Stručni studij: Upravni studij uvod

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanje

Download 0,62 Mb.

bet	9/11
Sana	18.04.2017
Hajmi	0,62 Mb.
	#7019

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanje

Osposobiti studente stručnog studija za razumjevanje rada uprave u suvremenim državnim zajednicama kroz temeljne elemente organizacije i obradu metoda rada.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

(IV. semestar – 45 sati predavanja).

Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet), i seminarima.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Eugen Pusić: DRŽAVA I DRŽAVNA UPRAVA, Pravni fakultet u Zagrebu, 1999.- (str. 330-447)
Eugen Pusić i dr.: HRVATSKA SREDIŠNJA DRŽAVNA UPRAVA i UPOREDNI UPRAVNI SUSTAVI, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str: 255.-293.
Branko Babac: ORGANIZACIJA I SOCIJALNA ARGUMENTACIJA, Pravni vjesnik, 2-3/1985. str. 181 - 213.
Josip Žužul i Dražen Dragičević: INFORMATIKA U UPRAVI I PRAVOSUĐU, Sveučilišna tiskara Zagreb, 1996., str: 79.-102.,
Damir Ocvirk: PRAKTIČNI ASPEKTI RUKOVOĐENJA TIMSKIM RADOM U DRŽAVNIM UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA, Slobodno poduzetništvo 20/99, str. 64.- 76.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Ivan Mecanović: PRAVO INFORMACIJA I ORGANIZACIJA DRŽAVNE UPRAVE ZA OSIGURANJE OVOG PRAVA GRAĐANA, Pravni vjesnik PFO, 10/94, str.30.-38.
Zbornik radova: LOKALNA SAMOUPRAVA, Osijek, HILS, 2001.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: STATUSNO PRAVO GRAĐANA

Nositelj: Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač

Semestar: IV

Satnica: 2+0

ECTS: 3
a. Okvirni sadržaj predmeta

1. Pojam statusnih prava, njihovo značenje u zaštiti osobe i pravnom prometu.

2. Bračno pravo

Pojam braka. Trajna obilježja braka. Pretpostavke za postojanje braka. Bračne smetnje – uklonjive, neuklonjive. Postupak sklapanja braka. Osobna prava i dužnosti bračnih drugova. Prava i dužnosti koje uređuju strogi propisi. Prava i dužnosti koje se uređuju sporazumno. Prestanak braka – smrću bračnog druga i proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem, razvodom. Postupak posredovanja prije razvoda braka. Imovinski odnosi bračnih drugova. Bračna stečevina. Vlastita imovina bračnih drugova. Bračni ugovor. Imovinski odnosi izvanbračnih drugova.

3. Majčinstvo i očinstvo

Utvrđivanje majčinstva. Priznanje majčinstva. Predmnjeva o bračnom očinstvu. Utvrđivanje izvanbračnog očinstva. Osporavanje majčinstva. Osporavanje očinstva.

4. Roditeljska skrb

Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu. Mjere za zaštitu osobnih interesa djeteta. Upozorenje na pogreške i propuste. Nadzor nad roditeljskom skrbi. Oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom. Upućivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi. Oduzimanje roditeljske skrbi.

5. Posvojenje

Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost). Pretpostavke na strani posvojenika (pasivna adoptivna sposobnost). Osnivanje posvojenje. Prava i dužnosti iz posvojenja.

6. Skrbništvo

Ovlasti centra za socijalnu skrb. Vrste skrbništva. Skrbništvo za maloljetne osobe. Skrbništvo za osobe lišene poslovne sposobnosti. Skrbništvo za posebne slučajeve. Zapreke za obavljanje skrbničke dužnosti. Dužnosti skrbnika.

7. Uzdržavanje

Načela i pravna obilježja uzdržavanja. Uzdržavanje između roditelja i djece. Uzdržavanje između ostalih srodnika. Uzdržavanje između tazbinskih srodnika. Uzdržavanje bračnog druga. Uzdržavanje izvanbračnog druga i uzdržavanje majke izvanbračnog djeteta.

8. Državljanstvo

Stjecanje hrvatskog državljanstva – podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem, po međunarodnim ugovorima. Prestanak državljanstva. Isprave o dokazivanju hrvatskog državljanstva. Prebivalište i boravište građana. Putne isprave hrvatskih državljana.

Osobno ime. Matični broj građana. Stranci-pojam, putne isprave, ulazak i izlazak stranaca iz države.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Osnovna znanja iz obiteljskog prava, propisa iz oblasti državljanstva, prebivališta i boravišta, putnih isprava i ostalih propisa koji uređuju statusna pitanja.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava i rad sa studentima provodi se putem predavanja tijekom IV. semestra (30 sati predavanja).

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita

Alinčić, M. – Bakarić, A. – Hrabar, D. – Jakovac Lozić, D. – Korać, A.: «Obiteljsko pravo», Zagreb, 2001. (stranice 29-30, 40-131, 145-218, 249-292, 303-349, 355-497);

Obiteljski zakon, N. N., br. 116/03, 17/04, 136/04;

Zakon o hrvatskom državljanstvu, N. N., br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93;

Zakon o prebivalištu i boravištu građana, N. N., br. 53/91, 26/93, 29/94, 11/00;
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana, N. N., br. 77/99, 33/02, 133/02;

Zakon o osobnoj iskaznici, N. N., br. 11/02, 122/02;

Zakon o matičnom broju, N. N., br. 9/92, 66/02;

Zakon o osobnom imenu, N. N., br. 69/92, 26/93, 29/94;

Zakon o strancima, N. N., br. 109/03.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: LOKALNA SAMOUPRAVA

