Osnovna škola dr. Franje tuđmana lički osik 53201 lički osik, riječka 2

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, prijatelji i članovi obitelji, školski predmeti i pribor, neki dijelovi prirodnoga okoliša, neka zanimanja, vrste poslova i prostora u kojima se posao obavlja, neki važniji objekti u mjestu, kronološko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i četvrt sata i minute), putovanja i provođenje praznika, tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica i prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni brojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz dužnosti i obveze (najčešće upute, naredbe i radnje).
Do kraja treće godine učenja, u 6. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivno rabiti oko 340 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 8 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture mogu tumačiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama, tj. kao dio konteksta. Na kraju 6. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola vezanih uz tematska područja
– prezent povratnih glagola u jednini i množini
– prezent modalnih glagola dürfen, können, müssen, wollen; prezent glagola sollen i mögen u jednini i množini (jesni, niječni i upitni oblik)
– prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i množini
– perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola s pomoćnim glagolima haben i sein u jednini i množini (izuzev modalnih glagola)
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– imenice s neodređenim i određenim članom u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
– posvojne zamjenice u svim padežima jednine i množine
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 1000
– redni brojevi do 31 (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter, vor...
– prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei...
– prijedlozi uz akuzativ: für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih priloga
– prilozi u svim stupnjevima komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., links, rechts, geradeaus, hier, dort, da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– negacije: nein, nicht
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– nezavisno složene rečenice uz veznike: aber, oder, denn…
– jednostavne upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– imenice s neodređenim i određenim članom u genitivu jednine i množine
– upitne rečenice s upitnim prilozima: womit...

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i prošlosti, izražavanje količine, dobi, svojine, molbe, želje, zahvale, raspoloženja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i uspoređivanje predmeta, osoba i pojava, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, neke aktivnosti vezane uz blagdane i običaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u slobodno vrijeme, zaštita okoliša i sl. Upoznaju se neke osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja i o vlastitoj zemlji.
Dječja književnost: tematski prikladne narodne i autorske pjesme, jednostavnije dječje priče i basne, usporedba likova iz djela njemačke i hrvatske književnost, likovi iz njemačke književnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika, po mogućnosti barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.
– povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja.
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova poznate tematike
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi).
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– izgovaranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje

ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obrađenoga predloška ili nepoznatoga, ali u okviru poznate tematike

– glasno čitanje poznatih rečenica i tekstova
– svladavanje rečenične intonacije

PISANJE
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku

– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastavaka uz predloženi model struktura (npr. pitanja)
– pisanje jednostavnih rečenica koje sadržajno čine kraći sastavak
– pisanje čestitke, razglednice, kraćega pisma
– pisanje kratkih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom treće godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 6. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
7. RAZRED
četvrta godina učenja

CJELINE I TEME

1. Obitelj: život u obitelji, snošljivost među članovima obitelji, razgovor o bližnjima
Ključne strukture i izričaji Wohnt deine Oma bei euch? Hilfst du deinen Großeltern gern? Wer macht was bei dir zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du Kontakt mit ihnen?

2. Prijatelji: društveno okruženje, značaj i vrijednost prijateljstva, problemi mladih, njihovi interesi i potrebe
Ključne strukture i izričaji Hast du viele Freunde? Hast du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja, von mir für dich.

3. Škola: život u školi, problemi koji se javljaju, težnja prema što boljim učincima rada i većemu znanju
Ključne strukture i izričaji Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben, gelesen... Welche Fächer interessieren dich besonders? Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten? Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.

4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utječu na razvoj mladoga čovjeka: bavljenje športom, glazba, odlasci u kino, kazalište, knjižnicu; opasnosti suvremenoga svijeta
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Ja/Nein. Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schüler, die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?

5. Mediji: njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici
Ključne strukture i izričaji Siehst du gern fern? Welche Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auch lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in? Liest du gern Zeitungen/Comics/Jugendmagazine/Modezeitschriften...?Welche? Warum?

