Stručni studij: Upravni studij uvod

Naziv predmeta: VOJNO I POLICIJSKO UPRAVNO PRAVO

Nositelj: doc.dr.sc. Boris Ljubanović

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

1. ZAKONITOST I JAVNI POREDAK

1.1. Pravnost kao ideja-vodilja upravnoga djelovanja. Ovlast diskrecionarna.

1.2. Javni red, mir i poredak.

1.3. Policija i javna služba.

1.4. Vojska i obrambena djelovanja.

1.5. Sažetak razmatranjâ.

2. POLICIJSKO PRAVO

2.1. Policijska nadleštva. Opća zaporka i načelo podrednosti.

2.2. Policijske ovlasti. Civilna zaštita.

2.3. Policijske mjere. Policijska ovlast diskrecionarna.

2.4. Policijsko osoblje.

2.5. Sažetak razmatranjâ.

3. PRAVNO VOJNO-POLITIČKE UPRAVE

3.1. Vojno-obrambeno ustrojstvo i oružane snage. Vojni dužnosnici i službenici.

3.2. Dužnost i prava gradjanâ u obrani zemlje.

3.3. Ovlasti tijelâ državne uprave.

3.4. Vojna nadleštva.

3.5. Sažetak razmatranjâ

4. ODABRANI OSEBUJNI PROBLEMI VOJSKE I POLICIJE

4.1. Općenito o tomu

4.2. Obavještajne službe.

4.3. “Civilno služenje vojske”.

4.4. Regrutiranje te naoružavanje vojske i policije. Oružništvo.

4.5. Sažetak razmatranjâ.

5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Proučavanje teorijskih metodoloških i sadržajnih odrednica upravnoga prava u suvislosti pravnoga uređivanja obrambenoga i policijskog ustrojstva s motrišta strategija obrane i nacionalne sigurnosti radi osposobljavanja za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća u području pravnoga uređivanja odnošaja koji proizlaze iz ostvarivanja strategije obrane i nacionalne sigurnosti.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:

Kolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara..

Usmena provjera znanja.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Ivanda, Stipe: Policijsko upravno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2004.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Zakon o policiji

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: GEODETSKO-KATASTARSKO UPRAVNO PRAVO

Nositelj: Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta

1. 
   Pojam upravnog prava, upravni postupak
   
2. 
   Pojam zemljišno knjižnog prava u subjektivnom i objektivnom smislu
   
3. 
   Odnos sa građanskim pravom
   

Načelo ravnopravnosti

Načelo dispozitivnosti

Imovinska sankcija

4. 
   Načela zemljišno-knjižnog prava
   
5. 
   Odnos zemljišne knjige i katastra
   
6. 
   Vrste evidencije nekretnina
   

Zemljišno-knjižna evidencija

Geodetska uprava i katastar zemljišta

Potreba za evidencijama

7. 
   Nekretnine
   
8. 
   Pravne osnove i zakonodavstvo
   
9. 
   Načela zemljišno knjižnog uređenja
   
10. 
    Stvarno pravo
    

Vlasništvo

Posjed

Služnosti

Založno pravo

11. 
    Nasljedno pravo
    
12. 
    Katastarska izmjera
    

Katastarska čestica

Sadržaj i svrha katastra nekretnina

Katastarski operat

Izrada katastra nekretnina (zemljišta)

Katastarske teritorijalne jedinice

Utvrđivanje granica i omeđivanje katastarskih općina

13. 
    Prijavni list
    

Skica izmjere

Diobni nacrt

Zbirka isprava

Prijavljivanje zemljišnoj knjizi

Obnavljanje katastra

14. 
    Ured za katastar
    
15. 
    Zemljišna knjiga
    
16. 
    Državna izmjera i katastar nekretnina
    
17. 
    Unutarnje ustrojstvo državne geodetske uprave
    
18. 
    Katastar emisija u okoliš
    

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Vlasništvo predstavlja maksimalni skup ovlaštenja koja nekoj osobi pripada u pogledu određene stvari i kao takvo je zaštićeno Ustavom. Može biti ograničeno u određenim okolnostima propisanim zakonom te pod određenim uvjetima, ali ono i obvezuje njegovog nosioca na određena ponašanja.