Nositelj: mr.sc. Mirela Mezak-Stastny,predavač

Semestar: IV

Satnica: 3+0

ECTS: 5
a.Okvirni sadržaj predmeta

Država i društvo. Procesi integriranja i diferenciranja. Organizacija vlasti ("odozgo", "odozdo"; vertikalna i horizontalna dioba vlasti). Pravo na samoorganiziranje. Autopoietična i alopoietična zajednica. Lokalna demokracija - predstavnička i izravna. Temeljni pojmovi lokalne samouprave. Povijesni komparativni prikaz. Normativni izvori lokalne samouprave. Sustav lokalne samouprave. Funkcije lokalne samouprave. Ustrojstvo lokalne samouprave. Financiranje lokalne samouprave. Metodologija rada u lokalnoj samoupravi. Značaj osposobljenosti kapaciteta za obnašanje ovlasti. Regija i regionalizacija. Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj i Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Temeljna načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Temeljna načela Nacrta Europske povelje o regionalnoj samoupravi. Načelo supsidijarnosti, načelo proporcionalnosti, načelo ekvilizacije, načelo konzultacije, načelo participacije, načelo lokalne demokracije i dr. Načelo monitoringa. Europska Unija i Vijeće Europe. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti. Zaštita prava na lokalnu i regionalnu samoupravu.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje obrazovanje

Znanja se odnose na administrativno teritorijalni ustroj zajednica, koje mora biti što učinkovitije i bliskije građanima. Stečena znanja su u funkciji traganja za optimalnim veličinama zajednica, koje se umrežuju. Upravo ravnoteža vertikalne i horizontalne diobe vlasti daje odgovarajuća rješenja. Uz to znanja i vještine koje su vezi s lokalnom samoupravom omogućavaju studentima da se uključe u procese harmoniziranja hrvatskih propisa i prakse s aktima Vijeća Europe, osobito njenim konvencijama o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Veza s drugim predmetima je izravna sa ustavnom pravom, upravnim pravom, upravnom znanošću, jer njihova sinergija omogućava identificiranje problema optimalnog odlučivanja, znanja i vještine osposobljavaju djelatnike na svim razinama uprave (lokalne, regionalne, državne). Svakako da dalje obrazovanje općenito, uključujući i doživotno obrazovanje, je nužnost za visoko stručno i etičko djelovanje administracije, ali i donositelja odluka na nižim razinama.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja, seminari, vježbe, kolokvij, izrada i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u simuliranim treninzima i radionicma, panel diskusijama i sl.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Lokalna samouprava, hrvatska i nizozemska iskustva, Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Interkerkel Vredesberad, Osijek, 2001.

Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet, Osijek, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.

Nacrt Europske povelje o regionalnoj samoupravi, Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet, Osijek, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.

POZITIVNI PROPISI:

Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak, NN 41/01, 55/01

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01

Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potpisane u Strasbourgu 15.listopada 1985., NN-Međunarodni ugovori 14/97

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 147/01, 150/02

Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, NN 33/96, 92/01

Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 33/01, 45/03

Vjerodostojno tumačenje čl.31. st.1., čl.46.st.1. i 2., čl.53.st.4. i čl.90.st.1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 60/01

Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja čl.84.st.1.toč.5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 106/03.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Babac, Branko; Lauc, Zvonimir, Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: ustavno-pravne i političko-upravne problematike, Pravni fakultet, Osijek, Zavod za poslovna istraživanja, Osijek, 1989.

Lauc, Zvonimir, Decentralizacija: uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samouprave, Hrvatska javna uprava, br.3(2001),2, str. 177-205.

Lauc,Zvonimir, Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj: de lege ferenda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.50(2000), ½, str.65-87.

Lauc,Zvonimir, Promicanje i provedba načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, osobito načela supsidijarnosti, Hrvatska javna uprava, br.1(1999),3, str. 447-472.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Navedeni kolegij sadrži 5 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: OSNOVE RADNOG I SOCIJALNOG PRAVA I i II

Nositelj: Dragana Bjelić, dipl.iur., predavač

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 5

Semestar: VI

Satnica:3+0

ECTS: 3
a. Okvirni sadržaj predmeta

U okviru materije radnog prava sadržaj općeg teoretskog dijela predmeta fokusiran je na determiniranje osnovnih pojmova radnog prava, definiciju, predmet i nazive za radno pravo, odnose s drugim pravnim granama, izvore radnog prava te kriterije i način periodizacije povijesnog razvoja radnoga prava. U okviru općeg teoretskog dijela posebna se pozornost posvećuju uvodu u međunarodno radno i europsko radno pravo (EU i Vijeće Europe).

Pozitivno pravni dio radnog prava obuhvaća individualno radno pravo i kolektivno radno pravo.

Sadržaj individualnog radnog prava usmjeren je na zabranu diskriminacije pri zapošljavanju i radu, sklapanje ugovora o radu, pravni položaj malodobnih radnika, zaštitu života, zdravlja privatnosti i dostojanstva radnika, obrazovanje i osposobljavanje za rad, radno vrijeme, odmore i dopuste, noćni rad, zaštitu majčinstva, problematiku plaća, zaštitu radnika privremeno ili trajno nesposobnih za rad, izume i tehnička unapređenja radnika te zabranu takmičenja s poslodavcem, naknadu štete, prestanak ugovora o radu i ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa. Promtara se i uloga nacionalne politike za zapošljavanje te Agencije za privremeno zapošljavanje.

Kolektivno radno pravo obuhvaća sudjelovanje radnika u odlučivanju, sindikate i udruge sindikata, značaj kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora, štrajk i rješavanje kolektivnih radnih sporova te zaštitu i promicanje gospodarskih i socijalnih prava kroz djelovanje Gospodarskog i socijalnog vijeća.

