Stručni studij: Upravni studij uvod

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Osnovna znanja iz oblasti stvarnog, nasljednog i obveznog prava.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se izvodi tijekom III. i IV. semestra u ukupnom broju od 90 sati (75 sati predavanja i 15 sati seminari).

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Vedriš, M. – Klarić, P.: «Građansko pravo», Narodne novine, Zagreb 2003.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Zakon o nasljeđivanju

Zakon o obveznim odnosima

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Osnove građanskog prava I sadrži 5 ECTS bodova. Kolegij Osnove građanskog prava II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO I i II

Nositelj: Doc.dr.sc. Boris Ljubanović,

Suradnik: Marijeta Vitez, dipl.iur.

Semestar: III

Satnica: 3+1

ECTS: 6

Semestar: IV

Satnica: 3+1

ECTS: 5
a. Okvirni sadržaj predmeta

1. Postupovno pravo (pojam sadržaj, dioba, funkcije)

Osnovni procesni pojmovi (postupak, procesne radnje, procesne pretpostavke, pravni odnosi). Procesna načela. Upravno procesno pravo.
2.Upravni postupak

Pojam i uređenje upravnog postupka. Opći upravni postupak i posebni upravni postupci. Predmet upravnog postupka. Načela upravnog postupka. Subjekti upravnog postupka. Tijek upravnog postupka. Redovni i izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku. Izvršenje u upravnom postupku.

3. Prekršajni postupak

Pojam i uređenje prekršajnog postupka. Načela prekršajnog postupka. Subjekti prekršajnog postupka i njihova procesna funkcija (organi gonjenja, organi kažnjavanja, okrivljeni, oštećeni). Tijek prekršajnog postupka. Odluke o prekršajnom postupku. Mandatni postupak. Redovni i izvanredni pravni lijekovi u prekršajnom postupku. Izvršenje rješenja o prekršaju. Postupak za naknadu štete.

4. Upravno sudovanje i upravni spor

Opća teorija o upravnom sudovanju. Sustavi sudske kontrole uprave. Pojam upravnog spora i vrste upravnih sporova. Predmet upravnog spora. Određivanje upravnog spora. Stranke u upravnom

sporu. Nadležnost sudova za odlučivanje u upravnom sporu. Postupak u upravnom sporu. Ovlaštenja suda u upravnom sporu. Pravni lijekovi u upravnom sporu. Upravno računski spor.
5. Osnovne informacije o pravosuđu i sudskom procesnom pravu

Pravosuđe i sudska funkcija vlasti. Sudovi i ostali nositelji pravosudne funkcije. Ustrojstvo sudova i njihova nadležnost. Sudsko procesno pravo i vrste sudskih postupaka. Osnovni pojmovi

parničnog postupka. Osnovni pojmovi kaznenog postupka.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu s predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za pravno obrazovanje

Stručno visoko obrazovanje u području uprave i upravnoga postupovnog prava radi stjecanja znanja i vještina primjerenih za neposredno uključivanje u provođenje upravnih postupaka i sličnih ranih procesa u upravnim ustrojstvima države, jedinica lokalne i regionalne samouprave te osoba javnoga i privatnoga prava.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se izvodi na predavanjima, te seminaru i putem konzultacija.

Na predavanjima se potiču studenti na aktivno sudjelovanje kroz dijalog, pitanja i sl. seminar je obvezni oblik nastave. Student obrađuje određenu temu uz pomoć voditelja seminara, pritom samostalno koristi literaturu, te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Nakon usmenog izlaganja studenata o zadanoj temi, slijedi dijalog sa sudionicima seminara. Konzultacije su oblik individualnog rada sa studentima, na način da studenti iznose određena pitanja i probleme te zatim o njim raspravljaju s nastavnikom.

Znanje se provjerava na ispitu koji treba pokazati koliko student razumije gradivo te koliko je sposoban pravnički razmišljati.

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita

1. Branko Babac: Upravno postupovno pravo – odabrana poglavlja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pravni fakultet, Osijek, 1998. ne treba učiti str. 131.-137. 227.-292.

2. Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine br. 53/91.

3. Zakon o upravnim sporovima, Narodne novine br. 53/91.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. Boris Ljubanović: Izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku, Pravni vjesnik 3-4/2002.