6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura stanovanja, način življenja danas i nekada
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? In Rijeka/in München. Ich wohne in einem kleinen Haus/in einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Häuser sind gemütlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie war es in der Zeit unserer Großeltern? Sie lebten ohne fließendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keine Spülmaschine... Meine Eltern kamen später in die Stadt.

7. Zaštita okoliša: ugroženost prirode, značaj zaštite prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Welche Gefahren bringt die Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Müll? Man soll den Müll trennen und in die Mülltonne werfen. Man muss Wasser sparen! Wir schützen die Umwelt. Wie kann man die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in Europa sind umweltbewusst.

8. Briga za zdravlje: zdrav život, zdrava prehrana, opasnosti za zdravlje koje donosi moderna civilizacija
Ključne strukture i izričaji Wie war es im Gebirge? Wunderschön. Was ist gesundes Essen/gesunde Ernährung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch, Salzstangen, warme Gemüsesuppe, grünen Salat...

9. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemačkoga govornog područja
Ključne strukture i izričaji Wie ist das Klima in...? Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wälder, Flüsse...? Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was für Naturschönheiten gibt es in...? Wie ist das Meer/wie sind die Berge in...? Welche typischen Spezialitäteten/welche kulturellen Denkmäler gibt es in...?

10. Putovanja: čari putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih karakterističnih obilježja
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in Österreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde besucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde in Deutschland besuchen.

11. Doživljaji iz stvarnosti i mašte: vlastiti doživljaji, mašta, pustolovine
Ključne strukture i izričaji Wovon träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Machst du dir Gedanken über die Reisen, die du gemacht has/machen möchtest? Was für Abenteuer hast du erlebt?

12. Blagdani, tradicija i običaji
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu održavanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), odnosi s bližnjima, aktivnosti u školi i život u školi, motivacija za učenje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, važnost bavljenja športom i drugim pozitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta, izvanškolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike, zaštita okoliša, dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronološko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije, namještaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kući), blagdani i proslave, mediji (čitanje, gledanje televizije), neki važniji objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.
Do kraja četvrte godine učenja, u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 640 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama, tj. kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola u jednini i množini
– prezent i preterit modalnih glagola u jednini i množini (jesni, niječni i upitni oblik)
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– imenice s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i padežima u jednini i množini (sistematizacija sklonidbe imenica)
Član
– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, die Save, die Türkei, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te nadnevak bez sklonidbe
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice uz veznike: aber, oder, denn…
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn
– upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher, womit...
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– rekcija nekih učestalih glagola: gefallen, helfen, geben, beschreiben, sich interessieren für + A, sich freuen auf +A, träumen von + D, sich ärgern über + A
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
– neodređena zamjenica man
– neodređene zamjenice: jemand, niemand u svim padežima
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u pozitivu (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein + pridjev + imenica)
– redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
– zavisno složene rečenice uz veznik als
– odnosne rečenice

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i prošlosti, prepričavanje događaja, izražavanje dobi, količine i svojine, raspoloženja, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva, naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i neslaganja, obveza i dužnosti, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. obilježavanje blagdana i običaji, prehrambene navike, putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih, aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija. Upoznaju se informacije o zemljama njemačkoga govornoga područja i o Europskoj uniji u korelaciji s vlastitom zemljom, aktualni događaji i poznati predstavnici njemačkoga govornoga područja iz svijeta glazbene i likovne umjetnosti, filma, športa i zabave.
Književnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, neka jednostavnija priča o djetinjstvu, ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogućnosti, barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi iz njemačke književnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno i selektivo razumijevanje tekstova
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim raspravama
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova

– uočavanje karakteristika različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje
– pravilna uporaba rečenične intonacije

PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku

– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi pročitanoga teksta
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model (npr. natuknice i pitanja)
– pisanje čestitke, razglednice, pisma, poruke
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje)
– pisanje kraćih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom četvrte godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 7. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

8. RAZRED