Vlasništvo nad nekretninama upisuje se u zemljišne knjige. Posjed je pak relativno trajni socijalni odnos u kome neki subjekt faktično ima u pogledu određenog objekta takvu vlast koja je socijalna realnost. Posjed nekretnina evidentira se u katastru zemljišta a također je zaštićen Zakonom. Odnos zemljišne knjige i katastra veoma je važan u svakodnevnim društvenim i pravnim okolnostima.

Ovim predmetom usvajaju se znanja iz teorije i prakse evidentiranja nekretnina i prava na njima te održavanja sustava katastra koji je usko vezan za geodetsku upravu.

Kao tijela državne uprave i katastar i geodetska uprava neminovno se naslanjaju na upravno pravo te upravni postupak što predmet usko povezuje s općim predmetima studija upravnog prava a upravni pravnici imaju širok spektar mogućnosti zapošljavanja i u Uredima za katastar i geodetske poslove te u Državnoj geodetskoj upravi.
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Kolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara.

Provjera znanja vrednuje se pohađanjem nastave, aktivnosti u nastavi, kontrolnom provjerom znanja, esejima, usmenim ispitom.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

N. Gavella, I. Josipović, V.Belaj, Z. Stipković – STVARNO PRAVO, Informator, 1998g.

N. Gavella, I. Josipović, V.Belaj, Z. Stipković – POSJED STVARI I PRAVA, Narodne Novine, 1990g.

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN128/99)

Uredba o Unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave (NN 70/01)

1. 
   Borković – UPRAVNO PRAVO
   

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. 
   Josipović: Komentar zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb 1988.
   

M. Žuvela, B. Ružička: Zakon o zemljišnim knjigama, Zemljišno knjižni poslovnik, Organizator, 1997g.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: AGRARNO I VODNO PRAVO

Nositelj: Prof.dr.sc. Branko Babac

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

1. TEORIJE O JAVNOM DOBRU.

1.1. Općenito o javnomu dobru.

1.2. Doktrine o javnomu dobru.

1.3. Teorije o naravi javnoga dobra naspram koncepcijama o javnomu dobru i vlasništvo.

1.4. Javno vlasništvou pravu hrvatskomu.

1.5. Sažetak razmatranjâ o teoriji javnoga dobra.

2. UPRAVLJANJE JAVNIM DOBROM

2.1. Dobro porabe opće - pravna narav, vrsti i uredjenje upravljanja.

2.2. Koncesija i koncesionirana javna služba po pravu francuskomu.

2.3. Koncesija i koncesionirana javna služba po pravu hrvatskomu.

2.4. O nekim osebujnim pitanjima koncesijâ i drugih načinâ povjeravanja javne službe.

2.5. Sažetak razmatranja problemâ upravljanja javnim dobrom.

3. DOBRO POMORSKO

3.1. Općenito o dobru pomorskomu.

3.2. Pomorsko dobro s obzirom na način nastanka, namjenu i vlasništvo.

3.3. Pomorsko dobro - upravljanje i poraba.

Dodatak - O nekim osebujnim pitanjima upravljanja dobrom pomorskim.

3.4. Upisivanje dobra pomorskoga u javne knjige.

3.5. Sažetak razmatranja o dobru pomorskomu.

4. ZEMLJIŠNO DOBRO

4.1. Općenito.

4.2. Poljodjelsko zemljište.

4.3. Koncesioniranje, zakup i plodouživanje zemljišta poljodjelskoga.

4.4. Upravni nadzor nad iskorištavanjem zemljišta poljodjelskoga.

4.5. Sažetak razmatranja o zemljišnom dobru.

5. ŠUME I ŠUMSKO-ZEMLJIŠNO DOBRO

5.1. Općenito o šumama i šumskomu zemljištu.

5.2. Šume i šumsko zemljište s obzirom na vlasništvo i namjenu, upisivanje šuma i šumskoga zemljišta u javne knjige.