Socijalno pravo obuhvaća uvod u osnovne pojmove i institute socijalnog prava, sadržaj mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, značaj i opseg zdravstvene zaštite te sadržaj socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Predmetom pozitivnopravne grupe predmeta nedvojbeno se stječu znanja iz domene radnog i socijalnog prava neophodna za bavljenje poslovima pravnika po svršetku pravnog studija. Odnosno osobito dolazi do izražaja kod velikog dijela kolegica i kolega koji će se zapošljavati u tvrtkama i njihovim pravnim službama, odvjetničkim uredima specijaliziranim za problematiku radnog prava, upravnim tijelima, nevladinim organizacijama koje su usmjerene na zaštitu ljudskih prava te sudovima, odnosno njihovim odjelima za radno pravo.

U kombinaciji sa sadržajem predloženih izbornih kolegija iz ove domene (Međunarodno radno pravo, Europsko radno pravo i europsko pravo socijalne sigurnosti, Ekonomska i socijalna prava u sustavu ljudskih prava), omogućuje se uska profilacija studentima zainteresiranim za predmetno područje, ali i njihova mobilnost, budući program obveznog i izbornih kolegija korespondira odgovarajućim kolegijima koji se, u istom ili sličnom opsegu, izvode na pravnim studijma u 25 zemalja članica Europske unije i zemljama kandidatima.
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava će se provoditi kroz predavanja, konzultacije, mentorski rad, samostalne zadatke te uz primjenu multimedije i Interneta, a za polaznike seminara i kroz radionice, simulacije te izvannastavne aktivnosti

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Ravnić, A., Osnove radnog prava – domaćeg, uporednog, međunarodnog, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

Tintić, N., Radno i socijalno pravo, Knjiga prva – Radni odnosi (II), Narodne novine, Zagreb, 1972., (smo teoretski dijelovi), str. 1-34, 42, 70-74, 88-90, 110-113, 125-127, 161-169, 175-183, 187-191, 225-237, 281-300, 302-306, 313.318, 474-516, 577-585, 610-613, 623-627,
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Herman, V., Socijalno osiguranje, Osnove zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1990., str. 1- 28,

Zakon o radu, pročišćeni tekst, NN., br. 137/04.,

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, NN., br. 32/02., 86/02., 114/03., 151/03.,

Zakon o mirovinskom osiguranju, NN., br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04.,

Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN., br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04.,

Zakon o zdrastvenoj zaštiti, NN., 121/03.,

Zakon o socijalnoj skrbi, NN., 73/97., 27/01., 59/01., 82/01., 103/03.,

Europska socijalna povelja i dodatni protokoli, NN. – Međunarodni ugovori, br. 15/02.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Osnove radnog i socijalnog prava I sadrži 5 ECTS boda. Kolegij Osnove radnog i socijalnog prava II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: NOMOTEHNIKA

Nositelj: Jasmina Smolčić, dipl.iur., predavač

Semestar: V

Satnica: 2+0

ECTS: 3

Okvirni sadržaj predmeta

1. Pojam normativne djelatnosti 2. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa 3. Pravo kao tehnologija društvenih znanosti 4. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa 5. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa 6. Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava 7. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa. 8. Pripremanje, donošenje, publiciranje, objavljivanje, primjenjivanje propisa.

9. Europski ustav, europski zakon, europski okvirni zakon, europska uredba, europska odluka.

10. Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava 10.1. Pravni propisi koje dodnose državni organi 10.2.. Pravni propisi koje dodnose nedržavni organi

11. Hijerarhija pravnih propisa 10.1. Hijerarhija pravnih propisa koje dodnose državni organi, 11.2. Ustav, ustavni zakoni, organski zakoni, obični zakoni, poslovnici, uredbe i dr.

11.3. Obujam pravnog propisa

12. Pretpostavke za donošenje i izradu pravnih propisa 12.1. Objektivne pretpostavke 12.2. Subjektivne pretpostavke

13. Plan normativne djelatnosti 14. Načela za izradu pravnih propisa 15. Izrada konačnog teksta pravnog propisa 16. Forma teksta pravnog propisa 17. Izmjene i dopune pravnih propisa 18. Pročišćeni tekst pravnog propisa 19. Ispravci pravnih propisa.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje obrazovanje

Ovaj predmet služi za nužnu nomotehničku pismenost studenata. Svaki predmet koji se bavi "proizvodnjom" propisa, a to znači svi oni koji imaju i pozitivnopravne sadržaje, su povezani sa Nomotehnikom. Osobito to dolazi do izražaja u procesu harmoniziranja propisa, znači i sa predmetima koji se bave europskim pravom.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja, seminari, vježbe, kolokvij, izrada i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u simuliranim treninzima i radionicma, panel diskusijama i sl.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Borković, Ivo. Nomotehnika, Pravni fakultet u Splitu i Pravni fakultet u Osijeku, Split, 1996.

Z. Lauc: Normativni izvori lokalne samouprave, Lokalna samouprava - hrvatska i nizozemska iskustva, HILS, Osijek, 2000.

Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak (NN 41/01, 55/01)

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN 49/02)

Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN 101/98, 15/00, 117/01, 199/03)

Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN 28/96)

Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske (181/03)

Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 6/02, 41/02, 91/03, 58/04)

Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (NN 107/00, 24/01)

Statut županije

Statut grada

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

I. Krbek, Prilog teoriji o pojmu prava, JAZU, Zagreb, 1952

Prepearing Public Administrations for the European Administrtive Space, SIGMA Papers, no 23

European Principles for Public Administration, SIGMA Papers, No 27

The OECD Report on Regulatory Reforms, Synthesis, OECD, Paris, 1997.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: ARHIVISTIKA

Nositelj: Tomislav Radonić, prof., predavač

Semestar: V

Satnica: 2+0

ECTS: 3

Okvirni sadržaj predmeta

U okviru predmeta Arhivistika studenti upoznaju osnovna načela, koncepte i terminologiju arhivistike, razvitak arhivistike i odnos prema srodnim disciplinama. Upoznaju obilježja i strukturu arhivskog gradiva. Tijekom nastave, u okviru predmeta Arhivistika, studenti stječu znanja o arhivskom zakonodavstvu, a koji je usmjeren očuvanju i zaštiti arhivskog gradiva. Isto tako, studenti razvijaju senzibilitet za značenje i korištenje arhivskog gradiva.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova
veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno
obrazovanje