2. Vladimir Ljubanović, Kazneno procesno pravo – izabrana poglavlja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pravni fakultet, Osijek, 2002.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Upravno postupovno pravo I sadrži 6 ECTS bodova. Kolegij Upravno postupovno pravo II sadrži 5 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: USTROJSTVO I DJELOVANJE JAVNOG SEKTORA I i II

Nositelj: mr.sc. Mirela Mezak-Stastny

Semestar: III

Satnica: 2+0

ECTS: 4

Semestar: IV

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

OPĆI DIO: Pojam, nastanak i razvitak javnog sektora. Razgraničenje javnog sektora prema državnoj upravi i privatnom sektoru (poduzetništvu). Javni sektor i poduzetništvo. Javni sektor i državna uprava. Subjekti u javnom sektoru. Financiranje institucija u okviru javnog sektora. Javne ovlasti u javnom sektoru. Ostvarivanje nadzora u javnom sektoru. Ekonomika javnog sektora. Organizacijski oblici u okviru javnog sektora: ustanove, trgovačka društva, udruge građana, fondovi, uprave (u sastavu ministarstava i samostalne). Good governance. Harmoniziranje propisa i prakse sa europskom stečevinom prava, te aktima Vijeća Europe.

POSEBNI DIO: Djelatnosti u okviru javnog sektora. Društvene djelatnosti. Infrastrukturne djelatnosti. Komunalne djelatnosti. Državne ustanove koje se bave pružanjem odgovarajućih usluga građanima.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Znanja o transformaciji države i društva. Znanja o skrbi o javnom dobru i znanja o bussinesu. Optimalizacija odabira oblika javnog sektora. Znanja i vještine za visoko stručno i etično djelovanje u institucijama javnog sketora. Veza s drugim predmetima je što se naslanja na neke (ustavno pravo, sociologija i dr), s nekim je komplementaran (npr. upravno pravo, upravna znanost). Doprinos se sastoji u tome da se prepoznaju tijekovi oko good governance, oko stjecanja nužnih znanja i vještina za rad u institucijama javnog sektora.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja, seminari, vježbe, kolokvij, izlaganje i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u radionicama, prezentacijama i sl. te ispit

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita

Mecanović,Ivan, Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, svezak I. i II., Osijek. 1995.

POZITIVNI PROPISI:

Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak, NN 41/01, 55/01

Zakon o ustanovama, NN 76/93

Zakoni o pojednim djelatnostima u okviru javnog sektora

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Eugen, Pusić: Upravni sistemi I i II, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1985.

Eugen, Pusić: Upravljanje u suvremenoj državi, Suivremena javna uprava, Zagreb, 2002.

Jelčić, Božidar, Aktuelni problemi financiranja društvenih djelatnosti, Pravni fakultet, Zagreb, 1985.

Jašić, Zoran, Osnove ekonomike obrazovanja, Zagreb, 1985,

Jurković, Pero, Osnove ekonomike društvenih djelatnosti, Informator, Zagreb, 1987.

Gatarić,Đuro, Djelatnosti od posebnog društvenog interesa i javna ovlaštenja, Narodne novine, Zagreb, 1986.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora I sadrži 4 ECTS boda. Kolegij Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora II sadrži 4 ECTS boda.Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: EKONOMIKA UPRAVE

Nositelj: Mr.sc. Antun Marinac, predavač

Semestar: III

Satnica: 2+0

ECTS: 4

1. 
   Okvirni sadržaj predmeta
   

Suvremena teorija organizacije, Teorijski pogledi na znanstvenu organizaciju hrvatskih autora, Postmoderno promišljanje organizacije, Pojam, predmet i zadaća ekonomike uprave i poduzeća, Suvremena uprava i poduzeće, Poduzetnik, Poduzetništvo, Inovacije i Management, Poslovna politika i planiranje, Financiranje, Investiranje, Računovodstvena funkcija, Financijsko-računovodstvena izvješća, Ekonomika rada, Troškovi, Kalkulacije i cijene, Prodaja, Kontroling, Analiza potencijala u poslovanju poduzeća.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Kolegij Ekonomika uprave – daje opća, ali i posebna znanja potrebna za razvoj poduzetne, menadžerske i na ekonomskoj racionalnosti (učinkovitosti i djelotvornosti) utemeljene uprave.

Njime se omogućuje studentima stjecanje nužnih znanja i vještina o poslovnim procesima u javnom sektoru, a sve u cilju obrazovanja kvalitetnog profesionalnog «gradskog» upravljača. Kako bi osigurali djelotvornost i učinkovitost, pravično postupanje i isključivanje korupcije unutar uprave te vitalnost i otpornost javnog sektora studenti stječu temeljna znanja o novom menadžmentu u javnom sektoru. Germanska se verzija novog menadžmenta upravo nadovezuje na mikroekonomske discipline pazeći de se zbog tehničkog i ekonomskog pristupa ne izgube bitna interesna obilježja političkog procesa. Stoga se val upravnih reformi upotpunjuje uvođenjem ekonomske logike i tržišnog mehanizma u sustav državne uprave.