5.3. Šume i šumsko zemljište - gospodarenje i poraba.

5.4. Neka zasebna pitanja upravljanja i gospodarenja šumama i šumskim zemljištima (zaštita šumâ, društveno-gospodarski odnošaji u šumarstvu, te upravni nadzor).

5.5 Sažetak razmatranja o šumama i šumskomu zemljištu.

6. VODE I VODNO DOBRO

6.1. Nekoliko raspredanja s motrišta odlučivanja političko-gospodarskoga.

6.2. O pravnim osnovama ustrojstva vodnoga gospodarenja u Republici Hrvatskoj.

6.3. Vodno dobro - pravna narav, vlasništvo, te upisivanje vodnoga dobra.

6.4. Koncesioniranje javnoga vodnog dobra.

Dodatak - O nekim osebujnim pitanjima vodogospodarenja: 1/ Vode i vodno dobro - Upravljanje i poraba. 2/ Vodopravni akti. 3/ Ustrojstvo vodogospodarenja. 4/ Nadzor i upravne mjere.

6.5. Zaključna razmatranja o vodama i vodnomu dobru.

7. JOŠ O NEKIM VRSTAMA JAVNIH DOBARA.

7.1. Morske luke.

7.2. Pravo lova i ribolova.

7.3. Ceste i javno cestovno dobro.

7.4. Zračno dobro.

7.5. Zaključna razmatranja.

8. IZVLAŠTENJE, UZ ZASEBAN OSVRT NA DENACIONALIZACIJU.

8.1. Općenito o izvlaštenju.

8.2. Svrha izvlaštenja: Interes Republike Hrvatske i korist od iskorištavanja nadomjesnoga.

8.3. Subjekti u izvlaštenju.

8.4. Postupak izvlaštenja, rješenje o izvlaštenju, te retrocesija.

Dodatak - Zaseban osvrt na denacionalizaciju.

8.5. Sažetak razmatranjâ.

9. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Proučavanje teorijskih, metodoloških i sadržajnih odrednica upravnoga prava u suvislosti javno-pravnog umješivanja u agrarne odnošaje i zaštićivanja te promicanja s javnom imovinom obuhvaćenih dobara.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Kolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara.

Usmena provjera znanja.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. 
   Babac, B.: Javno dobro u pravu hrvatskomu - o nekim problemima konstituiranja, Pravni vjesnik, Osijek 1-4/1998. str. 31.-72.
   
2. 
   Prpić, B.: O vrijednostima opće korisnih funkcija šuma, Šumarski list, CXVI (1992), str. 301.-312.
   
3. 
   Gereš, D.: Održivi razvoj i integralno upravljanje vodama, 1. Hrvatska konferencija o vodama, Zbornik radova, knj. 1. str. 49.-57.
   
4. 
   Margeta, J. - Kuzmanović, V.: Održivi razvoj obalnih područja i gospodarenje vodama, kao pod treći supra, str. 75.-84.
   

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. 
   Beraković, B.: Gospodarenje vodama, kao pod treći supra, str. 95.-101.
   
2. 
   Beraković, B.: Gospodarenje vodama, Hrvatske vode, god. 1. (1993.), 1/93. str. 33.-40.
   
3. 
   Šimunović, I.: Vodno dobro, Hrvatska vodoprivreda, god. VI., br. 54., str. 4.-8.
   

Zakonski i drugi tekstovi:

1. 
   Zakon o poljoprivrednom zemljištu,
   
2. 
   Zakon o vodama,
   
3. 
   Zakon o financiranju vodnog gospodarstva,
   
4. 
   Zakon o šumama,
   
5. 
   Zakon o zaštiti okoliša,
   
6. 
   Zakon o zaštiti priorode,
   
7. 
   Zakon o koncesiji
   

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.)

Naziv predmeta: PRAVO JAVNIH PODUZEĆA

Nositelj: mr.sc. Mato Palić

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

1. POJAM JAVNOG I KOMUNALNOG PODUZEĆA: razlikovanje javnih poduzeća od drugih trgovačkih društava, zadovoljavanje interesa i potreba građana kao osnovni zadatak javnih i komunalnih poduzeća, problemi monopola u djelovanju javnih i komunalnih poduzeća i njihovo prevladavanje.

2. OSNIVANJE JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: osnivaju se na osnovi zakona, odnosno statuta i odluka jedinica lokalne samouprave.

3. UNUTARNJE USTROJSTVO JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: analiza unutarnje organizacije HEP-a, HT-a, HRVATSKIH CESTA i HRVATSKIH VODA, te komunalnih poduzeća u snabdijevanju vodom, održavanju i čišćenju javnih površina i sl.

4. DRŽAVNI NADZOR NAD RADOM JAVNIH PODUZEĆA I NADZOR JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NAD RADOM KOMUNALNIH PODUZEĆA: nadzor putem imenovanja uprava i nadzornih odbora, nadzor putem posebnih zavoda (telekomunikacije) i uprava (vodno gospodarstvo), nadzor putem županijskih skupština i poglavarstava kod ustrojbenih oblika na toj razini (ceste, vodno gospodastvo).

5. KONCESIJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA JAVNIH PODUZEĆA PO PRIVATNIM TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA: pojam koncesija, uvjeti davanja koncesija, obveze koncesionara, nadzor nad koncesionarima.

6. PRIVATIZACIJA I MOGUĆNOST PRIVATIZACIJE JAVNOG SEKTORA: ekonomski motivi privatizacije, pravne mogućnosti privatizacije, posljedice privatizacije. Komparativni pregled vlasničkih odnosa u okviru poduzeća u javnom sektoru glede privatizacije. Dosadašnja iskustva u privatizaciji.

7. NAČIN STJECANJA UKUPNOG PRIHODA U JAVNIMI KOMUNALNIM PODUZEĆIMA: paušalno plaćanje proizvoda i usluga, plaćanje stvarno potrošenih količina odgovarajućih proizvoda. Formiranje cijene i kontrola u formiranju cijena.

ORGANIZACIJA POTROŠAČA I NJIHOVA FUNKCIJA U DJELOVANJU JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: obzirom na monopolne faktore kontrola potrošača je potrebna posebno u ovom sektoru.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Unutar prava javnog sektora jedan bitan podsustav jesu javna poduzeća. Poznavanja njihova djelovanja od velike je važnosti, jer su to veliki sustavi, do nedavno hijerarhijski, a sada umreženo ustrojeni. Osobito se to odnosi na procese privatizacije, koji udovoljava najčešće zahtjeve učinkovitosti, ali su i prijetnja zanemarivanja javnog interesa. Znanja se odnose i na način konzumiranja usluga, te sustavno utjecanje na kvalitet usluga, njihovu transparentnost. Povezanost s drugim kolegijima izravna je sa Ustrojstvom i djelovanjem javnog sektora, ali i sa Trgovačkim pravom i dr.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Kolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara.

Usmena provjera znanja.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Mecanović, I.: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora II, Pravni fakultet Osijek, 1996.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. Drucker, P.: Nova zbilja, Novi liber, Zagreb, 1990.

2. Dragičević, A.: Ekonomija i novi razvoj, Zagreb, 1992.

3. Lokin, B.: Hrvatska 2015., Zagreb, 2000.

4. Mecanović, I.: Teze za izradu strategije razvoja Županije osječko-baranjske, Zbornik radova, Osijek, 1996.

5. Mumford, I.: Grad u historiji, Zagreb, 1988.

6. Statut Grada Osijeka,

7. Statur Hrvatske elektroprivrede,

8. Statur Hrvatskih cesta,

9. Statut javnog poduzeća - Hrvatske vode.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

1 vidi: http://www.fu.uni-lj.si/studij/predmetnik_vs.asp

2 Klartext Magazin, Neue Studienanangebote, Fachhoschule Kehl Hochschule für öfentliche Verwaltung

Ožujak, 2009. godine