U okviru predmeta Arhivistika studenti stječu čitav niz specifičnih znanja o postupcima zaštite, očuvanja, konzervacije, restauracije i sređivanja registraturne u arhivske građe, kao i osnovna znanja o načinima i uvjetima korištenja arhivske građe za znanstvene i upravne svrhe. Predmet arhivistika ima prilično dodirnih točaka s predmetom Uredsko poslovanje. Doprinos predmeta Arhivistika pravnom obrazovanju nalazi se prije svega u tome da se studente poduči pravilnom načinu postupanja s registraturnom i arhivskom građom, odnosno njenoj vrijednosti prije svega u dokumentarne, ali i povijesne svrhe.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava iz predmeta Arhivistika provodi se održavanjem predavanja tijekom jednog semestra u ukupnom broju od 30 sati. Radi produbljivanja znanja iz pojedinih tema u okviru predmeta Arhivistika postoji mogućnost provođenja seminara. Znanje studenata provodi se održavanjem ispita koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. J. Paver, D. Eržišnik: Arhivistika za djelatnike u pismohranama, Arhiv Hrvatske, Zagreb, 1992.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. B. Stulli (urednik), Priručnik iz Arhivistike, Zagreb. 1977. g.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: EKONOMSKA POLITIKA

Nositelj: mr.sc. Mirjana Jeleč Raguž, predavač

Semestar: V

Satnica: 3+1

ECTS: 5
a. Okvirni sadržaj predmeta

Uvod:

Nacionalno gospodarstvo; Gospodarstvene oblasti i gospodarstvene grane; Gospodarstveni sektori;

Struktura nacionalnog gospodarstva; Nacionalno gospodarstvo i ekonomijske znanosti; Ekonomijska politika u sustavu ekonomijskih znanosti; Predmet izučavanja i ekonomijska politika Republike Hrvatske. Ekonomijska politika Europske unije;

Činitelji gospodarstvenog života i gospodarstvenog razvoja Hrvatske i Europske unije:

Prirodno-zemljovidni činitelji; Zemljovidni položaj i veličina zemlje; Količina i struktura zemljišnih površina; Reljef; Kvaliteta zemljišta; Vode; Rudno bogatstvo; Biljni pokrivač i životinjski svijet; Stanovništvo; Broj stanovnika i porast stanovništva; Gustoća stanovništva; Dobna struktura stanovništva; Socijalno-ekonomijska struktura stanovništva; Radni kontingent i zaposlenost; Nezaposlenost - uzroci i posljedice; Privremeno zapošljavanje u inozemstvu - migracije stanovništva i radne snage; Proizvedeno društveno bogatstvo Pojam, podjela i značenje proizvedenog domaćeg bogatstva; Proizvedeno domaće bogatstvo Republike Hrvatske; Obim i struktura proizvedenog društvenog bogatstva; Struktura fiksnih fondova; Raspored fiksnih fondova po gospodarstvenim granama; Prostorni razmještaj fiksnih fondova i problematika usklađivanja; Stopa rasta i trošnosti fiksnih fondova; Utjecaj politike investiranja i amortizacije na obim i strukturu fiksnih fondova;

Ekonomijski odnosi s inozemstvom:

Sadržaj ekonomijskih odnosa s inozemstvom, Značenje ekonomijskih odnosa s inozemstvom i utjecaj tih odnosa na gospodarstveni život i gospodarstveni razvitak; Suvremeni problemi uklapanja u svjetske procese razvoja; Suvremeni problemi rasta i razvoja Europske unije i ekonomijski položaj Hrvatske;

Društveno- ekonomijski poredak:

Uvjetovanost gospodarstvenog života i gospodarstvenog razvoja sustavom proizvodnih odnosa; Osnovna područja odraza društveno-ekonomijskog poretka na gospodarstvenu aktivnost; Koncepcija gospodarstvenog razvitka; Ekonomijski zakoni.; Ekonomijska politika; Pojam ekonomijske politike; Ciljevi, nositelji i sredstva ekonomijske politike; Ciljevi: puna zaposlenost; Rast nacionalnog prihoda; Stabilnost cijena; Zadovoljavanje javnih potreba i smanjenje nejednakosti; Pitanje ravnoteže: platna bilanca; Sukobi ciljeva: dilema "inflacija-nezaposlenost". Političko-ekonomijski ciklusi; Komponente države; Koncepcija države; Instrumenti; Proračunska politika; Monetarna politika; Devizna politika; Politika cijena i dobiti; Induktivno planitanje; Agrarna politika; Industrijska politika; Glavni instrumenti za akciju; Gospodarstveni sustav; Pojam i uvjetovanost sadržaja gospodarstvenog sustava, Razvoj gospodarstvenog sustava u Hrvatskoj; Novi gospodarstveni sustav - obilježja i elementi; Analiza elemenata novog gospodarstvenog sustava; Sustav sredstava; Sustav upravljanja; Sustav gospodarstvenog privređivanja; Sustav planiranja; Tržišni sustav; Sustav cijena; Novčarski sustav; Budžetski sustav; Sustav raspodjele; Kreditni sustav; Trgovinski sustav; Proračunski sustav; Domaći bruto proizvod; Domaći proizvod i nacionalni prihod; Pojam i struktura domaćeg bruto proizvoda; Raščlamba strukture domaćeg bruto proizvoda - neposredni i posredni koeficijent; Domaći proizvod kao ekonomijski agregatna veličina; Metode obračuna nacionalnog prihoda, izvori, struktura i dinamika; Raspodjela nacionalnog prihoda; investicijska, opća i osobna potrošnja; Politika raspodjele nacionalnog prihoda s obzirom na ciljeve razvoja; Investicijska politika i politika zadovoljavanja opće društvenih i osobnih potreba - analiza komponenata koje šine opću društvenu razinu; Opća ocjena stanja i gospodarstvenog razvoja Hrvatske; Osnovni pokazatelji razvijenosti gospodarstva Hrvatske; Strukturne disproporcije nastale razvojem gospodarstva i nasljeđenog stanja ex Jugoslavije; Ratne štete na hrvatskom gospodarstvu; Hipotetiča strategija razvoja hrvatskog gospodarstva u okvirima Europske unije.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno obrazovanje

Studenti se upoznaju s ekonomijom, gospodarstvom i raznim ekonomskim procesima kao temeljnim aktivnostima svakoga društva. Kompetentan pravnik danas mora poznavati ključne ekonomske kategorije, pojavne oblike ekonomskih aktivnosti ljudi, kao i veze između pravnih instituta i njihove ekonomijske biti.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se realizira u okviru V. semestra kroz 3 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno i donosi ukupno 5 ECTS.

Predavanja i interaktivna rasprava sastavni su dio izvedbe programa ovog predmeta.

Provjera znanja se vrednuje kroz rješavanje individualnih i grupnih zadataka.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Bosanac, N. Uvod u ekonomiku Hrvatske, Intergraf, Osijek, 1994.

Crkvenac, M.: Ekonomska politika, Informatior, Zagreb, 1999.
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Lovrenović, S.: Ekonomska politika, Zagreb, 1982.

Mecanović, I., Bosanac, N.: Strategija društvenog i gospodarstvenog razvoja, Osijek, 2001.

Bilješke s predavanja

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: UREDSKO POSLOVANJE

Nositelj: Jasmina Smolčić, dipl.iur., predavač

Semestar: V

Satnica: 2+0

ECTS: 3
a. Okvirni sadržaj predmeta

Uredsko poslovanje predmet je koji izučava osnovne elemente sustava uredskog poslovanja u tijelima državne uprave Republike Hrvatske, ali i u oblicima trgovačkih društava.

U okviru predmeta izučavaju se pojam uredskog poslovanja i korespodencije, organizacija i funkcioniranje uredskog poslovanja, pravni izvori reguliranja sustava uredskog poslovanja u Republici Hrvatskoj, osnovna načela uredskog poslovanja, osnovni pojmovi i ustroj sustava državne uprave u Republici Hrvatskoj, osnovni elementi trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, pojam, struktura i organizacija poslova i postupaka uredskog poslovanja, osnovni pojmovi uredskog poslovanja; akt, pisarnica, evidencijske knjige, arhiviranje i čuvanje spisa I sl.

S obzirom na suvremene tendencije razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije poseban aspekt izučavanja predmeta Uredskog poslovanja posvećen je strategiji i konceptu automatizacije ureda I primjeni informatičke tehnologije u obradi poslovnih podataka I poslovnome komuniciranju.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno obrazovanje

Spoznaje koje, izučavanjem sadržaja predmeta Uredsko poslovanje, stječu studenti omogućuju im stjecanje cjelovitih znanja o sustavu uredskog poslovanja u Republici Hrvatskoj, o značenju uredskog poslovanja u okviru poslovnoga I radnoga procesa unutar tijela državne uprave, te unutar različitih oblika trgovačkih društava. Studenti stječu konkretna znanja i vještine obavljanja svih uredskih poslova; uredske korespondencije I rukovanja sa spisima, te posebice suvremene organizacije ureda.

Posebno se studenti osposobljavaju za samostalno i stručno obavljanje uredskih poslova primjenom informatičko-komunikacijske tehnologije čime se, po završetku studija mogu što brže i efikasnije uključiti u uredsko poslovanje u automatiziranom uredu, ali i primijeniti koncept automatizacije ureda u sustavu uredskog poslovanja u kojem takova primjena još ne postoji.
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava u okviru predmeta Uredskoga poslovanja provodi se kroz predavanja unutar kojih su obuhvaćena teoretska izlaganja, ali i praktični vidovi rada sa studentima koji uključuju aktivno i neposredno sudjelovanje studenata u nastavi; korištenje i primjena informatičko-komunikacijskih sredstava i metoda, samostalno izvođenje određenih zadataka i postupaka. Dio predavanja obuhvaća korištenje informatičkoga kabineta u dijelu učenja o automatizaciji ureda.

Osim ispita, znanje studenata provjerava se i periodičnim provjerama znanja u teoretskom i praktičnome dijelu učenja.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Odobaša, R.: Uredsko poslovanje - tijela državne uprave Republike Hrvatske, Osijek, 1999.,
Srića, V., Klement, A., Knežević, B.: Uredsko poslovanje: Strategija I koncepti automatizacije ureda, Zagreb, Sinergija, 2003.,
Materijali s predavanja.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Birolla, H.: Primjena osobnih kompjutora u poduzećima, Informator, Zagreb, 1991.,, treće izmijenjeno izdanje,
Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999. – odabrana poglavlja.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: OSNOVE TRGOVAČKOG PRAVA

Nositelj: Mr.sc. Mario Včelik

Semestar: VI

Satnica: 3+0

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

I OPĆI DIO

Izvori prava društva

Pravni oblici trgovačkih društava

Pravna osobnost trgovačkog društva

Preddruštvo

Imovina trgovačkog društva

Odgovornost za obveze trgovačkog društva

Tvrtka trgovačkog društva

Predmet poslovanja trgovačkog društva

Sjedište trgovačkog društva

Zastupanje trgovačkog društva

II DRUŠTVA OSOBA

Javno trgovačko društvo (pojam i osnivanje. vođenje poslova, zastupanje i

prestanak društva)

Komanditno društvo (pojam i osnivanje. vođenje poslova, zastupanje i

prestanak društva)

Tajno društvo

Gospodarsko interesno udruženje

Ortakluk

Zadruga

Zadružni savez

III DRUŠTVA KAPITALA

Dioničko društvo (pojam, dionice, načini osnivanja, organi društva, prestanak

društva)

Društvo s ograničenom odgovornošću (pojam, osnivanje, organi društva,

prestanak društva).
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija, te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Složenost društvenih i gospodarskih prilika sami po sebi nameću potrebu da više osoba zajednički djeluju i onda kada je riječ o zadovoljavanju pojedinačnih interesa svake od njih, tako da se to čini posredno ostvarenjem zajedničkog interesa te osobe i drugih koje s njom djeluju. Takvo udruživanje ostvaruje se u različitim tipovima društava kao pravnom obliku zajedničkog djelovanja.

