmirenje domaćih potreba srpske privrede za ovom sirovinom.



Obezbeđenost resursa i rezervi borata

Republika Srbija nije obezbeđena dovoljnim bilansnim geološkim rezervama borata, tako da se podmirenje dela potreba u narednom desetogodišnjem, a možda delom i dvadesetpetogodišnjem periodu mora planirati sirovinom iz uvoza.

Sadašnji odnos potencijalnih resursa borata prema bilansnim količinama rude iznosi oko 195, a ovaj odnos prema identifikovanim rezervama iznosi oko 24.

Osim perspektivnih prostora izvan poznatih bilansnih rezervi borata Jadarskog i Jarandolskog basena i mogućnosti prevođenja postojećih resursa u rezerve, postoji značajna perspektivnost i u drugim neogenim basenima Srpsko-makedonske metalogenetske provincije, pre svega u Vranjskom i Valjevskom basenu, pri čemu se u ovom poslednjem već obavljaju komercijalna detaljna geološka istraživanja. U strateškom planiranju geoloških istraživanja deo treba da bude posvećen daljem istraživanju i proširenju mineralno-sirovinske baze borata Republike Srbije. Postoje potrebni preduslovi za projektovanje proizvodnih kapaciteta i proizvodnju borata iz domaćih sirovina, što treba u predstojećem vremenu realizovati, ali to direktno zavisi i od drugih privredno razvojnih planova.



Obezbeđenost resursa i rezervi fosfata

Republika Srbija je delimično obezbeđena bilansnim geološkim rezervama fosfata, ali s obzirom da nisu proizvodno aktivirane, podmirenje dela potreba u narednom desetogodišnjem periodu se mora planirati sirovinom iz uvoza, a dalje snabdevanje u dvadesetpetogodišnjem periodu zavisi od proizvodnog aktiviranja, koje je sada u inicijalnoj fazi (Lisina, kod Bosilegrada).

Sadašnji odnos potencijalnih resursa fosfata prema bilansnim količinama iznosi oko 3,22.

Ograničavajućih faktori za korišćenje fosfata Srbije iz ležišta Lisina u industriji veštačkih đubriva su: do sada, prethodno projektovano skupo jamsko otkopavanje, nizak sadržaj ulazne rude u flotaciju, relativno dugo vreme razlaganja u zemljištu i dr. Bez obzira na ove probleme, planiranim adekvatnim sistemom eksploatacije (delom i površinskim), postojeće rezerve su potencijalni osnov za proizvodnju fosforitnih koncentrata. Osim toga potencijalni prostori za nova istraživanja su lokacije sa tzv. "malim fosfatima", odnosno lokacije na kojima se fosforiti nalaze na površini i čija je koncentracija P2O5 u intervalu 14-18 %. Sadašnji odnos potencijalnih resursa fosfata u Srbiji prema bilansnim količinama iznosi oko 3,22.



Obezbeđenost resursa i rezervi fluorita

Republika Srbija nije obezbeđena dovoljnim bilansnim geološkim rezervama fluorita, tako da podmirenje potreba u narednom desetogodišnjem periodu, a verovatno i dvadesetpetogodišnjem periodu mora planirati sirovinom iz uvoza.

Sadašnji odnos potencijalnih resursa fosfata prema bilansnim količinama iznosi oko 0,42.

Postoji mogućnost da se kroz dopunska istraživanja izvrši prevođenje resursa u rezerve, i time proširenje mineralno-sirovinske baze fluorita, koje bi moglo da posluži kao osnov za valorizovanje domaćeg fluorita u privredi Republike Srbije. Rezerve fluorita u Ravnaji, iako su značajnijih količina, imaju srednje sadržaje CaF2 od 10% u impregnacijama i 65% u masivnoj rudi, ali usled prisustva metaličnih minerala galenita i sfalerita, zatim kvarca i kalcita, eksploatacija i iskorišćenje rude je praćeno određenim problemima. Perspektiva pronalaženja novih ležišta flurita je mala.



Download 4,05 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   17   18   19   20   21   22   23   24   ...   35




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish