Osnovna škola dr. Franje tuđmana lički osik 53201 lički osik, riječka 2

peta godina učenja

CJELINE I TEME

1. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi među naraštajima, problemi mladih, pripadnost skupini i izdvojenost
Ključne strukture i izričaji Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft – sie hat sich modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft.

2. Europsko okruženje, multikulturalnost i važnost učenja stranih jezika: EU, sličnosti i povezanosti kultura
Ključne strukture i izričaji Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als.../am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Länder und ihre Hauptstädte sind... Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht man sich besser.

3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja
Ključne strukture i izričaji Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt.

4. Zaštita okoliša, briga o zdravlju, zdrava prehrana
Ključne strukture i izričaji Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getränke in Dosen kaufen. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl.

5. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponašanja, problemi društva
Ključne strukture i izričaji Der Streit fängt meist harmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegen Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun?

6. Obrazovanje za budućnost: odabir zanimanja, školovanje
Ključne strukture i izričaji Wenn jemand studieren möchte, dann muss... Ich möchte..., weil/denn... Ich möchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann eine gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium... /Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich möchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben. Das Schulsystem in Deutschland ist anders als bei uns.

7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u književnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim primjerima iz književnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Europas große Erfinder/Künstler – die bekanntesten Kroaten... Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?

8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika
Ključne strukture i izričaji Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den Ferien bei McDonald‘s/in einem Tierheim jobben. Wie verdienst du dein Taschengeld?

9. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu njegovanja tradicije.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi društva, oblici poželjnog i nepoželjnoga ponašanja, predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruženju i izvan njega, zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje, učenje stranih jezika, uloga višejezičnosti kod nas i u Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o zdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane zemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave.
Do kraja pete godine učenja, u 8. razredu osnovne škole učenici bi trebali razumjeti oko 840 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 670 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola, izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– prezent i preterit modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– futur
– rekcija nekih učestalih glagola
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i padežima
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima (sistematizacija)
– povratne zamjenice (sistematizacija)
– neodređene zamjenice jemand, niemand u svim padežima
– neodređena zamjenica man
– pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padežima
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom te s dativom i akuzativom
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...
– zamjenički prilozi: darauf, dafür
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn...
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
– odnosne rečenice
– indirektne upitne rečenice
– upitne rečenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
– inverzne upitne rečenice
– izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola
– kondicional (würde + infinitiv)
– prezent i preterit pasiva
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica)

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepričavanje događaja i radnji u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, opisivanje događaja u vremenskom slijedu, izražavanje količine, cijene, dobi, molbe, zahvale, želje, raspoloženja, negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, ohrabrenja, podrške, nagađanja, traženje i davanje informacija, izražavanje uzroka i posljedice, čestitanje blagdana, rođendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJA

Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena tematska područja i jezične funkcije kao npr. život u europskom okruženju, supkultura mladih, zaštita okoliša, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemačkoga govornoga područja i EU, o vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i događaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Književnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o životu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogućnosti, barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi i djela iz njemačke književnosti poznati iz nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR

– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reprodukcija i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reprodukcija i produkcija monoloških tekstova u okviru poznate tematike
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– interpretativno čitanje kraćih književnih formi
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom

ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraćih tekstova poznate tematike

– uočavanje osnovnih značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije

PISANJE
– ispunjavanje obrazaca

– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi zvučnog ili pisanoga teksta
– pisanje sažetka
– pisanje kraćih sastavaka prema zadanomu modelu – vođeni sastavak
– pisanje čestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektroničkih pisama
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče ili nekoga dijela priče koji nedostaje)
– pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama: uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uočavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

Učenici bi tijekom pete godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 8. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik namjerava sročiti, pripremiti izlaganje pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, prepoznavati fraze i služiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.

INFORMATIKA

UVOD

Predmet Informatika treba omogućiti učenicima upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.

Nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicima omogućiti: stjecanje umijeća uporabe današnjih računala i primjenskih programa (vještine), upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim primjenskim područjima (rješavanje problema).
Umijeća, temeljna znanja i rješavanje problema tri su sastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati i djelomično odvojeno, ali tek njihovo međusobno prožimanje dat će učenicima dobru podlogu za buduće cjeloživotno učenje.
Podrobni opis umijeća, temeljnih znanja i rješavanja problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijeća iz informacijske i komunikacijske tehnologije koje treba steći tijekom cjelokupnoga školovanja koji je sastavni dio HNOS-a.

IZBORNI PREDMET

CILJ
 

U okviru nastavnog predmeta učenici moraju naučiti djelotvorno upotrebljavati računala i biti sposobni ugraditi osnovne zamisli algoritamskoga načina razmišljanja u rješavanje svakodnevnih problema.
Stoga, nastavni program mora osposobiti učenike:
– za rješavanje problema;
– za komuniciranje posredstvom različitih medija;
– za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije;
– za razumijevanje i kritičku ocjenu prikupljenih informacija;
– za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija;
– za timski rad pri rješavanju problema.

ZADAĆE

Po završetku osnovne škole učenici bi trebali biti u stanju:
– vješto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave;
– djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradbu prikaza;
– djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje;
– prepoznati i odabrati prikladna tehnološka sredstva i alate za rješavanje određene klase problema;
– razumjeti načine pohranjivanja informacija u računalima;
– prepoznati sklopovske i programske probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati načine njihova otklanjanja;
– shvaćati pravna i etička načela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice njihova narušavanja;
– upotrebljavati primjerene programske alate kao potporu u učenju i istraživanju;
– upotrebljavati multimedijske alate kao potporu vlastitoj i grupnoj produktivnosti u učenju;
– odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rješavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga života.
NAPOMENA

Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u devet programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za izradbu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a. Nastavna cjelina Rješavanje problema i programiranje može se izvoditi ili uporabom jezika koji uključuju kornjačinu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekog proceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporuča se uporaba obaju jezika.

Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Ako mogućnosti računalnih učionica ne zadovoljavaju te standarde, program će se morati prilagoditi.
Kvalitetno izvođenje programa pretpostavlja samostalni rad pojedinog učenika na računalu.
U školama s ograničenim tehničkim i kadrovskim mogućnostima treba razmotriti čak i mogućnost smanjivanja sadržaja tako da se nastavom obuhvati što veći broj učenika makar i s opterećenjem od samo jednog sata tjedno.
Pri izvođenju nastave predmeta Informatika treba poticati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u drugim predmetima. Međutim, treba obratiti pozornost na svrhovitu i metodički opravdanu uporabu tehnologije. Bez ozbiljne metodičke pripreme uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije može se svesti samo na prikazivanje šarenih sličica.
Nastavni sadržaji drugih predmeta mogli bi omogućiti bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebna prilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću), likovnoga odgoja (grafičko sučelja i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnoga izražavanja) i tehničkoga odgoja (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sustava).
Nastava informatike mora razviti kod učenika sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno je kod učenika razviti nazore koji će omogućiti razlikovanje ali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritičkoga prihvaćanja sadržaja (nije sve istinito, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znači neodgovornost).
5. RAZRED
TEME
1. Bit
Ključni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1 (jedan), moguća stanja niza bitova.
Obrazovna postignuća: napisati sva moguća stanja za nizove od 2, 3 i 4 bita.

2. Brojevi zapisani četvorkom bitova
Ključni pojmovi: težinska vrijednost bitova, binarni zapis brojeva, binarna znamenka.
Obrazovna postignuća: svojim riječima objasniti kako se nizom bitova može zapisati broj nula i ograničeni broj prirodnih brojeva (pri čemu je najveći broj za jedan manji od broja mogućih stanja niza bitova); kraće zapisivati vrijednosti četvorke bitova jednim simbolom.

3. Bajt
Ključni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvije četvorke bitova.
Obrazovna postignuća: navesti koliko mogućih stanja može poprimiti jedan bajt; izračunavati težine binarnih mjesta uzastopnim množenjem s dva; zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostima četvorki.

4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednog bajta
Ključni pojmovi: kôd, kodiranje.
Obrazovna postignuća: za zadani kratki tekst iz tablice pročitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru.

5. Pohranjivanje niza znakova u spremnik računala, znakovna datoteka
Ključni pojmovi: znakovna datoteka.
Obrazovna postignuća: objasniti kako se u računalima pohranjuju tekstovi; napisati višeznamenkaste brojeve kao kodne vrijednosti znamenki u potreban broj bajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnim vrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istog broja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta.

6. Spremnici računala
Ključni pojmovi: središnji spremnik, pomoćni spremnici.
Obrazovna postignuća: svojim riječima opisati ulogu pojedinih spremnika.

7. Kako pokrećemo programe?
Ključni pojmovi: sklopovlje računala, operacijski sustav, primjenski programi.
Obrazovna postignuća: objasniti svojim riječima kako se računalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem odgovarajućih primjenskih programa pretvara u namjenske strojeve.

8. Načini smještanja i pristup do datoteka u računalu
Ključni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programska datoteka, podatkovna datoteka.
Obrazovna postignuća: objasniti koje operacije nad datotekama obavlja operacijski sustav i kako primjenski programi djeluju na sadržaj datoteka; pronaći i pokrenuti zadani program ili podatkovnu datoteku; stvarati, preimenovati i premještati podatkovne datoteke.

9. Osnovni alati programa za crtanje
Ključni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
Obrazovna postignuća: koristiti osnovne alate u jednostavnom programu za crtanje.

10. Rad s dijelovima crteža
Ključni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska, zakretanje izreska.
Obrazovna postignuća: kopirati izreske crteža.

11. Kombiniranje crteža iz dviju datoteka
Ključni pojmovi: pokretanje dvaju crteža, premještanje izreska iz crteža u crtež.
Obrazovna postignuća: rabiti međuspremnik za prenošenje dijelova crteža.

12. Pogled na sliku
Ključni pojmovi: povećavanje (zoom); mapa piksela.
Obrazovna postignuća: brisati osnovni element crteža (piksel).

13. Svojstva crteža
Ključni pojmovi: promjena veličine crteža, pretvaranje višebojnog crteža u jednobojni crtež, dubina boje.
Obrazovna postignuća: mijenjati veličine crteža i dubinu boja crteža i ocjenjivati njegovu kakvoću.

14. (A) Osnovne naredbe programskog jezika
Ključni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za dizanje i spuštanje pera te brisanje linije.
Obrazovna postignuća: upotrebljavati nove naredbe u programskom jeziku u rješavanju jednostavnijih zadataka; programom crtati kvadrat, trokut, pravokutnik i šesterokut.