Shodno tome, ovaj kolegij obrađuje dio pravne znanosti kojim se uređuje zaštita i zadovoljavanje zajedničkih interesa suradnjom više osoba na privatno pravnoj osnovi, kao i uređenjem pravnih poslova u koje se upuštaju trgovci.

Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s privatno pravnim udruženjima u hrvatskom pravnom sustavu kao sto su: ortakluk, javno trgovačko društvo, komanditno društvo, gospodarsko interesno udruženje, tajno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, društvo za uzajamno osiguranje, zadruge i zadružni savez. Upoznavanje studenata s osnovnim značajkama i zakonitostima u radu navedenih društava, omogućuje im da se nakon završetka «specijalističkog» studija, lakše uključe svojim budućim radom u problematiku rada trgovačkih društava. Ovaj predmet, između ostalog povezan je i s drugim predmetima studija, kao sto su:

GRAĐANSKO PRAVO (valjanost volje očitovane u stvaranju društva, cijeni se prema pravilima obveznog prava; stvarno pravo mjerodavno je za unošenje stvari u društvo; nasljedno pravo mjerodavno je kod pitanja nasljeđivanja udjela u društvu i si.)

UPRAVNO PRAVO (za obavljanje nekih djelatnosti traže se suglasnosti i odobrenja

koja se daju u upravnom postupku)

RADNO PRAVO (ta grana prava daje odgovore na pitanje tko je s društvom u

radnom odnosu; pitanja iz radnog odnosa trgovca i zaposlenika prosuđuju se prema
pravilima radnog prava).
PROPISI KOJIMA SE UREĐUJE FINANCIJSKO TRŽISTE

(na društva se primjenjuju propisi kojima se ureduje financijsko tržište - propisi o vrijednosnim papirima, burzama, investicijskim fondovima, bankama - koji mogu utjecati na prijenos udjela u društvu ako su oni izraženi vrijednosnim papirima).

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se provodi kroz predavanja i mentorski rad u okviru VI semestra. Provjera znanja vrednuje se kroz: pohađanje nastave, aktivnosti u nastavi, seminar, usmeni ispit, istraživanje.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Jakša Barbić: TRGOVAČKA DRUŠTVA, Organizator, Zagreb 1992.g.

Jakša Barbić: PRAVO DRUSTVA (OPCI DIO), Organizator, Zagreb 1999. g.

Jakša Barbić: PRAVO DRUŠTVA (DRUŠTVA KAPITALA), Organizator, Zagreb

2000. g.

Jakša Barbić: PRAVO DRUŠTVA (DRUŠTVA OSOBA), Organizator, Zagreb

2002. g.

Barbić, Buljan, Porobija: ORGANI DIONIČKOG DRUŠTVA, Organizator, Zagreb

1996. g.

Gorenc, Filipović, Slakoper, Brkanić: KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIM

DRUSTVIMA, RRiF 2004. g.

Vilim Gorenc: TRGOVAČKO PRAVO DRUŠTVA, Školska knjiga Zagreb 1998. g.

Siniša Petrović: OSNOVE PRAVA DRUSTVA, Pravni fakultet Zagreb, 2001. g.
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Josip Kartal: DIONICKO DRUSTVO, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.

Josip Kartal: EMISIJA DIONICA, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.

Josip Kartal: DIONICE, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.

Josip Kartal: DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, UPH-
MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.

Josip Kartal: KNJIGA POSLOVNIH UDJELA, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb

1994. g.

Josip Kartal: PRAKTIČNI PRIRUČNIK DRUŠTVA S OGRANIČENOM

ODGOVORNOŠĆU, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1995. g.

Veljko Vučetić: ZAKON O PODUZEĆIMA S KOMENTAROM, «NN», Zagreb

1990. g.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Osnove trgovačkog prava sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: EUROPSKE INTEGRACIJE

Nositelj: mr.sc. Mirjana Jeleč Raguž, predavač

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

Globalizacija, Pojam i značenje ekonomskih integracija u globalnoj ekonomiji, Povijesni korijeni i razlozi nastanka Europske unije, Povijesni razvoj od Zajednice za ugljen i čelik do danas, EZ – prosinac 1957.g. 6 zemalja članica, EU – svibanj 2004.g. 25 zemalja članica, Proširenje EU: kronološki pregled proširenja Unije u valovima, važnost i ekonomski aspekti proširenja.

Razvoj gospodarstva Europe i njegov položaj u svijetu. Uvod u Europsku uniju: ekonomija, politika, kultura…

Analiza sektorskog razvoja i međunarodno gospodarsko reguliranje u Europskoj uniji i u okvirima izvan njih: - poljoprivreda, industrija, promet, energija, tehnologija. Zajednička agrarna politika.

Institucije Europske Unije: Vijeće Europske Unije – Vijeće Ministara, Europsko vijeće, Europski Parlament, Europska komisija, Sud pravde, Revizorski sud, Ekonomski i socijalni odbor, Odbor regija.

Princip 4 slobode i kronologija nastanka, Maastrichtski summit 1992. i Kriteriji konvergencije, Ugovor iz Nice i Kopenhagenški kriteriji, Ugovor iz Amsterdama, EU – stvaranje jedinstvenog tržišta i carinska unija.