U SAD su još više nego u Europi ekonomska i upravljačka načela prodrla iz gospodarstva u javnu upravu. Stoga su u okviru kolegija svi sadržaji po ekonomskim funkcijama prilagođeni javnom sektoru, a naglasak im je na provođenju (a ne samo donošenju) odluka. O ciljevima javne uprave studenti nauče kroz kolegije iz pravnoga polja, ali za realizaciju tih ciljeva i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba svakako valja napraviti dobar poslovni plan, kalkulaciju troškova, valja isfinancirati, a vrlo često i investirati u nove projekte, pročitati i proanalizirati financijska izvješća. Stručnjaci javne uprave stječu znanja o ekonomskom značenju troškova javnih usluga, eksplicitnim i implicitnim troškovima koji su njima čak važniji nego ekonomistima. Kroz kolegij se daju znanja o neprofitnom marketingu koji je od posebne važnosti za tranziciju javne uprave a ne dotiču ga se drugi predmeti.

Spor i težak proces preobrazbe javne uprave po mjeri Europe traži više stručnjaka uprave i javne uprave koji će ih inovirati pridodajući im notu ekonomske racionalnosti.

Program korespondira sa: predmetima ekonomskog polja, ali i s trgovačkim pravom, pravom društava, trgovačkim ugovorima, financijskim pravom te radnim i socijalnim pravom.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se provodi kroz predavanja i seminare (2+0) u okviru III. semestra.

Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko strukturiranih dimenzija: pohađanje nastave (10), aktivnosti u nastavi (10), seminar (10), pismeni ispit (15), usmeni ispit (25), esej (5), istraživanje (10), kontrolna provjera znanja (10), referat (5).
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Rukavina,K-Mujić,N.: Ekonomika poduzeća za pravnike, Osijek, 1998. (odabrana poglavlja)

Rukavina,K-Mujić,N.:Teorija organizacije, Osijek, 1994. (odabrana poglavlja)

Meler, M.: Neprofitni marketing, Osijek, Ekonomski fakultet, 2003. (odabrana poglavlja)

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Osmanagić, Bedenik,N.: Potencijali poduzeća, Alinea, Zagreb,1993. (odabrana poglavlja)

Novak,M.,Sikavica,P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb,1992.

Stacey, R.D.: Strateški management i organizacijska dinamika, MATE, Zagreb, 1997.

Drucker,P.F.: Efikasan direktor, Privredni vjesnik, Zagreb,1992.

Drucker,P.F.:Nova zbilja, Novi liber, Zagreb, 1992.

Drucker,P.F.:Inovacije i poduzetništvo, Globus NZ,Zagreb,1992.

Blanchard,K.: Moć etičkog poslovanja, Horvat elektronika, Zagreb, 1990.

Jokić,J: Poduzeće u promjeni, Alinea, Zagreb, 1994.
f. Način polaganja ispita

Standardni obrazac polaganja ispita je kroz pismeni i usmeni dio.

Kod redovnih studenata ovaj je obrazac zamijenjen praćenjem rada i ocjenjivanjem kompletnog angažmana u strukturi koja je prikazana u točki A.c.
g. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvalitete izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta : ENGLESKI JEZIK III

Nositelj: Vesna Vulić, prof., predavač.

Semestar: III

Satnica: 1+0

ECTS: 3

1. 
   Okvirni sadržaj predmeta
   

1.European Union Law

2.European Administrative Law Principles

3.Administrative Doctrines-From the New Public Management to Good Governance

4.The Croatian Public Administration System

5.Local Government in Britain

6.European Charter of Local Self-government

7.Local Government Development in Croatia Problems and Values

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Studenti se tijekom nastave upoznaju sa pravnim sustavom u Velikoj Britaniji i Americi. Ono što je posebno važno je da usvajaju vokabular, gramatičke strukture i izraze koji su vezani za pravnu strukturu i njihovo daljnje pravno obrazovanje.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava kolegija Engleski jezik izvodi se putem predavanja (2 sata tjedno). Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim putem.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Dunja M. Vićan, Branko Smerdel, Zlata Pavić: Engleski jezik za pravnike, Narodne Novine d.d., Zagreb 2002.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. John Eastwood – Oxford Practice Grammar

2. Vjekoslav Karlovčan – An Advanced Learner`s English Grammar Workbook, Profil, 2002

3. The Constitution of the Republic of Croatia

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Engleski jezik III sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK III

Nositelj:

Semestar: III

Satnica: 1+0

ECTS: 3

1. 
   Okvirni sadržaj predmeta
   

- Einführung ins Bürgerliche Recht

- Rechtsgeschäfte

- Vertragliche Schuldverhältnisse I

- Vertragliche Schuldverhältnisse II

- Gesetzliche Schuldverhältnisse

- Familienrecht
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Prije svega to je vokabular pravne struke koji je važan za njihovo pravno obrazovanje. To su stručni izrazi koji su isključivo u uporabi u pravnoj struci. Opća znanja se prije svega odnose na velik broj pojmova koje studenti stječu. Cjeline koje se obrađuju na nastavi studenti često mogu povezati sa drugim kolegijima koje slušaju. To se može najbolje vidjeti kada se obrađuje cjelina „Ustav Republike Hrvatske“.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava kolegija Njemački jezik izvodi se putem predavanja (1 sata tjedno). Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim putem.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Nina Sokol, Susan Šarčević, Deutsch fur Juristen, Njemački za pravnike

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Rječnik pravne terminologije

Gustav Šamšalović: Njemačko – hrvatski rječnik
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Njemački jezik III sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: ORGANIZACIJA I METODE RADA U UPRAVI

Nositelj: Dragana Bjelić, dipl.iur.,predavač

Semestar: IV

Satnica: 3+0

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

Teorija organizacije: Općenito o teoriji organizacije. Klasična teorija organizacije. Neoklasična teorija organizacije. Moderna teorija organizacije. Društvena kontrola i organizacija.

Organizacija i organizacijska struktura: Organizacijska struktura a) funkcija i hijerarhija, b) centralizacija i decentralizacija, c) djelovanje pojedinačno i djelovanje skupno, d) jedinice unutarnje i jedinice vanjske. Formalna i neformalna organizacijska struktura. Tehnologija i društveno razdjeljivanje činidaba (podjela rada). Upravljanje, odlučivanje, management.

Utemeljivanje organizacije: O praktičnim problemima organiziranja. Organizacijski plan i elementi organizacije. Organizacijsko grupiranje. Reorganizacija. Promicanje organizacije i metoda rada.

Upravljanje ljudskim izvorima: Prethodna pitanja: a) upravni službenici, b) značenje i uloga upravnih službenika, c) koncepcije i praxis upravne službe kao javne funkcije, d) osobna prava službenička, e) upravni službenici kao zasebni društveni sloj; Službenički sustavi; Personalna politika; Hrvatski službenički sustavi: Službenička etika; Metode podizanja osoblja; Metode podizanja vodećega osoblja.

Upravljanje materijalnim poslovanjem uprave: Materijalna sredstva uprave, gospodarski oblik takvih sredstava te režim raspolaganja. Financijalni sugledi uvećanja značenja materijalnih trošenja uprave za gospodarstvo i društvo. Metode osiguranja ekonomičnosti upravnih programa. Racionalizacija i automatizacija u upravi. Financiranje proračunsko versus financiranje programsko.

Upravljanje prenošenja informacije: Komunikacije i komunikacijski sustav. Semantički, tehnički i psihološki problemi priopćivanja poruka. Organizacijske posljedice priopćivanja poruka: očevidnici podataka, organizacijsko traženje, organizacijske jedinice za priopćavanje. Izvješćivanje u upravi i službeno dopisivanje. Elektroničko obrađivanje podataka. Sastanci u svijetlu priopćivanja poruka. Problemi elektroničke obrade podataka, naročito zaštita podataka, osiguranje tajnosti priopćavanja, etc.

Planiranje u upravi: Pojam i vrste planiranja. Programsko planiranje. Planiranje tijeka rada. Strategija i logistika. Odlučivanje i obvezatnost planova i odluka. Istraživačke metode i tehnike. Problem legitimnosti sudjelovanja u upravnom planiranju. Postavljanje mjerila uspjeha. Organizacija upravnog planiranja.

Odabrani problemi upravnoga nadziranja, nomotehnike i informatizacija javne uprave.: Metode i tehnike upravnoga nadziranja. Problematika nadziranja inspekcijskoga. Nomotehnika s obzirom na javnu upravu. Informatizacija javne uprave općenito. Organizacijske posljedice informatizacije. Metode i tehnike informatizacije. Informatizacija i političko odlučivanje. Kriteriji kakvoće nadziranja i postupanja upravnoga. Politički i građanski sugledi nadziranja.

Kibernetički modeli u javnoj upravi Osnove teorije informacije, Kibernetika i uprava, Kibernetički kontrolni modeli. Primjena kibernetike u osebujnim područjima javne funkcije a) javna i državna sigurnost, b) urbanističko planiranje, c) upravljanje velikim gradovima, d) unutarnje upravne funkcije, e) državna riznica i revizija.

Operacijsko istraživanje. Automatsko upravljanje. Upravljanje hijerarhijskih sustava s više razina. Teorija igara. Optimalno upravljanje.