Ostale ekonomske integracije u Europi i njihov regionalni značaj: CEFTA, EFTA, ALPE-DUNAV-ADRIA.

Ostale ekonomske integracije u svijetu: NAFTA, AFTA, ASEAN, BRIC zemlje.

Monetarna Unija: EURO, jedinstvena europska valuta, kako je do nje došlo, Efekt uvođenja Eura na globalnom tržištu, Europska Centralna Banka, osnivanje i značaj.

Svjetske financijske institucije i njihov značaj: MMF i WB: od Bretton Woodsa do danas, principi rada, utjecaj i značaj.

Odnosi EU i RH – povijest, sadašnjost, budućnost, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Perspektive EU i projekt šire Europe.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje ekonomsko obrazovanje

Cilj ovog kolegija je oblikovanje suvremenih teorijskih znanja i spoznaja o gospodarskim integracijskim procesima među državama s naglaskom na Europskoj uniji. Predmet se nadograđuje na sadržaj predmeta Međunarodna ekonomija.

Studente ekonomskih, pravnih i ostalih studija se upoznaje s osnovama gospodarskog procesa integriranja u Europi, s osvrtom na Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe, te im se predočavaju prednosti i izazovi procesa gospodarskog integriranja na području svakodnevnog života.
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se realizira u ukupnom fondu od 30 + 15 sati (2+1), kao izborni kolegij u okviru V. semestra.

Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko strukturiranih dimenzija: aktivnosti u nastavi, seminar, istraživanje aktualnih zbivanja u gospodarstvu Europske unije te istraživanje ostalih integracijskih oblika u svijetu.

Ispit je usmeni.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Kandžija, V., Gospodarski sustav Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2003.

2. Bogunović, A.: Ekonomske integracije i regionalna politika, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.

3. Zabilješke s predavanja.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. Grupa autora, Urednik Pavletić, V.: Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji, Zagreb, 2003.

2. Šundalić, A.: Hrvatsko društvo i integracijski procesi, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, 2004.

3. Ćapeta, T.: Europska Monetarna Unija, Informator, Zagreb 2000.

4. Mc Agra, E.: Economic Integration Worldwide, McMillan Press, New York 2002.

5. Davies, N.: Europe-a history, London 2002.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: ZEMLJIŠNO KNJIŽNO UPRAVNO PRAVO

Nositelj: Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

1. Pojam zemljišno knjižnog prava u subjektivnom i objektivnom smislu

Odnos sa građanskim pravom (načela građanskog prava)

Načelo ravnopravnosti

Načelo dispozitivnosti

Načelo prometnosti

Imovinska sankcija

Zemljišno-knjižno pravo u objektivnom smislu

Materijalno zemljišno-knjižno pravo

Postupravno zemljišno-knjižno pravo

2. Izvori zemljišno-knjižnog prava

Ustav

Zakon o zemljišnim knjigama

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova

Ostali izvori

3. Vrste evidencije nekretnina

Zemljišno knjižna evidencija

Geodetska uprava i kastastar zemljišta

Ostale vrste evidencija

4. Funkcije i karakteristike zemljišnih knjiga

Funkcija

Publicitetna funkcija (apsolutna, relativna prava-pojam)

Zaštita povjerenja

Derivativnost

Karakteristike

5. Načela zemljišno-knjižnog uređenja

Načela stvarnosti

Stvarna prava

Načelo upisa

Načelo javnosti

Načelo povjerenja

Načelo konsenzusa

Načelo legaliteta

Načelo prvenstva

Načelo potpunosti

Načelo specijaliteta

Načelo preglednosti

6. Sastav zemljišne knjige

Glavna knjiga

Zemljišno knjižni uložak

Izvod iz zemljišne knjige

Zbirka isprava

Zbirka katastarskih planova

Registri i ostale pomoćne evidencije

7. Zemljišno-knjižni upisi

Vrste zemljišno-knjižnih upisa

Općenito

Pretpostavke za uknjižbu

Knjižni prednik

Isprave

Predbilježba

Općenito

Pretpostvke za predbilježbu

Opravdanje predbilježbe

Pravni učinci predbilježbe

Zabilježba

Općenito

Zabilježbe osobnih odnosa

Zabilježbe pravnih činjenica

Zabilježbe pravnih činjenica po zemljišno-knjižnim pravilima (zabilježba prvenstvenog reda, zabilježba spora, zabilježba hipotekarne tražbine, zabilježba hipotekarne tužbe, zabilježba dosude, ostale zabilježbe pravnih činjenica po z.k. pravilima)

Predmet upisa

Pravno vlasništvo

Etažno vlasništvo

Pravo služnosti, realni tereti, založno pravo

8. Zemljišno-knjižni postupak

Karakteristike

Nadležnost

Molba za upis i prilozi

Rješavanje molbe

Izvršavanje upisa

Dostavljanje

Rokovi

Pravni lijekovi (žalba, tužba za brisanje)

9. Sudski poslovnik

10. Državna izmjera i katastar nekretnina

11. Unutarnje ustrojstvo državne geodetske uprave

12. Katastar emisija u okoliš

13. Poljopviredno zemljište
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Vlasništvo predstavlja maksimalni skup ovlaštenja koja nekoj osobi pripada u pogledu određene stvari i kao takvo je zaštićeno Ustavom. Može biti ograničeno u određenim okolnostima propisanim Zakonom te pod određenim uvjetima, ali ono i obvezuje njegovog nosioca na određena ponašanja. Zaštita vlasništva potrebna je radi sigurnosti koju sudionici stvarnopravno i stvarnopravnim odnosima trebaju imati u pravnom prometu. Jedan od vidova zaštite vlasništva te nekih stvarnih prava koja mogu biti na nekretninama ostvaruje se kroz zemljišno-knjižno pravo posebno kroz zemljišne knjige, javne knjige u koje se upisuju nekretnine, stvarna prava i neka obvezna prava nanekretninama te određeni odnosno relevantni za pravni promet nekretnina. Takva zaštita prvenstveno je moguća zbog važnih funkcija zemljišnih knjiga, a to su prvestveno publicitetna funkcija i zaštita povjerenja.

Zemljišno-knjižno pravo dio je građanskog prava te ima karakteristike istoga, kao što su dispozitivnost , prometnost, imovinska sankcija, te ravnopravnost sudionika u pravnom prometu.

I njime se, kao i upravnim pravom, reguliraju određeni odnosi među pojedincima, a sve navedeno ukazuje na usku povezanost s predmetnim studijem Upravnog prava, a upravni pravnici mahom se zapošljavaju kao voditelji zemljišno-knjižnih odjela.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara (30 sati predavanja i 15 sati seminara tijekom V semestara, kao izborni kolegij) i mentorski rad.

Provjera znanja vrednuje se pohađanjem nastave, aktivnosti u nastavi, kontrolnom provjerom znanja, esejima, usmenim ispitom.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

N. Gavella, I. Gliha, T. Josipović, Z. Stipković, ODABRANE TEME IZ STVARNOG PRAVA, pravni fakultet u Zagrebu - Zavod za građansko pravne znanosti i političko pravo, Zagreb, 1992.godina

(poglavlje II – Uloga: uređenje zemljišnjih knjiga)

N. Gavella, T. Josipović, V. Belaj, Z. Stipković – STVARNO PRAVO, Informator, 1998.g.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Tatjana Josipović. Komentar Zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb, 1998. godina

Mladen Žuvela, Bruno Ružička: Zakon o zemljišnim knjigama, Zemljišno knjižni poslovnik, Organizator, 1997. godina

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99)

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave (NN 70/01)
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Naziv predmeta: PRAVO OKOLIŠA

Nositelj: Prof.dr.sc. Vlado Belaj

Semestar: V

Satnica: 2+1

ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj predmeta

I. UVOD U PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA

Pojam zaštite okoliša. Pojam prava okoliša (ekološko pravo). Vrste zaštite okoliša. Povijesni razvitak zaštite okoliša. Načela pravazaštite okoliša (načelo preventivnosti, načelo uzročnosti, načelo kooperacije,načelo opće naknade). Teorije o zaštiti okoliša.

II. PRAVNI IZVORI PRAVA ZAŠTITE OKOLIŠA

Ustav Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori o zaštiti okoliša. Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Zakoni o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Zakon o zaštiti okoliša. Posebni upravni zakoni o zaštiti okoliša (Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i posebnim mjerama sigurnosti pri upotrebi nuklearne energije, Zakon o prijevozu opasnih tvari itd.). Individualni zakoni o zaštiti pojedinih nacionalnih parkova, prirodnih rezervata, parkova prirode, ornitoloških rezervata, memorijalnih prirodnih spomenika, rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i slično. Zakoni iz oblasti građanskog, upravnog i kaznenog prava koji uređuju pojedina pitanja prava zeštite okoliša.

III. OPĆA PRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA

Izvori opće pravne zaštite okoliša. Zaštita posebno vrijednih dijelova prirode. Nacionalni park. Park prirode. Strogi rezervat. Posebni rezervat. Park šuma. Zaštićeni krajolik. Spomenik prirode. Spomenik parkova arhitekture. Zaštita šuma. Zaštita vode (more, jezera, rijeke i drugi vodotoci). Zaštita tla, posebice poljoprivrednog zemljišta. Zaštita zraka od onečišćenja. Zaštita od buke.

IV. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA

Izvori građanskopravne zaštite okoliša. Preventivna zaštita okoliša. Zaštita od štetnih imisija. Tužbe za zaštitu okoliša (ekološka tužba, negatorna tužba, posjedovna tužba i dopuštena samopomoć). Odgovornost za štetu nastalu onečišćavanjem okoliša. Subjektivna i objektivna odgovornost. Ekološki porezi.

V. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA

Izvori kaznenopravne zaštite okoliša. Kaznena djela protiv okoliša. Onečišćenje okoliša. Ugrožavanje okoliša bukom. Ugrožavanje okoliša otpadom. Unošenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u Republiku Hrvatsku. Ugrožavanje okoliša napravama. Prenošenje zaraznih bolesti životinja i bilja. Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja. Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći. Protuzakoniti lov. Protuzakoniti ribolov. Mučenje životinja. Pustošenje šuma. Teška kaznena djela protiv okoliša.

VI. MEĐUNARODNO PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA

Razvitak međunarodnog prava zaštite okoliša. Osnovna načela međunarodnog prava zaštite okoliša. Najvažniji međunarodni ugovori o zaštiti okoliša. Običajno međunarodno pravo o zaštiti okoliša.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Temeljni cilj je proučavanjem različitih pravnih oblika zaštite okoliša i prirode odrediti mjesto i ulogu jedinica lokalne i regionalne samouprave na području zaštite okoliša i prirode. Jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju značajne ovlasti na području zaštite okoliša te je potrebno sustavno proučavanje radi iznalaženja najoptimalnijih rješenja.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Kolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara.

Usmena provjera znanja.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Lončarić- Horvat, O. - Cvitanović, L. - Gliha, I. - Josipović, T. - Medvedović, D. - Omejec, J. - Seršić, M.: Osnove prava okoliša, 2001.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Andrassy, J. - Bakotić, B. - Vukas, B.: Međunarodno pravo, I. dio, Zagreb, 1995.
Birnie, P. W. - Boyle, A. E.: International Law the Environment, Oxford, New York, 1992.
Matutinović, I.: Ekološka efikasnost i poslovne strategije, Zagreb, 2001.
Ustav Republike Hrvatske i pojedini zakoni iz zaštite okoliša (opći, građanskopravni, upravnopravni, kaznenopravni)

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Download 0,62 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11